Zelena tranzicija, kružno gospodarstvo, ESG, održivost. Što se krije iza pojmova koji su postali glavna tema poduzetnika, investitora i političara? Ulaganje i inovacija u središtu su ideje dekarbonizacije. Kako razlikovati poruke za javnost od aktualnih investicijskih trendova koji mogu donijeti nužne promjene društvu i državi, a donose i drugačiju budućnost? U novoj emisiji Green Vision na Bloomberg Adriji bavimo se temama zelene tranzicije i investicijama koje ih pokreću.
Kada pričamo o dekarbonizaciji, prvo pomislimo na tvornice, energente ili transport, ali kažu da se vrag krije u detaljima. Održivi prijelaz više nije samo pitanje klime ili energije. Riječ je o ozbiljnoj strategiji koja pokriva sve segmente države i industrije. Tako brzo dolazimo do detalja, a jedan od njih je i održiva gradnja.
Ujedinjeni narodi ističu da sve industrije moraju sudjelovati u dekarbonizaciji. Zgrade i građevinski materijali odgovorni su za 37 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i 34 posto energetskih potreba.
Želimo li dostići ciljeve dekarbonizacije do 2050. godine, gradnja i građevinarski sektor morat će postati održiviji. Prema podacima iz 2022. koje su prikupili Ujedinjeni narodi u sklopu svog programa zaštite okoliša UNEP, građevinski sektor nije na putu dekarbonizacije do 2050. Prema prikupljenim podacima, emisije ugljičnog dioksida iz zgradarstva su 2022. dosegnule povijesne rekorde i imale rast od oko pet posto u odnosu na 2020. godinu. Kakve prakse postoje u svijetu i što po tom pitanju rade Slovenci koji su u Adria regiji najduže u Europskoj uniji koja i sama uvodi standarde energetske efikasnosti?
Gradilište Vilharije koja bi trebala biti završena ove godine | Bloomberg Adria
Skromne investicije u dekarbonizaciju građevinarstva
Zato je ključno ubrzavanje održivih investicija u taj sektor, ali kako kaže analitičar Conrad Tan iz singapurskog odjela Bloomberg Intelligencea, "potrebna su mnogo veća ulaganja".
Konkretnije, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da trenutna ulaganja u dekarbonizaciju građevinskog fonda na globalnoj razini iznose 200 milijardi dolara, odnosno 187 milijardi eura. "Iako to zvuči puno, potrebno je ulagati više od tri bilijuna dolara godišnje. Dakle, sada ulažemo manje od deset posto onoga što bismo trebali", kaže Tan.
Tako velika ulaganja zahtijevaju i privatne i javne investicije. Budući da zgrade uzrokuju trećinu svih emisija, prema sugovorniku, jasno je da se vlade moraju početi baviti i održivosti naših nekretnina ako se žele približiti potrebnim ciljevima dekarbonizacije. Stoga je Tan istaknuo da u budućnosti možemo očekivati više zakonskih propisa i regulative na području minimalnih standarda gradnje koji će pratiti planiranje, izgradnju i korištenje zgrada.
"To će se dogoditi postupno, ali mislim da je smjer vrlo jasan. Građevinski sektor će se promijeniti", objasnio je Tan. Kako navodi u svom izvješću o ulaganjima u održivu gradnju, nova ESG pravila, koja zahtijevaju da tvrtke izvješćuju o postizanju klimatskih ciljeva i uspješnosti u tom području, ubrzat će takva ulaganja.
Conrad Tan | Bloomberg Adria
'Održiva gradnja nije hir'
No što je to zapravo održiva gradnja? Marjana Šijanec Zavrl iz slovenskog Instituta za graditeljstvo ZRMK objašnjava, da je to princip kod kojeg pratimo cijeli životni ciklus zgrade, od projektiranja i odabira lokacije do onoga što će se s njom događati. Dakle, kakva će biti kvaliteta življenja u njoj, kakav će biti utjecaj na okoliš i kakav će biti ekonomski učinak, kakav je ekonomski aspekt zgrade od trenutka nastanka do kraja životnog ciklusa, kako će biti korišten građevinski otpad nakon rušenja. Istovremeno, jasno je da je održiva gradnja više od trenda i da će razvoj te vrste gradnje u budućnosti trebati ubrzati.
"Ako mislimo ozbiljno sa zelenom tranzicijom, ako ozbiljno razmišljamo o dekarbonizaciji društva i građevinskog fonda, onda nemamo druge mogućnosti nego napraviti korak dalje i odgovoriti na probleme cirkularnosti, ugljičnog otiska, kvalitete bivstvovanja i proučavanja nekretnina i njihova ponašanja u ekstremnim klimatskim uvjetima. Naime, klima će 2030. ili 2050. biti drugačija. Temperature će biti ekstremnije i naše zgrade moraju biti temeljene i građene tako da pasivno mogu ujednačavati velike vrućinske valove koje možemo očekivati."
