.webp){kind=icon}
Prva i posljednja verzija aviona Boeing 747 počela je rukovanjem nakon sporazuma.
Sredinom 1960-ih, rukovodioci Boeinga i bivše aviokompanije PanAm složili su se da će PanAm koristiti nove velike avione smjelog dizajna ako američki proizvođač počne da ih pravi.
Taj dogovor je doveo do jednog od najuspješnijih programa civilnog vazduhoplovstva koji je transformisao industriju i doveo do vladavine "kraljice neba", kako je Boeing 747 nazvan na svjetskim vazdušnim rutama decenijama kasnije.
Nijedan drugi avion nije privukao i zaintrigirao maštu javnosti kao grbavi džambo džet. Boeing 747 je označio eru u kojoj su američke inovacije pomjerile tehničke granice, uključujući raketu za lansiranje na Mjesec Saturn V, koju je takođe napravio Boeing.
Boeing 747 dizajnirao je tim stručnjaka predvođen inženjerom Joem Sutterom, čovjekom slovenačkih korijena čiji je otac došao u SAD iz Dobrove u potrazi za zlatom.
Nova letjelica je projektovana i napravljena za manje od dvije i po godine, što je za današnje standarde nezamislivo kratko.
Novi koncept je zauvijek promijenio putovanja na duge staze, od izgleda karoserije do prostora za prtljag iznad glave i zabave tokom leta. Luksuzan način putovanja takođe je redefinisan postavljanjem spiralnog stepeništa za penjanje na gornju palubu aviona.
Sada, poslije 54 godine, Boeing završava proizvodnju modela 747.
Upravo prvog dana februara posljednji takav avion napustio je fabriku u Seattleu, čime je okončana era četveromotornih giganata nakon što je Airbus isporučio posljednji model aviona A380 u decembru 2021.
Boeing je napravio 1.574 primjerka modela 747, od putničkog do teretnog, uključujući Air Force One za američke predsjednike.
U posljednjoj deceniji, Boeing 747 je bio u sjenci manjih i lakših dvomotornih aviona kao što su Boeing 777 i Airbus 350, koji mogu da lete na istim udaljenostima, ali jeftinije.
Dakle, najnovija verzija modela 747 svoje postojanje zahvaljuje dogovoru, nakon što su se prije petnaestak godina u hotelu Fairmont u Seattleu sastali predstavnici Boeinga i Lufthanse, koji su zatražili nadogradnju tehnologijom 747, koja je bila namijenjena najsavremenijem Boeingovom modelu 787 Dreamliner.
Joe Sutter, tada već u devetoj deceniji, obratio se na sastanku rukovodiocima Boeinga i rekao: "Momci, uradite to."
To je i učinjeno, a Lufthansa je kupila posljednju verziju legendarne letjelice čiji su primjerci letjeli do sredine ovog vijeka, bar teretni, s obzirom na to da prodaja putničke verzije nije tekla baš najbolje.
Iako su avioni odavno projektovani sa željom da lete dalje, brže i više, vremenom je na scenu stupio novi važan faktor – troškovi.
Neuspjeh Airbusa modelom A380 samo je učvrstio razmišljanje da treba dorađivati i unaprijediti trenutni okvir razvoja vazduhoplovstva, a ne pokušavati pomjerati granice izvan onoga što je fizički i ekonomski izvodljivo. Boeing je najavio da ove decenije neće izaći s novim avionom.
Ipak, uprkos želji za smanjenjem rizika, novi oblik inovacije se nazire, vođen klimatskim promjenama i potrebom za smanjenjem emisije gasova staklene bašte.
Boeing i NASA planiraju da naprave i testiraju prototip uskotrupnog aviona sa širokim, tankim krilima koji bi mogao da zamijeni model 737, dok Airbus eksperimentiše s alternativnim gorivima kao što je vodonik.
"Biće promjena. Samo što će ovoga puta početi s manjim avionima", smatra bivši šef Lufthanse Nico Buchholz.
