.webp){kind=icon}
Od trenutka kada su tokom vikenda 17. i 18. juna iznenada isplivali ogromni problemi u avio-saobraćaju u Srbiji, putovanja avionom su postala jedna od dominantnih tema u javnosti. Air Serbia je u saopštenju tada navela upravo da je niz faktora doprinjeo njihovoj optimizaciji letova, a potom je koncesionar aerodroma, francuska kompanija Vinci, obećala da će zaposliti još radnika kako bi se smanjile gužve.
Međutim, situacija je mnogo komplikovanija od nekoliko odluka dvije kompanije, a dok gledamo kako se situacija djelimično stabilizuje, predstavljamo vam deset razloga koji su doprinijeli kašnjenjima, otkazivanju letova i velikim gužvama koji muče srpske putnike.
1. Air Serbia nikada nije letjela na više destinacija
Nacionalni avio-prevoznik Air Serbia ovog ljeta pokrivaće više nego što je na svom vrhuncu pokrivao Jugoslovenski aerotransport (JAT).
Od početka 2023. godine Air Serbia uvela je letove ka 20 novih gradova širom Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i Afrike koje nisu opsluživali prethodne sezone.
Sa povećanjem broja destinacija, povećava se i broj putnika, tako da je samo u maju kompanija kroz redovne i čarter letove prevezla 335.363 putnika, što je prvi put od kada posluje pod sadašnjim imenom (od 2013. godine) da je kompanija u maju imala više od 300.000 putnika. Rezultat iz maja predstavlja godišnji rast od 83 odsto, a u poređenju sa istim mjesecom iz 2019. godine ostvaren je rast od 66 odsto. S obzirom na to da dolazi ljeto, trebalo bi da taj broj nastavi da raste.
2. Aerodrom u Beogradu očekuje rekordan saobraćaj
Povučen ogromnim rastom Air Serbije, i Aerodrom "Nikola Tesla" bilježi rekordan saobraćaj takođe. Nacionalni avio-prevoznik sa najnovijim ekspanzijama čini blizu 50 odsto ukupnog saobraćaja sa aerodroma.
U prvom kvartalu ove godine, rast broja putnika na beogradskom aerodromu iznosio je 27 odsto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Do 27. juna ove godine Aerodrom "Nikola Tesla" ugostio je 3.146.171 putnika, a do kraja godine očekuje se da će kroz aerodrom proći više od sedam miliona putnika, naveo je ministar građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Goran Vesić.
Air Serbia uvećala je svoje aktivnosti, odnosno broj letova, za 40 odsto, Wizz Air za 109 odsto, Fly Dubai za čak 193 procenta, Turkish Airlines za 80, a Austrian Airlines za 42 odsto, dodao je ministar.
3. Air Serbia nije dobila planirane avione na vrijeme
Kada je Air Serbia bila primorana da objavi da će zbog niza nesrećnih okolnosti morati da optimizuje red letenja, to je za putnike značilo mnogo kašnjenja i otkazanih letova, a na vrhu liste razloga za to bila je činjenica da nacionalni avio-prevoznik u jednom trenutku nije imao dovoljno aviona da pokrije sve destinacije koje opslužuje. Naime, kada je 18. juna objavljeno da će doći do optimizacije, Air Serbiji je falilo više aviona.
"Bilo je problema sa flotom ATR-ova", kaže Thomas Jaeger, izvršni direktor ch-aviationa. On kaže da je jedan bivši Stobart Airov ATR-72, koji je u vlasništvu jedne njemačke lizing kompanije, kasnio zbog tehničkih problema u lancu snabdijevanja. Pored toga, rumunska regionalna kompanija Air Contact, koja je iznajmljivala Air Serbiji i avion i posadu, imala je mnogo problema te je ta saradnja prekinuta, i tako je Air Serbia ostala sa dva aviona manje nego što je trebalo. Kompanija je to nadoknađivala iznajmljivanjem aviona sa posadom od Avanti Aira i Danish Air Transporta, ali Jaeger dodaje da su avioni Avanti Aira dostupni samo nekoliko dana nedjeljno.
