Hrvatska se danas može pohvaliti s dvije kompanije koje imaju status jednoroga – Rimac i Infobip. Susjedna Slovenija ima četiri unicorna, odnosno kompanije vrijedne milijardu ili više dolara. Koliko je mladim tvrtkama i startupima zbog skuplje cijene zaduživanja (u odnosu na prije nekoliko godina) danas teže doći do statusa jednoroga? Koje su najčešće greške koje kompanije čine na tom putu? Đivo Pulitika, fund manager iz Intercapital Asset Managementa za Bloomberg Adria TV navodi nekoliko mogućih "kandidata" za trećeg hrvatskog jednoroga.
"Svi sljedeći su još jako daleko od toga da postanu jednorog. Međutim, mi u Hrvatskoj imamo kompanije koje se bave tom vrstom posla. Imamo Gideon koji se bavi umjetnom inteligencijom, Reversing Labs koji se bavi zaštitom od zlonamjernog softwarea, Orcu koja se bavi dronovima. Imamo i Photomath koji je postao dio Googela u međuvremenu. Očito ima i ljudi i ideja koji to znaju iznijeti. Ako promatramo sam posao kojim se bave, Gideon mi djeluje najzanimljivije. Oni su ipak u AI-u i robotici koji su najbrže rastući", kaže Pulitika.
Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac Automobili.
Naš sugovornik kaže da je kompanijama danas značajno teže doći do statusa jednoroga, u odnosu na razdoblje otprije nekoliko godina. To objašnjava otežanim dobivanjem prihoda - visokom inflacijom i rastućim kamatnim stopama, zbog čega je i VC investitorima teže doći do novca, a pritom imaju alternativne mogućnosti ulaganja u sigurnije alternative s većim prinosima. Ističe da ulagači pritom imaju i sve manje strpljenja, a sve više traže da startupi dokažu sposobnost poslovanja s dobiti, dok im je prethodno bio dovoljan samo rast prihoda. A gdje griješe tvrtke?
"Startupi najčešće griješe u tome da prerano krenu u prevelike runde investiranja. Vlasnici se brzo toliko razvodne da im prestane biti zanimljivo voditi taj biznis, ili prekasno idu u prikupljanje kapitala jer se teško odriču vlasništva", objašnjava Pulitika.
Silvio Kutić, suosnivač Infobipa.
Strancima, je kaže, draže ulagati putem londonske ili američke burze. Ipak, ima tu i prilika za razvoj zagrebačke i drugih regionalnih burzi. Napominje da je Švedska na svojoj burzi u proteklom desetljeću uspjela pokrenuti više inicijalnih javnih ponuda od primjerice Njemačke ili Francuske. Kako im je to uspjelo, i zašto Slovenija ima 4 jednoroga, a hrvatska samo dva – pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
