Hustle culture: Put ka uspjehu ili recept za burnout

Raditi puno više od standardnih osam sati, biti stalno dostupan i žrtvovati privatni život zarad karijere dugo se smatralo normom u poslovnom svijetu. Ovaj fenomen poznat kao hustle culture promovira ideju da su prekovremeni rad i neprekidna posvećenost poslu ključ uspjeha. No, koliko je ovakav način rada zaista održiv?

Prema istraživanjima, sve veći broj zaposlenika osjeća pritisak da stalno budu ''online'', dok istovremeno raste svijest o negativnim posljedicama iscrpljujuće radne kulture. Dok neki smatraju da je hustle culture nužna za postizanje karijernog uspjeha, drugi upozoravaju na opasnosti koje nosi - od burnouta i smanjene produktivnosti do povećane fluktuacije zaposlenika.

Iako je određeni nivo posvećenosti i predanosti poslu neophodan za uspjeh, dugoročna praksa hustle culture može imati negativne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika, kao i po ukupnu produktivnost kompanija.

''Istraživanja pokazuju da radnici koji redovno rade prekovremeno imaju 29 posto veću vjerovatnoću da iskuse burnout. Pored toga, kompanije koje ne prepoznaju važnost dobrobiti zaposlenika suočavaju se s povećanom stopom fluktuacije kadrova'', pojašnjava Kadenić.

Prema ManpowerGroup istraživanju, čak 41 posto zaposlenika bi razmotrilo promjenu posla ako im se ne omogući bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života.

Kadenić dodaje da hustle culture može kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno vodi do iscrpljenosti zaposlenika, smanjenja inovativnosti i nižeg angažmana.

''Pravi uspjeh dolazi iz održivog pristupa radu, koji omogućava i visok učinak i očuvanje zdravlja zaposlenika''.

Kada je riječ o tržištu Bosne i Hercegovine, Kadenić kaže da se hustle culture i dalje može pronaći u određenim industrijama, posebno u sektorima koji su pod intenzivnim tržišnim pritiskom, kao što su IT, finansije, consulting i prodaja.

Prema podacima ManpowerGroup, više od trećine zaposlenika u BiH smatra da su izloženi kulturi prekomjernog rada, dok više od polovine navodi da im je fleksibilnost na poslu važnija od plate. Ipak, u posljednjih nekoliko godina, sve više kompanija u BiH počinje prepoznavati važnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Postavlja se pitanje šta zapravo dovodi do razvoja hustle culture u jednoj kompaniji. Kadenić pojašnjava da je hustle culture često kombinacija pritiska tržišta i internih politika kompanija.

''U okruženjima gdje postoji jaka konkurencija i visoki ciljevi, poslodavci mogu nenamjerno poticati kulturu prekomjernog rada kako bi postigli bolje rezultate'', dodaje

Međutim, moderne kompanije sve više prepoznaju da dugoročni uspjeh dolazi kroz održivu produktivnost. To potvrđuju i podaci ManpowerGroup Global Talent Barometru, u kojima se navodi da 68 posto zaposlenika preferira raditi za kompanije koje imaju jasne strategije za podršku mentalnom zdravlju. Ovo pokazuje da je odgovornost poslodavaca ključna u kreiranju zdravog radnog okruženja.

Depositphotos

 

Uspjeh kompanija može postići i bez forsiranja hustle culture. Neke od ključnih strategija uključuju:

- Efikasnost umjesto prekovremenog rada: fokus na optimizaciju radnih procesa umjesto produženja radnog vremena

- Kultura povjerenja: omogućavanje zaposlenicima autonomije u obavljanju posla umjesto mikromenadžmenta.

- Fleksibilnost radnog vremena: kompanije koje omogućavaju fleksibilne radne sate bilježe 20 posto veće zadovoljstvo zaposlenika

 - Usvajanje tehnologije: automatizacija repetitivnih zadataka smanjuje opterećenje zaposlenika i omogućava im da se fokusiraju na kreativne i strateške zadatke.

''Ove strategije su se pokazale kao uspješne u kompanijama koje žele dugoročno održivu radnu kulturu'', dodaje Kadenić.

Smart work vs. hard work

Kadenić ističe da je vidljiv pomak prema kulturi ''smart work'' umjesto ''hard work'', posebno među mlađim generacijama.

Ono što se očekuje u budućnosti jeste slabljenje hustle culture, ali i prilagođavanje kroz nove modele rada koji balansiraju između visokih performansi i dobrobiti zaposlenika. Kompanije koje budu prepoznale ove promjene imat će prednost u privlačenju i zadržavanju talenata. Prema izvještaju Global Workforce Trends 2025, do 2030. godine više od 60 posto kompanija će imati strukturirane programe za dobrobit zaposlenika, uključujući fleksibilnost, mentalno zdravlje i razvoj karijere.

''Budućnost rada neće biti bazirana na iscrpljivanju, već na efikasnosti, inovacijama i zdravom radnom okruženju. Kompanije koje se prilagođavaju novim trendovima i ulažu u radne modele koji podržavaju zaposlenike dugoročno će ostvariti veći uspjeh. Balans između visokih performansi i zdravog radnog okruženja ključan je za poslovanje u budućnosti'', zaključuje Kadenić.