text size
Globalna potrošnja kompanija i vlada na tehnološke proizvode širom svijeta, uključujući uticaj cijena i valuta, porast će za 7,6 posto, premašivši 6,5 biliona dolara u 2025. Iako su ulaganja u tehnologiju u Bosni i Hercegovini manja nego u razvijenijim tržištima, vidljiv je rast interesa, posebno u sektorima kao što su bankarstvo, energetika i proizvodnja.
''U BiH se predviđa rast ulaganja u AI i IoT rješenja do 2030. godine, sa sve većim interesom kompanija za automatizaciju i optimizaciju operacija i povećanje efikasnosti kroz digitalnu transformaciju'', za Bloomberg Adriju kaže Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija.
Dodaje da je državni sektor sporiji u prihvatanju ovih tehnologija, ali projekti poput digitalne transformacije javnog sektora ukazuju na rastuću svijest o značaju naprednih tehnoloških rješenja.
Na globalnom nivou povećanje predvodi Azija, jer se ciklični oporavak u potrošnji uređaja nastavlja, navodi se u izvještaju Oxford Economicsa.
''Tajvan i Južna Koreja predvodit će rast potrošnje na tehnologiju u narednoj godini potaknuti oporavkom u proizvodnji elektronike, kao i osnovnim metalima i farmaceutskim proizvodima'', kaže Victoria Tribone, ekonomistica Oxford Economicsa i autorica analize.
Kina, najveća ekonomija i najveći potrošač tehnologije u Aziji, bit će osma najbrže rastuća zemlja među njih 25 u pogledu korporativnih nabavki. Međutim, rast u Kini bit će raznovrsniji po industrijama, u poređenju s Tajvanom, s boljom potrošnjom u industrijama kao što su komunalne usluge, farmaceutska industrija i uslužni sektor, poput finansija i zdravstvene zaštite. Nije iznenađujuće da će zbog finansijskih izazova tehnološka potrošnja u sektoru nekretnina u Kini biti jedna od najlošijih.
U Americi i Evropi rast će biti potaknut uslužnim sektorima.
''Očekujemo da će informacijski i distribucijski sektori predvoditi potrošnju u Americi, dok će finansijski sektor, javni sektor i usluge transporta potaknuti rast u Evropi'', navodi Tribone.
Nasuprot Aziji, potrošnja na tehnologiju u Americi i Evropi prvenstveno se temelji na softverskim uslugama. Potrošnja na IT sisteme i povezane usluge također je važan fokus tehnološke potrošnje u SAD-u i Evropi, no u bliskoj budućnosti očekuje se određeno usporavanje, jer industrijski lideri sve više ističu budžetska ograničenja koja utiču na potrošnju. Osim toga, IT usluge bilježe sporiji rast potaknut umjetnom inteligencijom u poređenju s internetskim i cloud uslugama, budući da se mnogi AI projekti vezani uz IT sisteme provode unutar kompanija, često u manjem obimu i kao eksperimentalni projekti.
U Evropi, slabiji industrijski rast u Njemačkoj i Velikoj Britaniji tokom 2024. usporio je rast njihove tehnološke potrošnje, no očekuje se oporavak u 2025. godini. Regija će doživjeti porast potrošnje kako se bude oporavljala od razdoblja visoke inflacije. Svijetle tačke u evropskoj tehnološkoj potrošnji za proizvodni sektor u 2025. godini su strukturni metalni proizvodi i farmaceutska industrija.
Potrošnja kompanija u Evropi će se povećati na 4,4 posto, prilagođeno inflaciji u 2025. godini. Kao i u SAD-u, potražnja za tehnologijom u Evropi koncentrirana je na softver, ali s IT sistemima i povezanim uslugama koje predvode rast u bliskoj budućnosti. Švedska i Irska bit će među vodećim zemljama u rastu potrošnje na tehnologiju. Među sektorima, finansijske usluge i javna uprava su katalizatori potrošnje u UK, Francuskoj i Švedskoj, dok Irska i Njemačka bilježe veću potrošnju iz ključnih industrija poput mašina nemetalnih minerala.
Uz ciklički oporavak u elektronici i makroekonomiju Evrope, postoje i dugoročni poticaji koji nastavljaju povećavati potrošnju na tehnologiju u kompanijama, potaknuti potencijalnim profitima od umjetne inteligencije, cloud rješenja i kibernetičke sigurnosti. Daljnje digitalne transformacije u nekoliko sektora potaknut će obnovljenu potrošnju na IT usluge i softver za poduzeća.
Ovi dugoročni poticaji također će pozitivno uticati na uređaje, budući da će hardver optimiziran za umjetnu inteligenciju i uređaji omogućeni internetom stvari (IoT) biti potrebni za nadopunu potrošnje na softver.
BiH i u ovom segmentu prati evropske trendove. Bankarstvo, energetika i telekomunikacije su sektori koji najviše ulažu u napredne tehnologije. Privatne kompanije su uglavnom brže u implementaciji novih tehnologija, posebno zbog konkurentskog pritiska na tržištu.
