Mada se najčešće vezuju za slučajeve praćenja emotivnih partnera, privatni detektivi u Srbiji postali su saveznici i kompanijama koje sumnjaju na nezakonito ponašanje svojih zaposlenih, a slučajevi u kojima ih firme angažuju prilično su raznoliki.
Kako navode u detektivskoj agenciji Seguridad, u posljednjih pet godina od klijenata dobijaju dosta zahtjeva za poligrafsko testiranje zaposlenih - za šta je, kako napominju, potreban pristanak samog radnika.
"Nije rijetko da na taj način isplivaju razne informacije o tome kako su zaposleni uništavali firme u kojima su radili - recimo, sarađivali sa konkurencijom i slično", kažu sagovornici Bloomberg Adrije.
Osim odavanja poslovnih tajni, dodaju da im se dešavalo da otkriju da ljudi paralelno rade u dvije firme. Rade i na otkrivanju prevara u oblasti osiguranja, vraćanju raznih obrisanih podataka, instaliranju softvera za praćenje aktivnosti na službenim telefonima...
Takođe, kompanije ih unajmljuju kada žele da provjere da li zaposleni kradu na radnom mjestu ili su, na primjer, neopravdano odsutni s posla, to jest bolovanje koriste u nedozvoljene svrhe. "Na primjer, u firmama koje obavljaju servis klima-uređaja, radnici umiju da u ljetnjoj sezoni uzmu bolovanje po dva mjeseca da bi samostalno radili taj posao sa strane i tako više zaradili."
Takozvana lažna bolovanja privukla su veću pažnju 2018, sa izmjenama i dopunama Zakona o detektivskoj djelatnosti, kada su proširena ovlašćenja privatnih detektiva u Srbiji. Jedna od novina upravo se ogledala u tome da su oni stekli mogućnost da u ime klijenta (kompanije) provjeravaju da li su zaposleni povrijedili radnu obavezu ili radnu disciplinu, u šta spada i zloupotreba prava na bolovanje.
Depositphotos
Sem toga, stekli su još dva nova ovlašćenja - obrađivanje podataka o krivičnim djelima koja se gone po privatnoj tužbi i o učiniocima ovih krivičnih djela, kao i o kandidatima za zapošljavanje - i to onih podataka za čije prikupljanje je ovlašćen poslodavac, a uz pisani pristanak kandidata.
Kada je riječ o provjeri kandidata za posao, direktor detektivske agencije Protecta Ratko Jolić kaže da su imali iskustva i sa takvim slučajevima, uz ostale koji su se uglavnom ticali već pomenutih zloupotreba.
S druge strane, licencirani detektiv, vlasnik i direktor agencije SPI Vladan Modrinić ističe da se oni nisu naišli na interesovanje klijenata za takvim uslugama.
"Najčešće se provjerom kandidata bave tehnološke kompanije, a one obično koriste strane entitete u te svrhe. Recimo, kompanija HireRight je poznata u tom domenu. Nisam sigurna kako takve firme funkcionišu u smislu pravnih pitanja, jer smo mi kao detektivska agencija licencirani za ovu djelatnost. Uz to, kompanije koje zapošljavaju nerijetko i same rade provjeru kandidata, uz njihovu saglasnost, naravno, tako da im za te poslove mi nismo toliko potrebni, makar je to naše dosadašnje iskustvo", priča Modrinić.
On navodi da je u njihovom slučaju najviše potražnje od klijenata bilo za već pomenute slučajeve krađe, ali i pronevjere. "Tako je od početka i očekujem da će zahtjevi firmi i u narednom periodu biti manje-više isti, uz potencijalno možda više posla u oblasti prevencije, to jest provjere kandidata o kojoj je bilo riječi. Takođe se nadam boljem zakonu, to jest jasnijem definisanju prava detektiva. U tom pogledu, vidimo zainteresovanost klijenata za provjeru raznih tehničkih elemenata i s tim povezane forenzike, ali to polje u našoj djelatnosti nije jasno definisano trenutno važećom regulativom."
Bloomberg
Za priče o ispitivanju lažnih bolovanja vjeruje da su preuveličane i da u praksi nisu toliko tražene koliko su medijski dosad bile ispraćene. "Postoje zakonski koraci za provjeru takvih stvari, upućivanje na ljekarsku komisiju itd. Većina firmi već ima pravne timove koji mogu riješiti ova pitanja. Dosad smo imali tek nekoliko zahtjeva za provjeru korišćenja bolovanja, u tom domenu više savjetujemo poslodavce i pomažemo im pri postavljanju standarda kontrole, nego što obavljamo terenski posao."
Zanimljivo je da, recimo, u Sloveniji poslodavci idu toliko daleko da privatne detektive unajmljuju i da bi provjerili da li im zaposleni rade pod dejstvom alkohola ili droga, o čemu je Bloomberg Adria Slovenija pisala početkom godine. Prema riječima naših sagovornika, u Srbiji je takva praksa ekstremno rijetka.
"Testiranje na nedozvoljene supstance se obično obavlja u proizvodnim pogonima ili kod vozača, ali firmama je skupo da u tu svrhu angažuju privatnog detektiva. Prije će testiranje raditi lice koje je u kompaniji zaduženo za bezbjednost i zdravlje na radu, portir ili neko iz obezbjeđenja", kaže Jolić.
Depositphotos
Kada je riječ o profilu kompanija koje traže usluge detektivskih agencija, predstavnici struke kažu da ponude mahom dobijaju od srednjih i velikih firmi. "Ako govorimo o sektorima, rekao bih da su proizvodne firme najčešći klijenti, jer oni imaju dobar način da primjete krađu, zbog svojih ustanovljenih metrika kada su u pitanju materijali koji se koriste, skladišta i drugo", pojašnjava Modrinić. S druge strane, profil radnika koji se provjerava je šarolik, naglašava on - od najnižih do upravljačkih pozicija.
"Dosad nisam imao nijedan omašaj, to jest u 100 odsto slučajeva se potvrdilo ono na šta je firma sumnjala. Naravno, ni mi ne prihvatamo svaki poziv, ako je slučaj nejasan nećemo raditi na njemu, ali treba reći i da nas same kompanije zovu kad već imaju jasne indikacije da je roba ukradena ili neki drugi prestup napravljen", zaključuje vlasnik detektivske agencije SPI.
.webp){kind=icon}
