U idućih nekoliko tjedana svijet bi mogao svjedočiti nečemu donedavno nezamislivom: sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kao jedna od mogućih lokacija sastanka čelnika zaraćenih zemalja spominje se i zemlja u susjedstvu – Mađarska. Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su počele pripreme za taj povijesni susret.
U Bijeloj kući je u ponedjeljak, uz Zelenskog i nekoliko ključnih europskih lidera, razgovarao o izgledima za pregovore i jačanju ukrajinske vojske kroz paket sigurnosnih jamstava, za koji se vjeruje da bi mogao otvoriti put sastanku dvojice lidera.
Dolaze li brza rješenja iz Amerike uz visoku cijenu za teritorij Ukrajine, tema je o kojoj su podijeljeni i brojni analitičari. Za Bloomberg Adria TV rasplet rata analizirali su Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji, te Igor Tabak, vojni analitičar s Obris.org.
Kovačević smatra kako se prvi susret Putina i Zelenskog ne bi ni dogodio bez Trumpove uključenosti.
"Trump je najavio da će se taj sastanak održati u roku tjedan ili dva, i dobio je za to načelni pristanak ruskog predsjednika. Bez Trumpovog sastanka s Putinom, to se ne bi dogodilo. Rat u Ukrajini moguće je riješiti jedino uz normalizaciju odnosa Amerike i Rusije. Trump je promijenio i umirio odnosno relaksirao retoriku jer je shvatio da nema brzog rješenja za rat u Ukrajini, a Amerika ionako nema stvarne interese biti angažirana u ratu koji nema veze s Amerikom", ističe Kovačević.
"Pritom ne treba zaboraviti da Zelenski već mjesecima inzistira na primirju, zajedno s EU, što je Trump shvatio kao slabost Ukrajine. Realno je da se taj sastanak Putina i Zelenskog odvije u Mađarskoj, kao što se spominje, jer je Viktor Orban percipiran kao Putinov prijatelj, a i ta zemlja se izuzela iz ratifikacije odluke koja podrazumijeva uhićenje Putina zbog optužbi za ratne zločine", dodaje.
Tabak, međutim, ne dijeli njegovo viđenje Trumpovih motiva, niti povoljnog ishoda za Ukrajinu. Smatra da su pregovori pod pritiskom prerizični za Ukrajinu te da Washington od početka godine "gura" Kijev prema preuranjenom primirju.
"Putin je već neko vrijeme u ofenzivi koja se sporo kreće, ali koju neće pustiti iz ruku samo tako. Ukrajina i Rusija imaju vrlo malo točki oko kojih mogu postići kompromis. Na području Donbasa žive u paralelnim dimenzijama. Rusi žele Lugansk i Donjecku oblast i još koješta, a Ukrajinci to sve brane svakodnevno, odolijevaju napadima. Ukrajina se i dalje uspješno brani, iako je manja i slabija od Ruske Federacije", naglašava Tabak.
"To nije gotova situacija u kojoj je samo pitanje lokacije predaje Washington, Kijev ili Moskva. Ukrajini nije hitno prihvatiti prihvatiti Trumpovu pomoć u zamjenu za kapitulaciju. Ukrajina i dalje proizvodi i izvana dobiva oružje i vojnu pomoć. Ovakvu diplomaciju Trumpa ne bih nazvao relaksiranom, mislim da je on jako napet i mislim da je njegova motivacija i rok 10.listopada, kad se objavljuju nominacije za ovogodišnjeg Nobela za mir. On inzistira na bljesku i brzim rješenjima s dugoročnim posljedicama", zaključuje Tabak.
U svemu ovome europski lideri zasad ostaju pretežno – promatrači.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
