Velike dohodovne razlike u regiji - gdje je BiH po bogatstvu

Analize rasta BDP-a, izvoza, produktivnosti, dodane vrijednosti i sličnih makroekonomskih parametara malo znače ako stanovništvu određene države ne rastu plaće i ostali izvori dohotka.

Naravno, promatrajući nominalni rast dohodaka treba imati na umu kontekst rasta cijena. Tisuću eura danas i tisuću eura prije pet, deset i više godina ne vrijedi isto, ali bitan je relativni omjer među državama, postotni rast i distribucija dohodaka u smislu kako su raspoređeni u društvu.

Dohodovna nejednakost kompleksna je tema koja zaokuplja ekonomsku znanost desetljećima. Jasno je da su izvori dohodovne nejednakosti i prirodni, jer proizlaze iz same činjenice da različiti poslovi zahtijevaju različite stupnjeve obrazovanja i drugih kvalifikacija. No nejednakost ne bi trebala biti prevelika jer je signal smanjene socijalne mobilnosti, visoke korupcije i manjka meritokracije. Društva s velikom nejednakosti imaju više problema s kriminalom, niskim obrazovanjem, kraćima trajanjem života i općenito dugoročno niži ekonomski rast korigirano za druge parametre.

Podaci za države Adrija regije fragmentirani su. Slovenija i Hrvatska kao članice EU-a imaju dovoljno podataka o dohocima, a za ostale manjka dovoljno informacija ili su previše zastarjeli. Zbog toga su potrebne određene prilagodbe kod usporedbi.

Kućanstva Slovenije imaju daleko najveće dohotke u regiji, s medijalnim godišnjim dohotkom 2024. od 19.620 eura. To je malo manje od medijana građana kolektivnog EU-a koji iznosi 21.588 eura. Razlika se u odnosu na 2013. smanjila s 3.111 eura, tj. 20 posto manje, na 1.968 eura, tj. devet posto manje. Jako dobar napredak Slovenije.

Hrvatska kućanstva imaju druge najveće dohotke u Adrija regiji. Godine 2024. medijalni godišnji dohodak iznosio je 12.344 eura, daleko manje nego u Sloveniji i od prosjeka EU-a. No to je 7.266 eura više nego 2013. Većina rasta dogodila se nakon pandemijske 2020., a taj podatak je u skladu s informacijom da je Hrvatska imala jednu od najvećih kumulativnih stopa rasta BDP-a u EU-u zadnjih godina. No kućanstva Hrvatske očekuje još dug put prije nego sustignu kućanstva Slovenije.

Zadnji Eurostatov podatak za Srbiju odnosi se na 2023., kada je medijalni godišnji dohodak kućanstava u Srbiji iznosio 4.955 eura. Iste je godine medijan kućanstava u Hrvatskoj bio 9.873 eura, a u Sloveniji 18.053 eura.

To su velike razlike koje se naizgled povećavaju. U apsolutnom je iznosu medijalni godišnji dohodak kućanstava u Sloveniji od 2014. do 2023. narastao za 6.144 eura, u Hrvatskoj za 4.617 eura, a u Srbiji za 2.529 eura. Građani Hrvatske i Srbije mogu pronaći utjehu u tome što je relativni rast u njihovim državama bio puno veći (u Srbiji se godišnji dohodak više nego udvostručio), ali će ovim tempom trebati još desetljeća prije nego građani tih triju država budu dohodovno relativno jednaki.

Dohoci po životnoj dobi

Medijan samo dijeli distribuciju na dva jednaka dijela, pa iz podatka o medijalnom godišnjem dohotku znamo samo od kojeg iznosa pola kućanstava u državi ima veći dohodak, a pola manji.

Kućanstva možemo bolje secirati. Primjerice, podijeliti ih na kućanstva s osobama između 25 i 49 godina, kućanstva s osobama između 50 i 64 godine te kućanstva s osobama starijima od 65 godina.

To se pojavljuje specifičnost Hrvatske i Srbije u odnosu na države EU-a, eurozone i Sloveniju. Dok u Hrvatskoj i Srbiji kućanstva s osobama između 25 i 49 godina imaju najveći medijalni godišnji dohodak, u EU-u, eurozoni i Sloveniji najveći dohodak imaju kućanstva s osobama između 50 i 64 godine.

Nekoliko je potencijalnih razloga za to. Moguće je da su razlike u stupnju obrazovanja između kućanstava s osobama između 25 i 49 godina u odnosu na kućanstva s osobama između 50 i 64 godine puno veće u Hrvatskoj i Srbiji nego u EU-u i Sloveniji. Veće plaće zbog boljeg stupnja obrazovanja mogu poništiti efekt duljeg radnog staža u tom slučaju.

Drugi mogući razlog je raniji odlazak u mirovinu u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju i ostale države EU-a. Niske mirovine uz raniji odlazak u mirovinu mogu drastično smanjiti dohotke kućanstava u kojima žive osobe između 50 i 64 godine, a podaci o mirovinskom sustavu potvrđuju da se u Hrvatskoj i Srbiji u prosjeku ide ranije u mirovinu nego u Sloveniji i ostalim državama EU-a.

