.webp){kind=icon}
U Hrvatskoj danas posluju dva jednoroga (Rimac i Infobip). U Sloveniji četiri (Outfit7, Httpool, Sportradar, Outbrain). Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija još uvijek čekaju svoju prvu kompaniju vrijednu milijardu ili više dolara. Kada bi je mogle dočekati? Koliko je mladim firmama i startupima zbog više cijene zaduživanja (u odnosu na prije nekoliko godina), danas teže doći do statusa jednoroga? Koje su najčešće greške koje kompanije čine na tom putu? Odgovore na ova pitanja potražili smo sa sagovornicima u svih pet zemalja u Bloomberg Adria Startu.
Bosna i Hercegovina: nedostaje podrška države
Bosna i Hercegovina stoji na pragu svog prvog jednoroga - tvrdnja koja je bliža realnosti nego ikada prije. Prema stručnjacima, zemlja je spremna za ovaj poduhvat, no nedostaje jača podrška države kako bi se osiguralo da jedna takva kompanija opstane i napreduje u ovdašnjem sistemu.
"Iako imamo tehnološko znanje i pravni okvir, teško je postići jedan status jednoroga samo tim sredstvima", kaže Šarić. "Naša tržišta su suviše mala za takav poduhvat. Treba nam pristup međunarodnim tržištima."
Ova izjava dodatno potvrđuje izazove s kojima se suočavaju bosanskohercegovačke kompanije koje teže da postanu jednorog. Na primjer, Rimac Automobili i Infobip su kompanije koje su postigle veliki uspjeh, ali su njihova tržišta uglavnom van regiona.
Srbija bi mogla imati prvog jednoroga do 2027.
Vrijednost startup ekosistema u Srbiji procjenjuje se na milijardu i sto miliona dolara, a godišnji rast od 2020. iznosi od 20 do 30 odsto. Početkom ove godine u startup ekosistemu radilo je više od 6.000 ljudi, što je dvostruko više nego prije dvije godine, a Startup Scanner pokazuje da ove godine planiraju da zaposle još 3.000 novih radnika. Kosta Andrić, izvršni direktor ICT Huba, kaže da bi Srbija, prema prognozi koju je prije osam godina dao 500 startupa, prvog jednoroga trebalo da dobije za od dvije do četiri godine.
"Jednorog je važan, jer kada bi se takva firma prodala, učinak na privredu i cijelo tehnološko tržište bi bio da bi dosta ljudi dobilo novac. Iskustva drugih zemalja su da ti ljudi onda pokreću fondove, pojavljuju se kao mentori i osnivaju nove firme, odnosno postoji efekat prelivanja. Efekat prelivanja događa se samo u slučaju prodaje, a mi navijamo da se to što prije dogodi u Srbiji", kaže Andrić.
Šta su magneti za investitore?
Andrić kaže da su investitori zadovoljni stanjem startup ekosistema u Srbiji. "Puno je učinjeno na razvoju infrastrukture. Povećan je i broj lokalnih fondova, a do kraja ove godine biće formirana još dva alternativna fonda. Postoji nekoliko grana industrije koje prepoznajemo kao važne. Postoji gejming industrija čiji se efekat preliva na cijelu industriju zabave. Veliki se napori ulažu i u inovacije u medicini, što će biti važno jer cijela Evropa stari kao stanovništvo. Globalno smo prepoznati po talentu i ljudima uključenim u razvoj blokčejna. Veliku konkurentnost imamo i u inovacijama u poljoprivredi. Velika prednost Srbije je što su Beograd i Novi Sad vrlo atraktivne destinacije", kaže Andrić.
Kada govorimo o prosječnom iznosu finansiranja startupa u koji fond odluči da investira, Andrić kaže da je prosjek oko 500.000 evra. "Fondovi koji su na tržištima Zapadnog Balkana su fondovi u ranoj fazi razvoja koji ostvaruju određene prihode, ali se još uvijek radi o relativno niskim iznosima ulaganja. Sljedeći korak za razvoj cjelokupnog tržišta je dobiti više investitora, domaćih i međunarodnih, koji finansiraju zrelije firme koje su pet, šest ili sedam koraka od jednoroga“, kaže Andrić.
