Očekuje se da će se tržište rizičnog kapitala u Adria regiji razvijati brže nego u prošlosti. Pregled fondova rizičnog kapitala kod upravljanja tvrtkama koje svoje korijene imaju u ovoj regiji pokazuje da u sljedećih nekoliko godina planiraju uložiti više od četvrtine milijarde eura u regionalne startupe. Prosječna veličina fonda raste. Ako dodamo još veću aktivnost fondova iz srednje i istočne Europe te veću frekventnost globalnih fondova u Adria regiji, u zadnjih nekoliko godina predviđanja za budućnost su optimistična.
Danas je aktivna već druga ili treća generacija fondova koji se nalaze u okvirima društava s rizičnim kapitalom koja posluju u Adria regiji. Spomenuta društva dolaze upravo iz ove regije i zato podržavaju domaće osnivače društava ili dijasporu koja svoja društva osniva u inozemstvu ili u matičnim zemljama. Osnivači iz regije nisu više prepušteni na milost i nemilost lovcima na jednoroge u Silicijskoj dolini, Londonu, Parizu ili Berlinu i drugim globalnim žarištima rizičnog kapitala.
Trenutačno najvećim aktivnim fondom treće generacije, SCV Technology Fund III, s raspoloživim kapitalom od 70 milijuna eura, upravlja društvo South Central Ventures koje svoje urede ima u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Skoplju. Fond, koji je osnovan u ožujku 2022. godine, nalazi se tek u prvoj polovici svojega investicijskoga razdoblja koje obično traje do pet godina. Iznosi prvih ulaganja za nove startupe započinju s 500.000 eura, dok, u razdoblju postojanja fonda, naknadna ulaganja mogu doseći i do pet milijuna eura.
"Imali smo tu sreću da smo već u drugom fondu dobili dva velika već institucionalizirana investitora. Prvi je bio Europski investicijski fond (EIF), a drugi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Zatim, u drugom izlaznom razdoblju u nas je investirao i IFC, koji je investicijski ogranak Svjetske banke u Washingtonu. Našu priču dodatno izgrađujemo i s lokalnim investitorima poput Triglav Grupe i BTC nekretnine grupe te s odabranim individualnim investitorima", govori nam Jure Mikuž, partner u South Central Venturesu.
Jure Mikuž | South Central Ventures
Također, prosječna veličina fondova povećava se sa svakom generacijom. Primjerice, slovensko društvo rizičnog kapitala Silicon Gardens trenutačno investira s trećim fondom (SGF III) veličine od 30 milijuna eura. To je osjetno više od visine ili opsega kapitala njihovog drugog fonda koji je iznosio dobrih pet milijuna eura. Novim fondom započeli su s ulaganjima sredinom prošle godine i do danas su realizirali devet investicija ukupne vrijednosti malo više od tri milijuna eura, obavijestio nas je Gregor Rebolj, partner u Silicon Gardensu.
Također, veličina sigurnog kapitala investicijskog fonda Feelsgood Social Impact zagrebačke tvrtke Feelsgood Capital iznosi 30 milijuna eura. Fond je namijenjen investicijama u hrvatske i slovenske startupe čiji poslovni modeli imaju pozitivne društvene karakteristike i rezultate. Od pokretanja fonda 2019. godine uloženo je oko 12 milijuna, a pet do sedam milijuna ostalo je na raspolaganju za nova ulaganja u startupe dok je ostatak raspoloživog kapitala namijenjen dodatnom financiranju postojećih portfeljnih ulaganja, pojasnio nam je Tilen Šarlah, koji je zadužen za poslovne aktivnosti fonda u Sloveniji.
