Kako trenutno izgleda tržište rada u Adria regiji

S kojim se izazovima susreće tržište rada u Adria regiji? U Federaciji Bosne i Hercegovine će povećanje minimalne plate donijeti negativne ekonomske posljedice, upozoravaju poslodavci, dok Slovenija, slično kao i Hrvatska, nedostatak kadra na svom tržištu sve više popunjava strancima. Tako je slovenski zavod za zapošljavanje ove godine izdao već 11 hiljada radnih dozvola za strance.

U Hrvatskoj zaposlenost u stabilnom porastu

Za 2025. godinu u Hrvatskoj se očekuje nastavak stabilnog rasta zaposlenosti koji se bilježi iz godine u godinu, kaže za Bloomberg Adria TV Ivana Šimek, pomoćnica direktora za sektor za tržište rada i politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. "Krajem 2021. primijetili smo pad (nezaposlenosti) koji se nije zaustavio."

Dodaje kako u evidenciji nezaposlenih HZZ-a trenutno ima 80.725 prijavljenih osoba i kako je posljednji put toliko niska brojka zabilježena još 80-ih godina prošlog stoljeća.

Za ovu i naredne godine očekuje se "fleksibilizacija radnog vremena, što se pokazalo kao tema i dobar realitet uvođenja u Zakon o radu, jer sve više poslodavaca to koristi, a zaposlenici to pozdravljaju", kaže Šimek. Ipak, ističe kako hrvatsko tržište još uvijek opterećuje starenje stanovništva u zemlji. "Taj nedostatak radne snage i smanjivanja rezultirao je uvozom strane radne snage", objašnjava.

 

Zbog izuzetno brzog razvoja tehnologije, za očekivati je da ćemo vidjeti određene promjene i u najtraženijim zanimanjima na tržištu rada.

"Ona definitivno pokazuje sve veću potrebu za određenim stručnjacima koji do sada nisu bili traženi. To su stručnjaci za kibernetiku, stručnjaci za umjetnu inteligenciju... Tehnologija se razvija i u prerađivačkoj industriji, u tehnikama i strojevima", govori Šimek.

Iako će prodor savremenih tehnologija na tržište donijeti nova zanimanja i potražnju za novim vještinama, već dugo se govori i o strahu koji umjetna inteligencija izaziva jer bi neka radna mjesta mogla izumrijeti. Šimek kaže kako je to tačno, ali dodaje kako su to uglavnom ponavljajući poslovi koje mašine mogu zamijeniti, dok će se poslovi uvelike promijeniti zbog tehnologije.

"U obrazovanje, u znanje i vještine uvijek treba ulagati. Svi mi koji izađemo iz obrazovnog sistema mislimo da smo s time završili. To će se morati mijenjati. Mi slabo stojimo s postocima sudjelovanja u obrazovanju, no ulaganjem stvaramo sebi priliku", objašnjava Šimek. "Oglašavanja za slobodna radna mjesta više nisu tradicionalna. Istaknite šta radite, šta očekujete, šta nudite. Počnite osluškivati svoje zaposlenike", savjetuje Šimek.

Poslodavci u Federaciji BiH upozoravaju na negativan utjecaj povećanja minimalne plate

Studija pod nazivom "Percepcije poslodavaca o minimalnoj plati u FBiH – ekonomske posljedice i izazovi" pokazuje kako se poslodavci izrazito slažu s tvrdnjama da će odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o minimalnoj plati u 2025. godini dovesti do otpuštanja radnika, rasta cijena, smanjenja prometa i izvoza, smanjenja investicija, kako domaćih tako i stranih, te smanjenja dobiti poduzeća. Čak 57 posto ispitanika u sklopu provođenja studije izjavilo je kako razmišlja o zatvaranju svojih kompanija.

Jedan od autora studije Admir Čavalić za Bloomberg Adria TV kaže kako je studija obuhvatila više od 800 ispitanika te da ju je napisalo pet ekonomista. "Ovo je prva studija ove vrste koja prati efekte minimalne plate. Očekujem brojne druge, a znam da je u Sloveniji tek nakon deset godina provedena jedna takva studija od 2010. godine, kako bi se pratili negativni efekti minimalne plate", govori.

"Kada je riječ o doprinosima, bitno je naglasiti da u FBiH od 1. jula doprinosi padaju za 5,5 posto, na 36 posto s 41,6 posto, ali kroz razgovore i strukturirane intervjue s predstavnicima poslodavaca, samo ako se još pet posto dodatno smanji, kao što je najavljeno iz vlade FBiH, to bi moglo djelomično ublažiti negativne efekte koji se očekuju, kao i one koji se već događaju", kaže Čavalić.

U Sloveniji se manjak kadrova na tržištu nadomješta strancima

Kao i u drugim zemljama u regiji i Evropi, i Slovenija nedostatak radne snage na vlastitom tržištu nadopunjava radnicima iz inozemstva. Najviše radnika tako je zaposleno u trgovini, proizvodnji, građevinarstvu i ugostiteljstvu, a nešto manje u zdravstvu. Unatoč sve većem broju zaposlenih iz jugoistočne Azije, najveći broj radnih dozvola, njih 18 hiljada, izdan je radnicima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, objašnjava za Bloomberg Adria TV Igor Feketija, državni tajnik slovenskog ministarstva rada.

Tu je i dosta građana Kosova i Sjeverne Makedonije, "u porastu su i građani Indije (oko dvije hiljade) i Nepala (oko hiljadu i petsto). Turska je specifična zbog dva velika infrastrukturna projekta", objasnio je Feketija, dodajući da su brojke usporedive iz godine u godinu. Sporazum s Filipinima otvorio je formalni put do zapošljavanja, "ali još nismo vidjeli značajan porast radnika s Filipina", dodaje.

Dugoročno gledano, prioritet ostaju zemlje koje su Sloveniji geografski, kulturno i jezično bliske. "Za dobre poslodavce, ovaj bazen kadrova nije prazan", dodaje Feketija. Prema njegovim riječima, radnici iz azijskih zemalja više su izloženi iskorištavanju zbog nepoznavanja pravnog sistema, straha, uvjeta i načina na koji dolaze u zemlju. Kršenja prava stranih radnika su u porastu, a inspektorat rada također napominje da to nisu samo kršenja u području radnih odnosa, već i druge okolnosti koje prelaze njegovu nadležnost.

Neki od prekršaja, o kojima se izvještavalo i u medijima, bili su i kaznena djela, pa Feketija smatra da će biti potrebno ojačati rad inspektorata, policije i tužiteljstva. "Vjerujem da bi nekoliko snažnih postupaka protiv takvih poslodavaca imalo snažan učinak, ali jasno je da oko 100 inspektora ne može začepiti sve rupe u 250 hiljada pravnih subjekata", upozorava, objašnjavajući da je u temeljima rješenja tog problema i razvoj poslovne kulture te zatvaranje vrata ksenofobnim mišljenjima i retorici koji u konačnici i potiču takva kršenja.