Kućanstva s umirovljenicima svuda imaju najmanji godišnji dohodak, ali razlika između njih i mlađih kućanstava relativno je najveća u Hrvatskoj, gdje umirovljenička kućanstva imaju tek dvije trećine dohotka kućanstava s osobama između 25 i 49 godina. Taj omjer nije ni izbliza toliko loš u Srbiji, Sloveniji, eurozoni i EU-u.

Koliko kućanstva zarade godišnje?

Ukupno gledajući Hrvatska ipak nema najveću dohodovnu nejednakost, bar prema koeficijentu Gini. On je najčešće korišten pokazatelj nejednakosti. Što je veći, to je nejednakost u državi veća. Kreće se između nula i jedan, gdje je jedan savršena nejednakost (teoretski, samo jedna osoba ima sav dohodak u državi), a nula savršena jednakost (svi stanovnici, tj. kućanstva imaju potpuno isti dohodak).

Slovenija se izdvaja kao država u kojoj je nejednakost jako niska, s koeficijentom Gini od 0,238. U EU-u iznosi 0,293, a u eurozoni 0,299. Nejednakost u Hrvatskoj malo je veća nego u EU-u (Gini iznosi 0,298). U Srbiji je nejednakost relativno veći problem (Gini iznosi 0,317), kao i u Sjevernoj Makedoniji (Gini iznosi 0,314).

Relativno veća nejednakost u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji u odnosu na Hrvatsku, a pogotovo Sloveniju, može se vidjeti i iz raspodjele kućanstava po decilima. Deset posto kućanstava u Sloveniji ostvaruje četiri posto od ukupnog nacionalnog dohotka, u Hrvatskoj 2,7 posto, Srbiji 2,3 posto, a Sjevernoj Makedoniji dva posto. To znači da je udio koji otpada na najsiromašnija kućanstva manji u državama s većom nejednakosti.

S druge strane, 10 posto kućanstava s najvećim dohodcima u Sloveniji zauzima 19,6 posto ukupnog nacionalnog dohotka, u Hrvatskoj 22,7 posto, u Srbiji 23,7 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 21,9 posto.

Zbirno, na prvu polovicu kućanstava s manjim dohotkom u Sloveniji otpada oko 33,6 posto ukupnog nacionalnog dohotka, u Hrvatskoj 29,5 posto, u Srbiji 28,5 a u Sjevernoj Makedoniji 27,7 posto.

Zanimljive su razlike i među ukupnim dohocima. Gornja granica dohotka 10 najsiromašnijih kućanstava u Sloveniji dvostruko je veća nego gornja granica dohotka 10 najsiromašnijih kućanstava u Hrvatskoj, u Hrvatskoj više nego dvostruko veća nego u Srbiji (5.314 eura naspram 2.131 eura), a u Srbiji gotovo dvostruko veća nego u Sjevernoj Makedoniji (2.131 euro naspram 1.084 eura). To su jako velike razlike, slične u gotovo svim dohodovnim razredima. U Sloveniji kućanstvo treba imati godišnji dohodak od 32,33 tisuće eura da bi bilo među 10 posto onih s najvećim dohotkom, u Hrvatskoj 22,29 tisuća eura, u Srbiji 9,32 tisuće eura, a u Sjevernoj Makedoniji samo 5,67 tisuća eura.

Bogatstvo u regiji

Prema podacima švicarske banke UBS za 2022., prosječno bogatstvo po odraslome je u Srbiji i BiH iznosilo oko 34 tisuće dolara. To je tek pola od prosječnog bogatstva po odraslome u Hrvatskoj (70,46 tisuća dolara) i više od tri puta manje nego u Sloveniji (112,53 tisuće dolara).

Dodatno, u BiH i Srbiji puno veći dio imovine drži se u nefinancijskoj imovini (nekretnine, automobili, nakit) nego u Hrvatskoj i Sloveniji. To može biti rezultat manje razvijenog dioničkog tržišta i popularnosti investicijskih te mirovinskih fondova. Primjerice, u Hrvatskoj su svi zaposleni članovi dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova koji dio doprinosa iz plaće dijelom ulažu u dionice i investicijske fondove.

Veća integracija dovest će do većeg rasta dohodaka

Razlike među dohocima između građana i kućanstava država Adrija regije jako su velike, ali se zadnjih godina relativno smanjuju. To dostizanje još je uvijek presporo, pa će proći desetljeća prije nego ostatak regije dođe nadomak Slovenije.

No to ne treba obeshrabriti. Naprotiv, iskustvo Slovenije zadnjih desetljeća u putu kroz tranziciju, EU, OECD i druge međunarodne institucije može biti nacrt za ostale. Najviše je u tome odmakla Hrvatska, kojoj još nedostaje članstvo u OECD-u, a to se vidi i po tome da su njeni građani i kućanstva najbliže razini dohotka i bogatstva građana i kućanstava Slovenije. Ostatak Adrija regije treba hodati po putu koji je utabala Slovenija i pri kraju kojega se nalazi Hrvatska, za dobro svojih građana.

S obzirom na to da su države Adrija regije jedne od najvećih investitora jedna u drugu, jedni od najvećih trgovinskih partnera jedna drugoj i općenito ekonomski jako povezane, uspjeh jedne države u rastu dohodaka i imovine njenih građana prelijeva se u rast dohodaka i imovine građana drugih država. Veća integracija ekonomija Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore osigurat će multiplikativni rast dohodaka u Adrija regiji.