Osim toga, postoje i fondovi kojima je vremensko razdoblje ulaganja isteklo, poput drugog fonda hrvatske tvrtke rizičnog kapitala FilRouge Capital. Potonji je svoju investicijsku aktivnost završio u prosincu 2023. godine. "Zajedno smo uložili u 150 tvrtki i pod svojom upravom imamo 50 milijuna eura sredstava", kaže Julien Coustaury, partner u FilRouge Capitalu. Ujedno je najavio i treći fond koji bi s radom trebao započeti u zadnjem kvartalu ove godine. Izjavio je sljedeće: "Strategija ulaganja bit će slična dosadašnjim fondovima - ulaganje u regionalne tvrtke koje imaju viziju globalnog rasta."
Julien Coustaury | Bloomberg Adria
Na tržište kapitala ulaze i novi igrači
Stvaraju se i novi fondovi. U Sloveniji su, u okviru programa SID banke i Europskog investicijskog fonda (EIF), stvorena dva fonda rizičnog kapitala koja bi s radom trebala započeti ove godine. Prvi je slovensko-hrvatski fond Vesna Venture Capital koji bi trebao raspolagati s 50 milijuna eura kapitala. Bavit će se investicijama u startupe koji su pokrenuti u svrhu komercijalizacije inovativnih tehnoloških rješenja razvijenih u javnim institucijama za provedbu istraživanja.
Drugi je slovenski fond Pan Adria Ventures s predviđenim kapitalom u vrijednosti od 55 milijuna eura. Prvenstveno bi trebao biti usmjeren na financiranje slovenskih startupa, dok bi se manji dio ulaganja mogao ostvariti i u široj Adria regiji.
U Srbiji je osnovan Fifth Quarter Ventures fond koji je u procesu prikupljanja kapitala i do listopada planira skupiti najmanje 20 milijuna dolara. "Obično u tvrtku možemo uložiti od 500 tisuća eura pa sve do milijun dolara. Zaključili smo prvih pet ulaganja s planom da ćemo ove godine realizirati od šest do osam investicija", poručio nam je Peđa Predin, partner u Fifth Quarter Ventures.
Sve aktivniji i fondovi iz srednje i istočne Europe
Također, u posljednjem desetljeću, u zemljama šire regije srednje i istočne Europe – posebice Poljskoj, Češkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj – osnovano je nekoliko društava rizičnog kapitala koja upravljaju drugom ili trećom generacijom fondova koji redovito prate ulaganja u Adria regiju. Među njima je i poljsko-američka tvrtka rizičnog kapitala SMOK koja u dva fonda upravlja imovinom od 35 milijuna dolara. Trenutačno se izvode investicije iz drugog fonda koji raspolaže kapitalom od 25 milijuna dolara.
"Prosječno ulažemo u jedan startup mjesečno u široj regiji država srednje i istočne Europe, te u dijaspori", izjavljuje Borys Musielak, partner u društvu.
Borys Musielak | Bloomberg Adria
Pogledajmo kako spomenuti fondovi pristupaju procesu realizacije investicije. Iako bismo mogli očekivati da bi veći broj investitora značio i veću konkurenciju među investitorima u pojedinačne tvrtke, to nije uvijek slučaj.
Široka paleta industrija, a zajednički nazivnik im je umjetna inteligencija
Timovi iz pojedinih fondova posjeduju vrlo različite temeljne kompetencije, vještine i iskustva u različitim industrijama i njima bliskim poslovnim modelima. Zato se u pravilu razlikuju s obzirom na svoje smjernice i ciljeve.
"Vrlo dobro razumijemo alate za razvoj softvera, umjetnu inteligenciju i razvoj računalnih igara, budući da su članovi tima u prošlosti zajedno sudjelovali na izgradnji tvrtki iz gore navedenih područja", kaže nam Musielak iz SMOK-a, pri čemu spominje i suosnivača SMOK-a Paula Bragiela koji je realizirao više od dvjesto investicija u studije za razvoj igara i tehnološke tvrtke, u okviru svog portfelja poslovnog anđela i portfelja fondova tvrtki rizičnog kapitala, čiji je i suosnivač.