Jedna od novijih zgrada koja svoju održivost dokazuje i jednim od svjetskih certifikata je Vilharia, poslovna zgrada u središtu Ljubljane, koju grade slovačka tvrtka Corwin i češki Hartneberg Holding iza kojeg stoji jedan od najbogatijih Čeha i bivši češki premier Andrej Babiš. Dio investicije sufinancira i 75,6 milijuna eura vrijedan kredit slovenske banke Sparkasse i slovačke Eximbanke SR. Intenzivno je oglašavaju kao najveću i najzeleniju poslovnu zgradu u Ljubljani. Pritom je ključno na temelju čega.
Certifikati i ozelenjavanje portfelja
Gradilištu Vilharije u Ljubljani i Michal Maco iz Corwin Slovenije | Bloomberg Adria
Više od 100 milijuna vrijedna investicija u Ljubljani dokazuje svoju održivost jednim od međunarodno priznatih certifikata: Leed. Praksa certificiranja zgrada u inozemstvu, uključujući i neke države regije je u potpunosti uhodana, no u Sloveniji je još u povojima. U svijetu postoji mnogo različitih certifikata. Leed, BREEAM i DGNB među nekima su od najuglednijih. Zbog novih trendova i ESG standarda, certifikacija zelene gradnje porasla je za 19 posto u 2021. godini.
Za tvrtke, među kojima su investitori, ali i poduzeća koja u tim zgradama iznajmljuju svoje prostore, važan alat u postizanju ESG ciljeva su izvješća o održivosti, koja zahtijeva europska CSRD direktiva. Podsjećamo, prva izvješća za 2024. godinu bit će izdana sljedeće godine, a i bankama su certifikati važan alat kod donošenja odluka o financiranju, jer time i one mogu ozeleniti svoj portfelj.
Nasuprot Vilharije u Ljubljani nastaje još jedan važan projekt koji je ujedno dio najvećeg infrastrukturnog projekta glavnog grada Kranjske: cjelovite obnove željezničke i autobusne stanice u Ljubljani. Grupa OTP investira milijune u izgradnju privatnog dijela projekta pod imenom Emonika. Radi se o trgovačko-poslovnom dijelu putničkog centra u sklopu kojega nastaje i najviša poslovna zgrada u Ljubljani.
Povodom pokretanja gradnje Emonike je u zasebnom razgovoru za Bloomberg Adriju Pál Forgács iz tvrtke Mendota Invest u vlasništvu OTP-a, koji vodi projekt Emonika, objasnio zašto su se pri projektiranju poslovne zgrade odlučili za certificiranje održive gradnje. Projekt je vrijedan više od 300 milijuna eura i ima certifikat održivosti BREEAM. Kako kaže Forgács, certificiranje gradnje više nije izbor, već nužnost, budući da projekti bez certifikacije gube bazu potencijalnih stanara, brže gube na vrijednosti ili gube potencijalne zakupce, budući da su certifikati jedini način dokazivanja održivosti investicije na tržištu.
Prema riječima investitora i stručnjaka s kojima smo razgovarali, certificiranje može poskupjeti gradnju nekretnine od 10 do 20 posto, ovisno o trenutnim cijenama na tržištu.
No kako primjećuje Bloombergov analitičar Conrad Tan, interes za zelenu gradnju raste i izvan samog sektora nekretnina. Mnoge tvrtke sufinanciraju ESG obveznice ili zelene kredite za izgradnju nekretnina. Googleov vlasnik Alphabet je 43 posto ili oko 2,3 milijarde eura svog održivog duga od 2020. godine posvetio izgradnji 14 zelenih zgrada ukupne veličine 8,7 milijuna četvornih metara.
Najviše bodova Vilhariji donijela lokacija, najmanje materijali?
Corwina Slovenija je za Green Vision otvorila vrata gradilišta Vilharije. Na prvi pogled, gradnja certificirane nekretnine uopće ne izgleda drugačije od neke druge. Michal Maco, direktor tvrtke objasnio nam je zašto je projekt o kojem se toliko priča tako poseban i održiv. Vilharia je prije početka gradnje dobila najvišu moguću ocjenu održive gradnje i nosi certifikat Leed Platinum. Do te su procjene došli ponajviše zahvaljujući lokaciji budući da zgrada nastaje na urbanom industrijskom zemljištu, a ne na novome, gdje je povezanost javnim prijevozom odlična.
Energetska učinkovitost zgrade još je jedan važan kriterij unutar kojeg se nalaze četiri glavna stupa na kojima stoji: grijanje, hlađenje, ventilacija i električna energija.
Dodatne bodove u procesu certificiranja dobiva i sama lokacija zbog dostupnosti materijala, budući da se prilikom dobivanja certifikata ocjenjuje i izvor materijala te put koji je proputovao do lokacije.
Unatoč najvišoj ocjeni certifikata, na pitanje gdje je Vilharia dobila najviše, a gdje najmanje bodova, Maco kaže da je najviše donijela lokacije koja zgradu čini dostupnom javnim prijevozom ili drugim oblicima neugljičnog pristupa. Prema riječima direktora tvrtke, najmanje bodove dobili su isporučeni materijali koji se ne mogu uvijek nabaviti lokalno, što često ne ovisi samo o investitoru, već i o industriji te opskrbnim lancima koji su vezani i na geopolitičke uvjete.
