Kompanije u Bosni i Hercegovini (BiH) sve više su zainteresovane da na svoje prodajne, proizvodne i skladišne hale postavljaju solarne panele, što je posljedica rasta cijena električne energije u prethodne dvije godine. Međutim, s padom cijena na svjetskim berzama u ovoj godini smanjena je i realizacija projekata, iako je interes i dalje veliki.
Cijena električne energije na mađarskoj berzi u 2022. godini je s januarskog prosjeka od 198,92 EUR/MWh porasla na decembarskih 261,15 EUR/MWh, s tim da je vrhunac bio u avgustu, kada je cijena bila 495,29 EUR/MWh. U 2023. godini vrijednost električne energije je počela da pada na januarskih 148,69 EUR/MWh, da bi na kraju godine bila 81,72 EUR/MWh (decembarski prosjek).
U ovoj godini cijena električne energije je nastavila da pada pa prosječno u aprilu (do 16. 4.) iznosi 50,21 EUR/MWh.
U kompaniji Telemax iz Banjaluke, koja posluje preko 20 godina, a posljednjih godina je fokusirana na gradnju solarnih elektrana po principu ključ u ruke, kažu da je svakim danom sve više zainteresovanih kompanija koje žele da investiraju u izgradnju solarnih postrojenja.
To je, ističu, prije svega posljedica uvođenja pravila koje EU diktira - CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) i SDG (Sustainable Development Goals), odnosno podataka koji će pokazati koliko izvoznici u svom proizvodu imaju udjela električne energije iz obnovljivih izvora.
"Potražnja za solarnim panelima će itekako rasti, s tim da se ogromna potražnja očekuje i od fizičkih lica u BiH kada se zakoni još malo prilagode, kao u regiji, kada se definišu prosumeri, kada se riješi problem duplog PDV-a... Cijene struje će rasti i definitivno će domaćinstva biti ogromno tržište", kaže u intervjuu za Bloomberg Adriju Nikola Maksimčuk, direktor prodaje u kompaniji Telemax i suosnivač brenda City Gecko.
Trenutno je zbog stanja na energetskom tržištu realizacija projekata usporila, iako je broj zainteresovanih svaki dan sve veći. "Nama je bitna, a investitorima još bitnija, cijena megavat časa električne energije na berzama, na mađarskoj, hrvatskoj i srpskoj berzi koja je vezana sa BiH. Mi s njima trgujemo. Posljednje dvije godine su cijene bile rekordno visoke, povrat investicije bio je kratak, dok je sada stvar malo drugačija, cijene niže, pa su investitori oprezniji", naglašava Maksimčuk.
Međutim, solarne elektrane su investicije koje se posmatraju minimalno 15+ godina, do 30 godina, tako da u Telemaxu vjeruju da se ulaganje svakako isplati.
Ova kompanija se u posljednje tri godine bavi isključivo izgradnjom solarnih elektrana, po principu ključ u ruke. Investitorima "zatvaraju" cijelu priču, od načina finansiranja, preko prvih projekata i idejnih rješenja, sređivanja dokumentacije, koja je u BiH poprilično komplikovana, pa do izgradnje i puštanja solarne elektrane u rad.
Ilustracija (Depositphotos)
Cijena izgradnje solarne elektrane od 650 do 850 EUR/kWh
O cijenama izgradnje jednog solarnog postrojenja je nezahvalno govoriti jer na to utiče mnogo faktora, ali u Telemaxu kažu da se može govoriti o pojedinim budžetskim varijantama.
"Što se tiče krova kompanija, na koji bi se postavili paneli, cijene se kreću od 650 do 850 evra po kilovat satu (kWh), po principu ključ u ruke. Mnogo faktora utiče na cijenu tako da prije izlaska na teren i detaljne analize ne možemo tačno da odredimo cijenu. Sve zavisi od strukture kompanije, potrošnje, od želja i svega ostalog", poručuje Maksimčuk.
Fizičkim licima koja su zainteresovana za postavljanje panela na svojim domaćinstvima poručuju da sačekaju, jer su nakon ugradnje off-grid. "To znači da nisu na mreži, da moraju da imaju baterijski sistem koji je jako skup. Sad za domaćinstva nije trenutak", ističe Maksimčuk.
Izazovi u solarnoj industriji
Solarna industrija doživjela je brz uspon, a institucije i legislativa to nisu uspjeli adekvatno da isprate, što je za privrednike u toj oblasti bio poseban izazov.
U Telemaxu kažu da je "sistem malo trom", ali da se stanje popravlja i da institucije sve više slušaju struku. "Nadležni shvataju da nisu stigli sve da isprate, da ne znaju sve što treba, pa slušaju nas privrednike u stvarima koje smo mi prevazišli. Uspjeli smo zajedno da otklonimo određene poteškoće kako bismo bili brži i operativniji", naglašava Maksimčuk.
Prvi solar shop u regionu
Telemax je otvorio prvi Solar shop u regionu, prodavnicu solarne opreme u Banjaluci. Investitori i fizička lica mogu jednostavno da dođu i kupe npr. panel ili više njih.
"Postoje distributeri kod kojih možete kupiti ove proizvode, ali u regiji ne postoji prodavnica, samo i isključivo specijalizovana za solarnu opremu".
Telemax (LinkedIn)
Inovacije – solarne klupe stigle do Dubaija
Brend koji su razvili u Telemaxu 2020. godine pred pandemiju virusa korona je City Gecko – proizvodnja pametnog urbanog mobilijara. Riječ je o solarnim pametnim klupama i solarnim pametnim autobuskim stajalištima.
Za četiri godine, od čega je dvije i po godine bila pandemija, uspjeli su da prodaju ove proizvoda širom svijeta, u deset različitih zemalja, od Austrije, Hrvatske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Slovenije, Švajcarske, Srbije, BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Nikola Maksimčuk/City Gecko (Bloomberg Adria)
"Sada pokušavamo da se probijemo na sjever Afrike, na američko tržište, u Veliku Britaniju i čak u neke dijelove Azije", kaže Maksimčuk, koji je suosnivač ovog brenda.
Važnost održivosti prepoznale su i lokalne zajednice u BiH koje su zainteresovane da solarne klupe i stajališta postave na svojoj teritoriji, te BiH ima popriličan udio u market shareu City Geckoa.
.webp){kind=icon}