''IoT rješenja posebno su primjenjiva u energetici i proizvodnji, dok cloud computing i AI igraju ključnu ulogu u bankarstvu'', dodaje Dedić.
Naglašava da se javni sektor i dalje većinom oslanja na sporije procese i vanjske fondove, što je donekle i prirodno. Svugdje u svijetu privatni sektor prednjači u inovacijama i tehnološkom napretku, pa i kod nas. Dedić navodi da postoje i svijetli primjeri domaćih institucija i ministarstava, odnosno ljudi unutar istih, koji se fokusiraju na digitalna rješenja i transformaciju, međutim suočavaju se s određenim izazovima koji uključuju birokratske i političke prepreke, kao i manjak tehničkog kadra.
Iako su ranije tehnološka ulaganja u BiH doživljavana kao trošak, sve veći broj kompanija sada shvata dugoročne prednosti ulaganja u tehnologiju.
''Ovo posebno važi za sektor proizvodnje, telekomunikacija i bankarstva, gdje tehnologija postaje ključni alat za rast i konkurentnost. S druge strane, vlada često vidi ulaganja kao trošak, ali međunarodni projekti BiH pomažu da se ova percepcija promijeni'', kaže Dedić.
Pročitaj više: Uspješna digitalizacija podrazumijeva jasne ciljeve, snažno vodstvo i adekvatnu strategiju
Nova era digitalne transformacije, BiH dio Programa Digitalna Evropa
Digitalna transformacija u BiH: Čekajući Godoa i donatore
U Evropi i Americi, usporavanje inflacije omogućit će smanjenje kamatnih stopa, što će podržati potrošnju na softvere za kompanije, budući da većina te potrošnje ide kroz kanal kapitalnih ulaganja.
''Istovremeno, predviđamo nastavak marginalnog pomaka s potrošnje na softver za poduzeća prema internetskim, cloud i IT uslugama, budući da ti softverski sistemi često omogućuju veću prilagodljivost i fleksibilnost u troškovima'', ističe Tribone u svom izvještaju.
Rizici za rast kriju se u visokim kamatama duži vremenski period, u kojem kratkoročni cjenovni pritisci, uključujući više cijene energije, uzrokuju dodatno zaoštravanje monetarne politike u SAD-u te odgodu smanjenja stopa u Evropi. U tom scenariju globalna tehnološka potrošnja je 1,2 i 1,8 postotnih bodova niža u 2025. i 2026. godini, pri čemu su internetski, cloud i IT uslužni proizvodi najviše pogođeni.
Očekuje se daljnji rast ulaganja u digitalnu transformaciju u BiH, posebno u privatnom sektoru.
''Istraživanja ukazuju da će niše AI i IoT na tržištu BiH značajno rasti do 2030. godine, sa sve većim fokusom na modernizaciju infrastrukture i efikasnost poslovanja. Javni sektor će također nastaviti digitalizaciju, iako sporijim tempom, nadam se uz kontinuiranu podršku međunarodnih organizacija'', naglašava Dedić.
Uticaj američkih predsjedničkih izbora
Također, veliki uticaj na potrošnju na tehnologiju imaju i američki predsjednički izbori. Pobjeda Kamale Harris ili s druge strane Donalda Trumpa uticat će različito na ovaj segment korporativne i javne potrošnje.
Na primjer, scenarij pobjede Trumpa karakteriziraju fiskalni poticaji, ograničenja imigracije i viši carinski nameti. U tom scenariju potrošnja je niža, prvenstveno zato što će trgovinski ratovi smanjiti globalni BDP i ometati lance snabdijevanja za proizvodnju hardvera.
''Kao rezultat toga, rast potrošnje na uređaje je 0,3 postotna boda niži u ovom scenariju u odnosu na osnovnu prognozu, dok je potrošnja na internetske i cloud usluge smanjena za 0,6 postotnih bodova jer je protok informacija između SAD-a i Kine šire ograničen, ne samo na hardver'', pojašnjava Tribone.
Ukoliko Harris pobijedi očekuje se veći fokus na proširenje beneficija, uključujući pristupačnu brigu o djeci i druge pomoći porodicama, što je glavni mehanizam kroz koji se poboljšava učestvovanje radne snage, što posljedično povećava BDP.
''U ovom scenariju očekujemo umjereno poboljšanje potrošnje na sve tehnološke proizvode, budući da u ovom scenariju ima manje ciljanih politika koje direktno utiču na tehnološku potrošnju'', navodi Tribone.
Konačni faktor koji nije eksplicitno uključen u ove scenarije su regulatorni rizici. Ovaj faktor ima velik uticaj na tehnološke industrije globalno, ali relativno više u Evropi nego u Americi i Aziji, s obzirom na to da je Evropa globalni lider u digitalnoj regulaciji, uključujući AI i Data akte EU-a. Naprimjer, Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji je stupio na snagu 1. augusta 2024., nameće standarde usklađenosti, uključujući procjene rizika i standarde dokumentacije za AI sisteme koji se smatraju visokorizičnima.
.webp){kind=icon}