Slovenija: regionalni prvak sa četiri jednoroga
Outfit7, Httpool, Sportradar i Outbrain su četiri dosadašnja slovenačka jednoroga. No, prema ključnim pokazateljima Europe Startup Nations Alliance (ESNA), Slovenija zaostaje za evropskim prosjekom. Iako je važio za jednu od najzanimljivijih sredina za razvoj startupa u regiji, to više nije slučaj. Kad je riječ o pristupu finansiranju, ostvareno je tek 17 odsto ostvarenja standarda, prema tom pokazatelju Hrvatska ostvaruje 58 odsto.
Da je Slovenija prepustila primat na polju podsticajnih startup okruženja, potvrđuje i Tatjana Zabasu Mikuž, partnerka SC Venturesa, koji upravlja najvećim trenutno aktivnim fondom u regionu. Ima 70 miliona evra kapitala, a firmama se nude investicije od 500.000 do pet miliona evra. "U ulaganjima moramo vidjeti priliku za generisanje i do deset puta većeg uloženog kapitala. Jer znamo da čak do 50 odsto firmi propadne i prije nego što se to dogodi", rekla je, istaknuvši da je trenutno najveća investicija fonda međunarodna firma Cognism. Zapošljavaju više od 600 ljudi i prodaju kontakt podatke firmi i pojedinaca drugim firmama. Spoznaja raste na nivou većem od 100 odsto godišnje.
Hrvatska: dalek put do trećeg jednoroga
"Nakon Rimca i Infobipa, svi sljedeći su još jako daleko od toga da postanu jednorog. Međutim, mi u Hrvatskoj imamo kompanije koje se bave tom vrstom posla. Imamo Gideon, koji se bavi vještačkom inteligencijom, Reversing LAbs, koji se bavi zaštitom od zlonamjernog softvera, Orcu, koja se bavi dronovima. Imamo i Photomath, koji je postao dio Googlea u međuvremenu. Očito ima i ljudi i ideja koji to znaju iznijeti. Ako posmatramo sam posao kojim se bave, Gideon mi djeluje najzanimljivije. Oni su ipak u AI-ju i robotici, koji su najbrže rastući", kaže Đivo Pulitika, menadžer fonda u Intercapital Asset Managementu.
Ističe da je kompanijama danas znatno teže doći do statusa jednoroga, u odnosu na razdoblje prije nekoliko godina. To objašnjava otežanim dobijanjem prihoda - visokom inflacijom i rastućim kamatnim stopama, zbog čega je i VC investitorima teže doći do novca, a pritom imaju alternativne mogućnosti ulaganja u sigurnije alternative s većim prinosima. Dodaje da ulagači pritom imaju i sve manje strpljenja, a sve više traže da startupi dokažu sposobnost poslovanja s dobiti, dok im je prethodno bio dovoljan samo rast prihoda.
"S druge strane, startupi najčešće griješe u tome da prerano krenu u prevelike runde investiranja. Vlasnici se brzo toliko razvodne da im prestane biti zanimljivo voditi taj biznis, ili prekasno idu u prikupljanje kapitala jer se teško odriču vlasništva", objašnjava Pulitika.
Sjeverna Makedonija: još od tri do pet godina
Jednorozi u Makedoniji su blizu, očekujemo da se pojave za od tri do pet godina, kaže Sonja Mitrovska, osnivačica i direktorka Netvorkera u intervjuu za Bloomberg Adriju.
"Vidimo ogroman rast od startupa, odnosno od onih malih firmi koje žele postići brzi rast, a svake godine imamo ih sve više". Očekujemo da će se jednorozi pojaviti u sljedećih od tri do pet godina u Makedoniji, kaže Mitrovska. Međutim, dodaje da su izazovi ogromni.
"Finansije nisu jedino rješenje za pojavu jednoroga". Problem je što kompanije, odnosno startupi, ne razmišljaju globalno, odnosno nisu lansirali svoj proizvod na tržište za koje je namijenjen, a to je američko, već razmišljaju lokalno. I to se mora promijeniti, kaže Mitrovska.
Podrška startupima je važna, a državni Fond za inovacije i tehnološki razvoj u Makedoniji podstiče preduzetnički potencijal podržavajući startup kompanije iznosom od 138 miliona evra koji su dosad obezbijeđeni za podršku.
