Ukupna neto dobit bankarskog sektora u Republici Srpskoj u drugom kvartalu 2023. godine porasla je 20 posto na godišnjem nivou te je iznosila 94,1 milion KM, podaci su Agencije za bankarstvo RS. Finansijski izvještaji su pokazali da je profit dviju banaka, UniCredit i MF, pao u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, dok su najveći rast dobiti imale Naša banka i Addiko Bank.
Ukupni prihodi osam banaka koje posluju u tom entitetu porasli su za 18 posto, dok su ukupni rashodi porasli za 16 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.
Najveći dio prihoda dolazi od kamata, koji je u prvom polugodištu 2023. narastao na 193,8 miliona KM.
Zabilježen je i rast prihoda od naknada. Kada je riječ o najavljenoj liberalizaciji platnog prometa, koja će dovesti do pada prihoda banaka po ovom osnovu, Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko Banke Banja Luka, u intervjuu za Bloomberg Adriju kazao je da liberalizacija platnog prometa odavno živi u zemljama Evropske unije. Zaživjela je u zemljama regiona, kao što je Srbija. U tim zemljama već godinama banke nisu osjetile poseban udar od liberalizacije platnog prometa iz više razloga.
''Dobro je da ima konkurencije, i za klijente i za nas je dobra što jača konkurencija. To nas sve tjera da budemo brži, bolji, efikasniji i jeftiniji za klijente'', kazao je Kondić.
Pročitaj više: Kako su poslovale banke u RS, Naša i Addiko imale najveći rast profita
Građani i kompanije bankama u BiH duguju 22,73 milijarde KM
Depoziti stanovništva i kompanija dostigli skoro 30 milijardi KM
Ukupni krediti na kraju juna iznosili su 5,89 milijardi KM, što je dva posto više nego na kraju 2022. Od ukupnih kredita plasiranih pravnim osobama 69 posto se odnosi na kredite privatnim društvima. Kada je riječ o kreditima plasiranim fizičkim osobama, 62 posto se odnosi na potrošačke kredite.
Stopa NPL (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim bruto kreditima) iznosi 3,7 posto i zadržan je isti nivo u odnosu na kraj 2022. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita je poboljšana i iznosi 74,4 posto, dok je na kraju 2022. iznosila 73,5 posto.
Depoziti su iznosili 7,27 milijardi KM, što je za četiri posto posto manje u odnosu na kraj 2022. godine. U strukturi depozita, najveći udio čine depoziti stanovništva koji bilježe kontinuiran rast u 2023.
Prosječne ponderisane kamatne stope na kredite zabilježile su rast u odnosu na kraj 2022.
Agencije za bankarstvo iz oba entiteta djelovale su sinhronizovano i donijele su usaglašene mjere za tržište BiH s ciljem ograničavanja rasta kamata. Kondić je kazao da su ove mjere definitivno pomogle klijentima u zaštiti od rasta kamatnih stopa.
''S druge strane, koliko su pomogle bankama, više je na regulatoru da procijeni nego na nama samim. Banke koje vode odgovornu politiku, a vjerujem da su takve sve banke u BiH, uvijek imaju dovoljan iznos rezervi za potencijalne kreditne gubitke i likvidnost da oprezno upravljaju svojim rizicima'', kazao je Kondić.
Pročitaj više: Uvodi se referentna stopa prosječnog troška finansiranja banaka u BiH
Kada je riječ o kamatama na depozite, one nisu istovremeno i u istoj mjeri rasle kao kamate na kredite.
Kondić kaže da aktivna i pasivna kamatna stopa, odnosno kamatna stopa na kredite i kamatna stopa na depozite nisu jednako elastične i nikada ne slijede jedna drugu sinhronizovano, ni kada rastu, ni kada padaju, pa tako ni u ovom slučaju. Također Addiko Bank prednjači po visini kamata na štednju.
''Jednako su nam važni i klijenti koji imaju kredite i naše štediše, odnosno klijenti koji su nam povjerili svoju štednju na čuvanje i ti klijenti treba da dobiju fer iznos, pristojnu nadoknadu za svoju štednju. U tom smislu smo i korigovali kamatne stope jer smatramo da jedino uspostavljanjem fer i dugotrajnog odnosa s klijentima možemo imati dugoročan uspjeh'', kazao je Kondić.
.webp){kind=icon}
