Čovjek koji je propustio uložiti u Rimca - vodič kroz svijet poslovnih anđela

Saša Cvetojević je čovjek koji je 2012. godine propustio priliku uložiti 100.000 eura u Matu Rimca, ali to je život investitora – prepun rizika i odluka koje mogu odrediti uspjeh ili neuspjeh. U svijetu startupa, gdje je teško prepoznati koje ideje imaju potencijal, čak i iskusni investitori mogu propustiti velike prilike. Investiranje nosi visok stepen rizika jer samo mali broj ideja preraste u uspješan posao, dok većina ne dosegne tržišnu održivost.

Poslovni anđeli, koji pružaju finansijsku podršku i mentorske savjete, igraju ključnu ulogu u razvoju startup ekosistema.

Kao što pokazuje primjer Saše Cvetojevića, poduzetnika i investitora iz Hrvatske, čak i iskusni investitori nekada nisu sigurni šta da urade. Cvetojević se za Bloomberg Adriju prisjetio tog perioda - kako je pregovarao ulaganje od 100.000 eura za pet posto kompanije, no tada je sumnjao u mogućnost uspjeha u Hrvatskoj. Rimac Automobili, danas jedan od najpoznatijih evropskih startupa, bio je u to vrijeme samo ideja u ranim fazama razvoja.

Kako je kazao Cvetojević, investitori trebaju imati dobar uvid i "biti spremni preuzeti rizike". U svijetu startupa postoji velika konkurencija - mnogi imaju ideje, ali samo rijetki ih uspijevaju pretvoriti u uspješan posao. Za njega je ovaj primjer lekcija o tome kako je teško prepoznati ono što stvarno vrijedi među mnoštvom ideja.

"Da se i danas opet pojavi takvo nešto, ne znam -  teško je to pogoditi", kaže Cvetojević.

U trenutnom okruženju s brojnim startupima i investitorima, vrijeme će pokazati ko ima ono što je potrebno za uspjeh, dok će većina ostati na nivou ideje, pojašnjava. Jedan od deset će preživjeti, a jedan od hiljadu će doživjeti veliki uspjeh poput Rimca.

Poslovni anđeli i BiH

Poslovni anđeli  igraju ključnu ulogu u savremenom svijetu brzih inovacija i tehnoloških preokreta, oblikujući ekosistem startupa. Ovi investitori djeluju kao nevidljive strukture podrške, pružajući temelj na kojem mlade kompanije mogu rasti i razvijati se. Njihova uloga u osiguravanju finansijske podrške, mentorskog iskustva i širenju mreže kontakata postaje sve važnija, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom regije.

Prema procjenama, u BiH djeluje približno 200 startup kompanija, iako tačan broj još uvijek nije precizno definiran. S obzirom na oko 110.000 registriranih biznisa u zemlji, ovaj broj je relativno mali, ali odgovara ranoj fazi razvoja startup ekosistema.

Sarajevo i Banja Luka su glavni centri za razvoj startupa, dok Tuzla i Mostar postepeno povećavaju svoje aktivnosti u ovoj oblasti.

Cvetojević pojašnjava kako imamo pozitivne primjere iz Slovenije i Hrvatske s jednorozima, što bi ostale zemlje trebale pratiti. Povezanost startup ekosistema s regijom ima ključnu ulogu u razvoju tržišta. 

BiH trenutno nema posebne zakone koji reguliraju investiranje poslovnih anđela, što znači da se ovo ulaganje tretira kao i svaka druga vrsta investicije. To predstavlja jedan od ključnih izazova za učesnike u startup ekosistemu, uključujući osnivače, investitore i ostale aktere. Zakonsko priznavanje ovog vida ulaganja moglo bi olakšati proces i pružiti podršku za ulaganje u rizičnije projekte, što je često karakteristično za startupe u ranoj fazi razvoja.

Najčešći oblik finansiranja startupa u BiH je ulaganje kroz vlasnički kapital, najčešće u društva s ograničenom odgovornošću. Poslovni anđeli mogu biti i fizičke i pravne osobe, iz zemlje ili iz inozemstva.

Ipak, u posljednjim godinama raste zainteresiranost za ulaganja u startupe, iako su postignuti nevjerovatni rezultati u samo četiri godine, izazovi i dalje postoje, osobito kada je riječ o odabiru najboljih projekata za finansiranje. Postoji mnoštvo kvalitetnih ideja, ali resursi su ograničeni, za Bloomberg Adriju kaže Branko Kecman, direktor Advantis Brokera, koji je bio jedan od govornika na Samitu poslovnih anđela, koji se održao u Sarajevu krajem oktobra, a kojem je Bloomberg Adria prisustvovala.

Kecman smatra da bi budućnost trebala uključivati kontinuiranu edukaciju, potporu inovativnosti i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, kao i fokusiranje na međunarodnu saradnju kako bi se privukli investitori i otvorila nova tržišta za poduzetnike. Zbog toga je važno imati dobro osmišljene selekcijske procese koji će omogućiti podršku najperspektivnijim projektima.