Dodaje da među njih spadaju i tvrtke kao što su Unity, koja je jedna od vodećih globalnih platformi za razvoj igara, Niantic, koja je vjerojatno najpoznatija po razvoju igre Pokémon Go, te proizvođači i game developeri poznati po razvoju Small Giant Gamesa i Robloxa.
Fond Silicon Gardens od ostalih regionalnih fondova razlikuje se po tome što su u njega ulagali njegovi osnivači i prvi zaposlenici tvrtki poput Outfit7, Sportradar, Outbrain, NiceLabel, Celtra, Httpool, Photomath, Microblnk, Nordeus i sličnih, ističe Gregor Rebolj. Među njima su i poduzetnici koji su svoje uspješne priče izgradili bez investicija rizičnog kapitala. U fond je uključeno već gotovo 100 pojedinaca iz cijele regije.
"Najradije ulažemo u tvrtke kojima, osim kapitala, možemo ponuditi i podršku u vidu znanja, mentorstva i povezivanja. Prvenstveno se radi o programskim rješenjima iz različitih vertikala. U području poslovanja s potrošačima, tj. B2C (engl. business-to-consumer) su mobilne aplikacije, igrice te inovativni proizvodi i usluge koji se prodaju izravno potrošaču, tj. D2C (engl. direct-to-consumer). Uslijedile su online trgovine (engl. marketplaces) i programska oprema kao usluga, tj. SaaS (engl. Software as a service), koja se nudi tvrtkama, tj. B2B (engl. business to business)", nabraja Rebolj.
Gregor Rebolj | Klika
Julien Coustary iz FilRouge Capitala odgovara da njihov fond ulaže u sve industrije i dodaje da su u prošlosti uglavnom ulagali u fintech, logistiku, tehnologiju za diseminaciju digitalnog sadržaja (engl. broadcasting), tehnologije koje se bave klimatskim promjenama (klimatska tehnologija), hiperpovezanost, mobilnost i umjetnu inteligenciju, uključujući i generativnu umjetnu inteligenciju. Najprivlačniji poslovni modeli su nuđenje programske opreme kao usluge (SaaS), online tržnice i rješenja usmjerenog na tvrtke (B2B).
"Naš strateški cilj je pronaći hipertrendove i podržati tvrtke u ranoj fazi razvoja koje žele postati lideri na tržištu ili tvrtke koje imaju jasnu viziju zašto i tko bi mogao kupiti njihovu tvrtku. Umjetna inteligencija, iako sama po sebi nije industrija, očito mijenja svijet, stoga ćemo posebnu pozornost posvetiti sektorima koji omogućuju korištenje umjetne inteligencije", dodaje Coustary.
Slično tome, Fifth Quarter Ventures sebe definira kao fond za opće namjene, iako je njegov trenutačni fokus na umjetnoj inteligenciji i programskoj opremi u oblaku (uključujući alate za razvojne programere) i na tehnologiji koja se bavi pitanjima klimatskih promjena. Kao svoju dodanu vrijednost ističu to što portfeljnim tvrtkama pomažu prilikom stjecanja dodatnih sredstava od najistaknutijih svjetskih investitora koji ove startupe mogu podići na višu razinu.
Na pitanje o industrijama, Tilen Šarlah iz Feelsgooda odgovara da su u tom pogledu širokih vidika i da nemaju unaprijed definiranih bliskih industrija.
Tilen Šarlah | Iz osobnog arhiva
Podržavaju se i osnivači iz regije te fondovi po cijelom svijetu
Iako većina osnivača koje podržava FilRouge dolazi iz Adria regije, među ulaganjima imaju više od deset tvrtki iz preostalih članica EU-a, Velike Britanije i SAD-a. Coustary kaže sljedeće: "Na godišnjoj razini više od 1200 tvrtki oglašava se putem naše web stranice". Dodaje i da se na lokalnim i regionalnim događanjima redovito susreće približno na tisuće tvrtki.