"Zbog svega toga, Air Serbia nije uspjela da ispoštuje svoj raspored, ali izgleda kao da su uspjeli da uglavnom kasne sa letovima umjesto da ih potpuno otkazuju", kaže Jaeger. Nacionalni avio-prevoznik, koji nema nijedan avion u svom vlasništvu, oslanja se na iznajmljivanje i aviona i posade tokom velike ekspanzije, pošto ima ekstremno sezonsku tražnju.
Air Serbiji je 21. juna stigao jedan avion on Marathon Airlinesa, a kompanija očekuje da će ova grčka kompanija uskoro poslati i drugi avion u njenu flotu. Nekoliko dana poslije toga u flotu je stigao i šesti ATR.
4. Radovi na aerodromu u Beogradu stvaraju probleme
Modernizacija Aerodroma "Nikola Tesla" počela je 2020. godine, a ugovorena je još 2018. godine između Vlade Srbije i koncesionara, francuske kompanije Vinci. Sami radovi podrazumijevaju proširenje terminala, ekološka postrojenja, kao i nove pristupne puteve, i dodatna parking mjesta za automobile, a većina radova trebalo bi da bude završena u toku 2023. godine. Povećanjem kapaciteta aerodroma planirano je da se omogući protok 15 miliona putnika godišnje do kraja koncesije 2043. godine.
Belgrade Airport/Luka Filipović
Međutim, činjenica da se radovi obavljaju u trenutku ogromnog rasta dovela je do nezadovoljstva mnogih putnika koji su više od godinu dana teško prilazili aerodromu, otežano su se parkirali i često su morali po prilaznim putevima da vuku svoj prtljag – a posebno je bilo naporno onima koji su prvi put bili gosti srpske prestonice i kojima je to bio prvi utisak Beograda.
Iz kompanije Belgrade Airport su 26. juna najavili da se radovi ispred terminala privode kraju, tako da bi građevinski radovi koji su mučili putnike više od godinu dana uskoro trebalo da postanu pitanje prošlosti. Povrh svega, tehnički kvar u četvrtak, 22. juna, dodatno je zakomplikovao već tešku situaciju.
5. Globalno nema dovoljno aviona
Oporavak komercijalne avijacije se zahuktava svuda u svijetu i kompanije naručuju sve više aviona. Tako je na Pariskom sajmu aviona indijska kompanija IndiGo naručila 500 aviona od Airbusa, a već neko vrijeme se šuška da Turkish Airlines planira da naruči još aviona.
Međutim, pandemija i rat u Ukrajini veoma su uticali na tržište sirovina i lance snabdijevanja, tako da i Airbus i Boeing prilično kaskaju u proizvodnji aviona.
Bloomberg
Dodatni pritisak na tržište stvaraju i problemi sa "boeingom 737 Max". Naime, dva takva aviona pala su 2018. i 2019. godine, što je uzrokovalo prizemljenje svih aviona "737 Max" do 2021. godine. Osim toga, iz Boeinga su u drugom kvartalu objavili da imaju problema sa određenim dijelovima za "737 Max", što dovodi do dodatnih kašnjenja u proizvodnji. Slično se desilo i sa "787 Dreamlinerom" u junu. S druge strane, Airbus kasni sa dostavama A321XLR 14 do 16 mjeseci, a iz te kompanije upozorili su da problemi u lancu snabdijevanja dosta utiču na proizvodnju aviona iz porodice A320.
Manjak aviona ukazuje na to da će tražnja na tržištu lizinga rasti - i eto problema pri iznajmljivanju aviona.
6. Popravke aviona traju duže
Nema dovoljno dijelova koji su potrebni proizvođačima, a i kada ih ima, avio-mehaničara nema nužno dovoljno - samim tim, popravke aviona traju duže.
Prema istraživanju kompanije Alton iz oktobra 2022, radnika u industriji održavanja nema dovoljno jer su mnogi dali otkaze 2021. ili su prihvatali programe za rano penzionisanje svojih kompanija, a to je dalje dovelo do neuračunate posljedice manjka znanja u industriji.