Marjana Šijanec Zavrl | Bloomberg Adria
Koliko su naše zgrade uopće održive?
Conrad Tan jasno ističe što mnogi stručnjaci govore. Ključ dekarbonizacije sektora je da sve zgrade, a ne samo novi blistavi uredi ili trgovački centri, postanu održive.
Doktorica Marjana Šijanec Zavrl u slovenski prostor uvodi pokazatelje održive gradnje, pod nazivom Levels, koji predstavljaju europsku kvantitativnu mjeru održivosti graditeljskih investicija, bilo javnih ili privatnih. Studije ugljičnog otiska materijala važne su, ali zbog velikih ulaganja malo je vjerojatno da će se ti zahtjevi prenijeti i na stanovništvo.
U budućnosti zato Šijanec Zavrl očekuje zakonsku nadogradnju i pravilnik o tome kako se zahtjev održivog korištenja prirodnih resursa provodi u praksi projektiranja. Iako se propisi o energetski učinkovitoj gradnji zgrada, koji vrijede i kod nas, već dotiču ugljičnog otiska zgrada, trebat će ih obogatiti podacima o ugljičnom otisku materijala koji se ugrađuju u zgrade, objašnjava.
Pritom dodaje da je jasno da se i u Sloveniji građevinska industrija već mijenja. Čak se i sama industrija mijenja, pošto tvrtke koje rade u inozemstvu ponegdje već moraju poštivati najviše standarde gradnje.
Na tržištu se već javljaju manje investicije i tvrtke koje žele slijediti najviše standarde održive gradnje, ali one ne dižu toliko prašine i nisu toliko glasne kao medijske najave velikih investicija. Sve je jasnije da će trebati poticati i ulaganja u cjelovitu obnovu stambenih zgrada. Glavni problem ostaju energetske obnove, koje su često samo parcijalne.
Hoće li Slovenija zatvoriti subvencijsku pipu?
Trenutno je u Sloveniji 90 milijuna četvornih metara nekretnina. Od toga su gotovo dvije trećine stambene površine, objašnjava doktor Gašper Stegnar iz Centra za energetsku učinkovitost Instituta Jozef Stefan (IJS), koji sudjeluje i u ekipini koja je nadležna za nacionalni energetski i ekolo[ki nacrt NEPN.
Prema njegovim riječima, energetske obnove koje su usklađene s NEPN-om su na oko 75 posto onoga što bi država željela. Država bi zato trebala poticati sveobuhvatniju obnovu, koja će u najkritičnijem segmentu uključiti i potresnu obnovu zgrada, a sva sredstva usmjeravati ciljano. Pritom dodaje da će subvencioniranje stanovništva ubuduće biti drugačije jer država nema neograničen novac.
Gašper Stegnar | Bloomberg Adria
"Sredstva nisu postigla svoju izvornu namjenu jer su utvrdili da se investicije provode i ako subvencija nema. Stoga će u skoroj budućnosti uslijediti restrukturiranje kako bi subvencije bile usmjerene na niže prihodovne razrede," objašnjava Stegnar. Intenzivnija obnova stambenih zgrada poticat će se kroz klimatski fond iz kojeg se crpe doprinosi URE-a od 0,08 eura po kilovatsatu i OVE+CHP-a za potporu proizvodnji energije iz obnovljivih izvora uz istovremenu proizvodnju toplinske i mehaničke energije koju plaćaju svi slovenski građani. No ti doprinosi su po riječima Stegnara na najnižim razinama u Europi, pa se mogu očekivati viši računi za struju, čime će slovenski Ekosklad, koji je nadležan za subvencioniranje i kreditiranje okolišnih projekata, dobiti više sredstava. Sugovornik ujedno smatra da će standardi energetskih obnova biti nešto stroži, ali ne značajno, jer su pravila o energetskoj učinkovitosti već sama po sebi stroga. "U stambeni sektor je potrebno uvesti nove financijske instrumente koji će poticati održivu obnovu zgrada. Riječ je o modelu financiranja koji je u skladu s energetskim ugovorima, a prvi pilot-projekti već su u tijeku", objašnjava Stegnar.
Pri dekarbonizaciji nekretnina ostaje još jedno važno pitanje: koliko će održive, odnosno energetski učinkovite biti zgrade u starim gradskim jezgrama, koje su često kulturno zaštićene, a dostižu i najviše vrijednosti na tržištu? Conrad Tan kaže da ćemo postupno vidjeti promjene i na tom području te dodatan tehnološki razvoj građevinarstva, ali "dekarbonizacija ne znači da moramo drastično promijeniti izgled zgrade", pritom dodaje. Stegnar u drugu ruku vjeruje da taj povijesni dio stambenog fonda vjerojatno nikada neće biti potpuno energetski učinkovit.
--- Cijelu emisiju možete pogledati u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...