"Investiramo u tvrtke koje posjeduju velik udio u tom dijelu svijeta - bilo da se radi o osnivačima iz regije, kompanijama ili tvornicama. To nam je jako važno", kaže Jure Mikuž iz South Central Venturesa. Također dodaje da nisu ograničeni na to da je tvrtka registrirana u Sloveniji ili Hrvatskoj, ona može biti registrirana i u Delawaru ili u Londonu. Dodaje i da "mogu raditi bilo što", pri čemu naglašava da njihov fond ima određena ograničenja što se tiče izloženosti u pojedinim državama: "To nam nisu propisali investitori. Također, mislim da je potrebno diversificirati rizike, tako da prema jednoj zemlji nismo izloženi s više od jedne četvrtine fonda", dodaje Mikuž.
Uglavnom, Silicon Gardens ulaže u tvrtke ambicioznih poduzetnika koji su vezani za Adria regiju, pri čemu su, uz Sloveniju, fokusirani uglavnom na Hrvatsku i Srbiju jer je tržišta u te tri zemlje trenutačno najrazvijenija i nude najviše mogućnosti za investicije. "Za nas je, uz zemljopisni položaj, najvažnije podržati visokotehnološke tvrtke u njihovim ranim fazama, odnosno, omogućiti im veliki potencijal za brzi globalni rast i stvoriti visoku dodanu vrijednost po zaposleniku", dodaje Gregor Rebolj.
Također, ekipa u Fifth Quarter Venturesu usredotočena je na startupe u regiji i dijaspori. Osim izvanrednog talenta na terenu, vjeruju u stvaranje mostova među ljudima regionalnog podrijetla koji su stekli obrazovanje na vodećim svjetskim sveučilištima i poduzetničko iskustvo, radeći u vrhunskim tehnološkim svjetski renomiranim startupima.
I dok se tim fonda Feelsgood fokusira isključivo na hrvatske i slovenske startupe, SMOK pak traži ulaganja, kako u Adria regiji, gdje su već ulagali u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, tako i na širem području Srednje i Istočne Europe, posebice u Poljskoj i u Ukrajini.
U prosjeku, ulaganja se izvode barem pet ili najviše deset godina
Fondovi rizičnog kapitala imaju jedno zajedničko svojstvo, a to je da su osnovani za unaprijed određeno vremensko razdoblje. Standardno vremensko razdoblje trajanja fonda je deset godina, s time da je prvih pet godina predviđeno za realizaciju ulaganja, a zatim dolazi razdoblje žetve kada je potrebno postupno prodavati ulaganja u društva sve do kraja njihovog životnog vijeka. Zato i ne iznenađuju jako slični odgovori investitora na pitanje o tome koliko dugo su u prosjeku investirali u jednom procesu ulaganja.
"Vremensko razdoblje djelovanja našeg fonda je deset godina s mogućnošću produženja za najviše dvije godine. Od tri do pet prvih godina je investicijskih, a zadnjih pet godina je tzv. sell out faza. Cilj nam je u investiciji sudjelovati manje od sedam godina", objašnjava Šarlah iz FeelsGooda.
"U prosjeku pet do sedam godina, ali to ovisi o raznim čimbenicima", slaže se Gregor Rebolj iz Silicon Gardensa. Isto razdoblje navode u Fifth Quarter Venturesu i objašnjavaju da je u tom razdoblju startupu omogućeno da razvije proizvod koji je u skladu s potrebama tržišta, preuzme vodeću poziciju i da planira prodaju strateškom partneru ili izlazak na burzu, putem inicijalne javne ponude dionica (IPO).
"Zajedno smo uložili u 150 tvrtki i imamo 50 milijuna eura imovine pod upravljanjem", kaže Julien Coustaury, partner u FilRouge Capitalu. Također, najavio je i treći fond koji bi s radom trebao započeti u zadnjem kvartalu ove godine.