"Važno je napomenuti da je odabir projekata koji će se finansirati od ključne važnosti. Moramo imati jasne kriterije odabira i osigurati da sredstva budu usmjerena na najperspektivnije projekte", kaže Kecman.

Jedan od značajnih problema je nedostatak precizne zakonske definicije za startup, što stvara pravnu nesigurnost i otežava primjenu politika potpore. Ova dvosmislenost usporava razvoj startup ekosistema i sprječava poduzetnike da se učinkovito pozicioniraju.

Prema podacima sa StartupBlink, kada je riječ o startupima, Sarajevo zauzima tek 801. mjesto u svijetu, dok je 55. mjesto kada govorimo o Istočnoj Evropi. 

Dajana Džindo, osnivačica i izvršna direktorica Fondacije 787, u intervjuu za Bloomberg Adriju ističe ključne izazove i prilike za ulaganja u domaću startup scenu, naglašavajući ulogu poslovnih anđela. Iako, kako kaže, Sarajevo zaostaje za razvijenijim tržištima u regiji, sve više se profilira kao centar za inovacije.

"Regionalno gledano, BiH ima potencijal, ali je potrebno još ulaganja u edukaciju, infrastrukturu i regulativu kako bi se postigli viši nivoi uspjeha i zrelosti tržišta, kao što je to slučaj u susjednim zemljama", kaže Džindo.

Domaći investitori sve više prepoznaju potencijal ulaganja u startupe, ali im nedostaje iskustvo s rizičnim kapitalom. Ključne prepreke uključuju nedostatak regulatorne podrške, poreskih olakšica i svijesti o prednostima ulaganja u inovativne projekte.

Regija i startupi

Hrvatska i Srbija prednjače u regiji s između 700 i 1.000 aktivnih startup kompanija, dok Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju nekoliko stotina. Prema najnovijem izdanju Globalnog indeksa startup ekosistema, BiH zauzima 95. mjesto, što pokazuje da smo još uvijek u fazi razvoja. U poređenju s drugim zemljama, Srbija je najbolje rangirana, na 52. mjestu, što je odraz njenih napora i jače infrastrukture u ovoj oblasti.

Ključni elementi uspješnog startupa su inovativna tehnologija i brzo prilagodljiv rast bez visokih prepreka, kaže Kosta Andrić, izvršni direktor i partner ICT Huba i investicijskog fonda ICT Hub Venture iz Srbije. Prema njegovim riječima, važno je da kompanije budu inovatori na tržištu kojem pristupaju.

Depositphotos

"U usporedbi s nekim zemljama regije, situacija je ovdje izazovnija i složenija", navodi Andrić.

Dodaje kako je za regionalni startup ekosistem potrebno nešto što će napraviti značajan skok naprijed, a ne samo postepeni napredak.

"Bilo bi nam bolje da se u naredne dvije godine desi jedna ekstremno uspješna priča čitave regije, jer bi ona bacila svjetlost na sve nas i ono što radimo. To priželjkujem. Nije dovoljno da se pomalo pomjeramo, već nam treba taj neki jači skok unaprijed", kaže Adrić.

Jasmina Isaković, predstavnica hrvatskog startupa Emhance, koji razvija neinvazivni uređaj za liječenje bolesti mozga, istaknula je kako regije napreduje u odličnom smjeru. Naglasila je značaj podrške koju pružaju inkubatori. "Mislim da je nakon koronavirusa počeo pravi rast. Prije toga smo se bavili ovim poslom, ali se niko nije usudio krenuti jer nije postojao sistem podrške", kazala je Isaković za Bloomberg Adriju.

Dodaje kako se u posljednje tri-četiri godine u regiju sve više privlače i strani investitori, što ranije nije bilo moguće. Imali smo lokalne investitore, ali sada nije takva situacija da samo prezentiraš Balkan svijetu - nego svijet dođe nama.

Depositphotos

Ipak, i dalje postoje izazovi u odabiru najboljih projekata za finansiranje. Kako je kazala Nina Dremelj, predsjednica Poslovnih anđela Slovenije i jedna od govornica na BAS 2024, iako ima mnogo kvalitetnih ideja, resursi su ograničeni. Ključni faktor uspjeha u ranim fazama ulaganja je mentalitet tima i sposobnost prilagodbe promjenjivim okolnostima. Dremelj je primijetila da mnogi obećavajući projekti propadaju jer su osnivači previše tvrdoglavi da bi se prilagodili.

Također, Dremelj smatra da Adria regija ima jedinstvenu priliku za izgradnju snažnog startup ekosistema. Čvršćom saradnjom moguće je stvoriti poticajno okruženje za rast i razvoj startupa, umjesto, kako kaže, da se finansiranje i talent uvijek traže iz drugih zemalja, najčešće SAD-a ili Velike Britanije. Osnivači bi trebali biti ambiciozniji i nastojati graditi globalne kompanije u svojoj regiji.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar