WTI nafta će kraj 2023. godine dočekati sa cijenom od 75 dolara po barelu, a bilo kakve fluktuacije išle bi u smijeru pada, pokazali su rezultati nove Bloombergove MLIV ankete.
Očekivanja su se značajno promijenila u odnosu na anketu sprovedenu početkom godine, kada su ispitanici očekivali rast cijena i jači uticaj poteza OPEC+ kartela na tržište.
"Vjerujem da očekivanje rasta sa sadašnjeg nivoa oko 70 dolara po barelu ukazuje na pretpostavku da će OPEC+ i dalje nastojati da utiče na cijene do kraja godine. U posljednjih 12 mjeseci, OPEC+ je tri puta smanjio proizvodnju kako bi cijene održao na određenom nivou," kaže za Bloomberg Adria Connect novinar Bloomberga Eddie van der Walt.
Rast cijene mogao bi da dođe sa početkom ljetnje sezone i periodom intenzivnije tražnje za naftom. Pa ipak, cijena ove sirovine i dalje tavori na relativno niskom nivou, te WTI trguje nešto iznad 68 dolara za barel, dok je Brent skoro 73 dolara po barelu.
Niska cijena je već dugo trn u oku članicama OPEC kartela koji je tokom ove godine dva puta smanjio proizvodnju. U aprilu, OPEC je najavio smanjenje proizvodnje od 1.16 miliona barela dnevno. U junu je uslijedilo još jedno smanjenje, ali samo od Saudijske Arabije, koja je srezala proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno, a sve u sklopu šireg sporazuma OPEK+ o nastavku smanjenja proizvodnje i u 2024. godini.
Iako su oba poteza bila iznenađenje za analitičare i mini-šok za tržišta nakon kog su cijene skočile, one i dalje nisu uspijevale da se probiju zmačajno iznad 85 dolara po barelu. U velikoj mjeri, uporno niska cijena može se pripisati sporijem oporavku kineske privrede u odnosu na ono što je očekivano prošle godine, pa samim tim i nižu tražnju.
Pitanje uticaja na tržište, donekle, leži i u samoj strukturi OPEC+. Iako predstavljaju veliki dio tržišta, njegove članice ipak nisu cijelo tržište. Kada OPEC+ smanji proizvodnju, oni praktično prepuštaju svoj udio na tržištu konkurentima. Taj princip funkcioniše ako cijena skoči dovoljno da kartel povrati prihod kog se odrekao manjom proizvodnjom. Za Saudijsku Arabiju se to nije ostvarilo - njihovi prihodi su pali zbog smanjenja proizvodnje.
"Na posljednjih nekoliko OPEC+ sastanaka, Saudijska Arabija je bila jedina članica voljna da u većoj mjeri doprinese smanjenju proizvodnje. Pitanje je da li će tako nastaviti i ostatak godine. I mislim da je veliki problem u narednom periodu, bar za proizvođače nafte, ukoliko se s tim mjerama ne nastavi. Nije dovoljno da ponudu drže samo stabilnom, ako tražnja nastavi da se smanjuje - moraju da je prate sa smanjenjem proizvodnje. Ako se to ne desi, cijene će i dalje padati," kaže van der Walt.
Ali, sudeći po prognozama Međunarodne agencije za energetiku - postojeći nivo tražnje je najbolje što će industrija dobiti do kraja decenije. Nameće se zaključak - jedinstvo unutar OPEC+ kartela je na zalasku - kao i sama naftna industrija.
"Većina ljudi se slaže da će potrošnja nafte dostići vrhunac u nekom trenutku i da će nakon toga moći samo da pada dok svijet prelazi na zelene tehnologije. To predstavlja ozbilju promjenu, ne samo na finansijskim tržištima, već i na geopolitičke veze širom svijeta," zaključuje van der Walt.