Ipak, praksa nije uvijek ista kao i teorija. "U našem prvom fondu, osnovanom 2016. godine, rok provedbe pojedinačnih ulaganja bit će između šest i deset godina. U drugom fondu, koji smo osnovali 2019. godine, također očekujemo slično razdoblje ulaganja", dodaje Julien Coustaury iz FilRougea. S time se slaže i Borys Musielak iz SMOK-a, koji kaže: "Osam do deset godina. U ovom slučaju samo na dugi rok."
Ciljaju na tri do pet puta više od investiranog kapitala fonda
Investitori u poslovanje s raznim tvrtkama ulaze prvenstveno kako bi zaradili novac od svojih ulaganja. Stoga smo društva rizičnog kapitala upitali koja im je ciljana profitabilnost i dobili zanimljive odgovore.
"Za svako ulaganje moramo imati scenarij koji nam omogućuje povrat od barem 30 do 50 posto uloženih sredstava ili scenarij u kojemu takve investicije mogu vratiti cijeli fond. Ako takav scenarij ne postoji ili ako ga mi ne vidimo, nećemo se odlučiti na investiranje. Na razini cijelog fonda planiramo peterostruki povrat investiranog kapitala", pojašnjava Gregor Rebolj iz Silicon Gardensa.
S obzirom na potencijal pojedinog ulaganja, na sličan način razmišljaju i u SMOK-u. "Ulažemo samo ako vjerujemo da ulaganje ima potencijal da vrati cjelokupni investirani kapital fonda. To znači da bismo, u slučaju da steknemo pet posto vlasničkog udjela u tvrtki, trenutačno morali zamisliti izlazak koji tvrtku procjenjuje na više od pola milijarde dolara, kako bi nas tvrtka mogla uvjeriti u isplativost naše investicije", dodaje Borys Musielak.
"Uvijek ciljamo na minimalno deseterostruki povrat ulaganja u pojedinu investiciju, kako bismo mogli postići ciljani iznos povrata na uloženi kapital na razini fonda, koji je u našem slučaju između tri do pet puta veći od uloženog iznosa", odgovara Julien Coustaury iz FilRougea.
Slično tvrdi i Jure Mikuž iz South Central Venturesa: "Svako ulaganje investicijskom odboru predstavlja jedan od partnera koji mora objasniti kako će ulaganje biti deset puta profitabilnije ili se barem približiti povratu uloženih sredstava u fond. Ono što smo naučili u zadnjih 15 godina je to da, kad smo si rekli da nećemo imati deseterostruko veći rezultat, ali smo ipak imali neku zaštitu od gubitka vrijednosti, to nije išlo. Ne postoji takva sigurnosna mreža."
Očekivanja u FeelsGoodu također su postavljena na trostruki povrat na kapital ili ciljni godišnji povrat od 18 posto, dok Fifth Quarter Ventures ne navodi ciljne povrate.
Cognism - najuspješnija investicija u portfelju regionalnih fondova
Društva smo također pitali i o njihovim najuspješnijim investicijama s kojima očekuju da će ostvariti najveće povrate.
"Tvrtka Cognism naša je najuspješnija investicija ako gledamo oba fonda, odnosno prvi i drugi. Mali udio već smo prodali i povratili trećinu fonda. U tvrtku smo prvi put ušli s informacijom da je procjena oko tri do četiri milijuna dolara (u okviru sjemenske runde u 2017. godini). U zadnjem krugu financiranja (serija C) tvrtka je prikupila 85 milijuna dolara, a investitori su je procijenili na gotovo pola milijarde dolara", svoj najveći uspjeh ističe Jure Mikuž, partner u South Central Venturesu.