Pritom, na svjetskom tržištu pojavio se problem sa održavanjem motora na novim Airbusovim avionima iz porodice "neo", tako da određene popravke traju duže nego što bi trebalo. Ovo je jedan problem koji ne muči Air Serbiju, pošto ona još uvijek nema ove avione u svojoj floti, ali kao kompanija sa starijom flotom, Air Serbia mora računati na veći rizik od kvarova.
7. Kašnjenja na drugim aerodromima se prelivaju i na Srbiju
Od početka godine aerodromi u cijelom svijetu suočavaju se sa gomilom problema: štrajkovi radnika, manjak radnika, inicijative da se smanji buka u Amsterdamu i opšti manjak radne snage samo su neki od njih.
Air Serbiji se od početka godine u više navrata desilo da su morali da otkažu ili pomjere letove zbog kašnjenja na aerodromima u inostranstvu sa kojih su njihovi avioni polazili.
8. Klimatske promjene uzrokuju sve više oluja
Posljednjih nekoliko godina oluje sve češće doprinose otkazivanju i kašnjenju letova.
U izvještaju objavljenom u martu ove godine iz Eurocontrola, Evropske organizacije za bezbjednost vazdušne plovidbe, navodi se da su 2022. temperature bile toliko visoke tokom ljeta da su se neke piste istopile. Pored toga, zbog oluja došlo je do odlaganja, preusmjeravanja i otkazivanja letova, kao i oštećenja komunikacione opreme.
Bloomberg
"Ekstremne padavine izazvale su poplavu kontrolnog tornja, privremeno zatvorivši jedan aerodrom. Krajem 2022. godine vidjeli smo da teško zimsko vrijeme utiče na rad aerodroma, što je dovelo do odlaganja i otkazivanja mnogo više letova", navodi se u saopštenju.
Vremenske prilike u cijeloj Evropi, pa i u Srbiji, u proteklih 10 dana nisu bile blage prema već namučenoj industriji. Poplave koje su pogodile Srbiju tako su djelimično uticale i na avijaciju te je u nekoliko navrata Aerodrom "Nikola Tesla" morao privremeno da zabrani točenje goriva, što je zauzvrat uzrokovalo kašnjenja. Smatra se da je nebezbjedno točiti gorivo za vrijeme grmljavine.
9. Aerodrom "Nikola Tesla" nije uspio da zaposli dovoljno ljudi na vrijeme
Uprkos naporima od početka godine da se zaposli dovoljno ljudi za ljetnju sezonu, kompanija Belgrade Airport nije uspjela da priđe broju koji su planirali u aprilu.
Prema izvještajima sa sastanka sa predstavnicima Vlade, navodi se da aerodromu još uvek fali oko 100 ljudi.
Kako bi odgovorili na ovaj problem, iz Vincija su obećali da će povećati plate radnicima te će zaposleni u sortirnici moći za vrijeme sezone da zarade i do 1.000 evra mjesečno. Do sada je neto plata za ovaj posao bila oko 60.000 dinara.
Međutim, situaciju dodatno otežavaju bezbjednosne provjere i obuke radnika na aerodromu pošto je potrebno dva mjeseca da bi neko ko je dobio posao prošao bezbjednosnu provjeru kako bi mogao da počne da radi na aerodromu. Iz Vincija su pozvali vlasti da smanje vrijeme potrebno za tu proceduru kako bi što prije doveli radnike na aerodrom.
10. Svi su željni putovanja poslije pandemije - bez obzira na inflaciju
Uprkos visokoj inflaciji, ne vidi se pad tražnje za putovanjima, naprotiv.
Popunjenost letova Air Serbije je ogromna, a pošto je kompanija odlučila da leti na mnoge destinacije do kojih je ranije bilo veoma teško doći iz Srbije - poput Sicilije, dijelova Španije ali i dalekih destinacija u Kini i SAD – mnogi su odlučili da iskoriste priliku ovog ljeta i da ih posjete.
Turisti iz Srbije radije zbog povećanja cijena smanjuju broj dana za odmor nego što žrtvuju svoj komfor ili mijenjaju odluku o prevoznom sredstvu koje će korstiti, naveo je za Bloomberg Adria TV Andrej Todorović iz turističke agencije KonTiki.