S obzirom na vrednovanje u sjemenskoj rundi, zadnja serija financiranja bila je izvedena na približno 125 puta većoj vrijednosti od procijenjene vrijednosti u 2017. godini. S prikupljenih 115,9 milijuna eura, Cognism je zauzeo peto mjesto na listi TOP 30 investicijskih magneta iz Adria regije.
"Tvrtka Cognism naše je najuspješnije ulaganje. Prvo smo investirali u tvrtku s procijenjenom vrijednošću od oko tri do četiri milijuna dolara. U zadnjem krugu financiranja tvrtka je prikupila 85 milijuna dolara, a investitori su je procijenili na gotovo pola milijarde dolara", ističe Jure Mikuž, partner u South Central Venturesu.
Prvo, najuspješnije ulaganje South Central Venturesa, bilo je u IT startup Celtra koji razvija aplikacije za mobilne uređaje, i vratilo je deset puta više ulaganja, s mogućnošću ponavljanja uspjeha i nakon izlaska iz društva Efos koje je razvilo sustav za automatsko daljinsko upravljanje praćenja insekata Trapview. Efos/Trapview se na ljestvici od TOP 30 magneta s 13,7 milijuna eura nalazi na 18. mjestu.
Čak se i Silicon Gardens može pohvaliti s nekoliko vidljivih izlaza. "Budući da smo tek započeli s investicijama, za trenutačni fond nemamo još podataka. Ipak, možemo istaknuti najuspješnija ulaganja iz fonda SGF I: Flaviar, koji je poput kluba ljubitelja jakih alkoholnih pića, Cleanshelf koji nudi platformu za upravljanje online pretplatama i Povio, konzultantska tvrtka za razvoj IT proizvoda. Samo s ova tri ulaganja više smo nego udvostručili ukupnu vrijednost fonda, a u tom fondu imamo još nedovršenih dobrih ulaganja", kaže Rebolj.
Fond Silicon Gardens od ostalih regionalnih fondova razlikuje se po tome što su u njega ulagali njegovi osnivači i prvi zaposlenici tvrtki kao što su: Outfit7, Sportradar, Outbrain, NiceLabel, Celtra, Httpool, Photomath, Microblnk, Nordeus i slični. Među njima su i poduzetnici koji su uspješne priče izgradili bez investicija rizičnog kapitala, ističe Gregor Rebolj, partner u Silicon Gardensu.
Vrlo dobre pokazatelje ima i fond SGF II, kaže Rebolj, i ističe pametne hranilice za ptice Bird Buddy, proizvođača veganskih nadomjestaka za govedinu Juicy Marbles, platforme za adrenalinske avanture 57Hours, aplikaciju za pomoć djeci s govornim poremećajima Blub Blub, platformu za liječnike Mediately, platformu koja pomaže tvrtkama u implementaciji umjetne inteligencije Tasq.ai, platformu za influencere Influee i platformu za upravljanje imovinom Cadro.
"U portfelju drugog fonda imamo nekoliko potencijalnih dobitnika koji bilježe deset do 25 posto mjesečnog rasta prihoda s ponavljajućim mjesečnim prihodima u rasponu od četiri do osam milijuna eura. Naša očekivanja su da ćemo iz tih tvrtki moći izaći 2025. i 2026. godine. Nedavno smo izašli iz ulaganja u Povio i iz tržišta sekundarnih proizvoda Metaloop, generirajući četverostruki povrat na uloženi kapital", navodi Coustaury iz FilRougea.
U SMOK-u najuspješnija ulaganja su poljska platforma za provjeru identiteta kupaca Authologic i rješenje za e-trgovinu Alokai u koje su uložili u sklopu prvog fonda, prije nego što su timovi spomenutih startupa primljeni u svjetski poznati kalifornijski akcelerator Y Combinator, 2021. i 2022. godine. Naime, oba ulaganja trenutačno su procijenjena na najmanje deseterostruko veću vrijednost početnog ulaganja.
I fond Feelsgood kao i Fifth Quarter Ventures prva su ulaganja imali u prosincu prošle godine i još su uvijek u razdoblju investiranja, pa je možda još uvijek prerano govoriti o uspješnosti ulaganja.
Tržište polako oživljava, ali još je maglovito oko umjetne inteligencije
Prošle godine primjetno je smanjen intenzitet ulaganja na tržištu rizičnog kapitala. Međutim, čini se da se tržište ove godine polako budi. "Tržište se ove godine podosta promijenilo. Postoje neki rani znakovi da bi druga godina mogla biti malo bolja. Na tržištu se stvarni broj startupa u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji smanjio, što je vjerojatno rezultat veće neizvjesnosti: ljudi više nisu tako hrabri kao prije nekoliko godina", napominje Jure Mikuž.
"Najbolje vrijeme za ulaganje je kada drugi investitori postanu konzervativni. Nastavit ćemo s učestalošću jedne investicije mjesečno, dok druge usporavaju tempo", dodaje Borys Musielak iz SMOK-a.
Slično razmišljaju i u Silicon Gardensu. "Kao fond ulažemo u visokotehnološke tvrtke u njihovim najranijim fazama; te investicije nikada se nisu zaustavile. Veći pad bio je vidljiv u kasnijim fazama (serije A, B i C). Osim toga, zamjetna je korekcija i pad vrijednosti startupa, što koincidira sa usporavanjem aktivnosti na burzi, sa smanjenjem broja spajanja i akvizicija (M&A) i inicijalnih javnih ponuda (IPO). Naravno, navedeno ne vrijedi za određena "vruća" područja kao što su npr. tehnološke tvrtke umjetne inteligencije. Do kraja ove godine također očekujemo povećanje broja M&A-a i IPO-a. Naša djelatnost ostaje takva kakvu smo prvotno planirali, dakle negdje između osam i 12 investicija godišnje", odgovara Gregor Rebolj.
Ove godine očekuju dvije do tri nove investicije i tri do četiri dodatna financiranja u startupe koji su već dio portfelja i koji odgovaraju Feelsgoodu.
Od pokretanja fonda 2019. godine Feelsgood je uložio oko 12 milijuna, a pet do sedam milijuna ostalo je na raspolaganju za nova ulaganja u startupe, dok je ostatak raspoloživog kapitala namijenjen dodatnom financiranju postojećih portfeljnih ulaganja, pojašnjava nam Tilen Šarlah, koji je zadužen za poslovne aktivnosti fonda u Sloveniji.
"Trenutačno tržište ulaganja u ranoj fazi oživjelo je uglavnom zbog fame oko umjetne inteligencije koja pokreće cijelo tržište i podiže kriterije vrednovanja. Iako trenutačno ne ulažemo, provodimo ubrzani program u koji je uključeno devet tvrtki", izjavljuje Coustaury iz FilRougea.
Naime, ako se osvrnemo na posljednje dvije velike krize u tehnološkom sektoru, 2000. i 2008., to su bila najbolja vremena za izgradnju novih tvrtki. Primjeri uspješnih tvrtki iz tih davnih vremena su, primjerice, Google, Amazon, Uber, Airbnb itd., pa Peđa Predin iz Fifth Quarter Venturesa vjeruje da će se slični trendovi dogoditi i sada, kada svjedočimo renesansi umjetne inteligencije.
Napominje da se najveći broj slabih ulaganja dogodio 2021. godine i svi fondovi koji su u tim razdobljima intenzivno ulagali sada se moraju usredotočiti na svoj portfelj i rasteretiti svoje pozicije, što stvara priliku za fondove poput Fifth Quarter Venturesa. "Stoga očekujemo više aktivnosti."
"Sa stajališta malog ulagača na javnim tržištima, ovo je teško vrijeme, no s druge strane, ovo je najoptimalnije vrijeme za postizanje najvećih prinosa", dodaje Fifth Quarter Ventures.
Kako se zahlađenje investicijskog tržišta odrazilo na magnete Adria regije
S obzirom na to da se zahlađenje investicijskog tržišta dogodilo prije dvije godine, tvrtke iz TOP 30 magneta hlađenje su osjetile na vrlo različite načine. Najveći samouvjereno izjavljuju da nisu ništa osjetili. "Iako smo vidjeli višestruki pad vrijednosti od 2022. godine, s obzirom na tržišne trendove, nismo osjetili pad interesa. Svakodnevno svjedočimo velikim interesima investitora, tako da je naša situacija drukčija od trenutačnih tržišnih trendova", odgovara Davor Tremac, osnivač IT tvrtke Fonoa koja se s prikupljenih 80,8 milijuna nalazi na osmom mjestu TOP 30 liste.
Isto tvrde i u slovenskoj tvrtki MESI Medical, koja je s 18 milijuna zauzela 16. mjesto TOP 30 ljestvice: "Naša opažanja ne ukazuju na bilo kakvo hlađenje ili usporavanje na tržištu kapitala. Naprotiv, primjećujemo da su investitori na području zdravstva još uvijek vrlo aktivni i da traže nove mogućnosti za ulaganja."
Također, pridružuje se i Nikola Todorović, suosnivač Wonder Dynamicsa, koji kaže da nisu primijetili pad interesa za ulaganja u tvrtke s područja umjetne inteligencije, ali je do pada interesa došlo u drugim segmentima: "Od nekoliko osnivača čuo sam da su imali problema s planiranjem prvog sastanka. To je vjerojatno posljedica prevelike euforije na tržištu u 2021. godini. Međutim, vidimo lagani oporavak i tržište ponovno izgleda zdravo."
Slično tvrdi i Stjepan Buljat iz Cognisma: "Očito je da je došlo do zahlađenja interesa investitora iako nismo aktivno tražili nova sredstva", i dodaje kako su, s obzirom na gospodarske uvjete proteklih godina, svjesni da je investicijska klima podložna promjenjivim faktorima.
"Prošla godina bila je teška za prikupljanje sredstava, bez obzira na razinu razvoja tvrtke", kaže Milovan Milić iz tvrtke Devteha koja se s 12,3 milijuna eura našla na 20. mjestu TOP 30 liste, ali i napominje da se situacija popravila u odnosu na kraj 2022. i početak 2023. godine.
"Osjeća se zahlađenje na tržištu, a za rizičnije projekte vrlo je teško osigurati nove izvore financiranja. Mnoge tvrtke imaju poteškoća s dobivanjem sljedećih krugova financiranja, posebice ako ne žele prihvatiti kapital po nižim procjenama", kaže Štefan Fujs iz Acies Bia.
"U zadnje vrijeme stižu nam brojne ponude investitora iz SAD-a", ističe Toni Frankola, suosnivač tvrtke Syskit koja je sa svojih prikupljenih 8,5 milijuna eura zauzela 27. mjesto TOP 30 liste Adria magneta. "Kada uspoređujemo europsku i američku investicijsku klimu, razlike su dosta velike. Na primjer, europski startupi imaju 40 posto manju vjerojatnost da će osigurati ulaganje iz fonda rizičnog kapitala u usporedbi s američkim startupima. Ipak, u ovom izazovnom razdoblju uspješno smo dobili investicije", dodaje.
Istovremeno, sve tvrtke koje traže investicije od investitora trebaju ustrajno raditi na razvoju i otpornosti tvrtke, što će povećati atraktivnost za investitore, a istovremeno osigurati rast u razdoblju investicijske stagnacije.
-- Članak je nastao u suradnji s kolegama iz regionalnih uredništva: Ana Ristović (Srbija), Miro Soldić (Hrvatska), Urban Červek (Slovenija), Mirela Huskić-Suša (BiH), Vladimir Nikoloski (Sjeverna Makedonija).
.webp){kind=icon}
