.webp){kind=icon}
Depoziti stanovništva i kompanija u Bosni i Hercegovini nastavili su rasti i u junu. Prema podacima Centralne banke BiH na kraju juna ukupni depoziti su iznosili 29,86 milijardi KM.
U odnosu na mjesec ranije, depoziti su veći za 0,5 posto, a na godišnjem nivou na 7,5 posto. Rast depozita na mjesečnom i godišnjem nivou registrovan je kod stanovništva, privatnih preduzeća i kod ostalih sektora. S druge strane, mjesečno i godišnje smanjenje depozita zabilježeno je kod nefinansijskih javnih preduzeća i kod vladinih institucija.
''Nakon privremenog pogoršanja povjerenja u bankarskom sektoru u razdoblju od februara do marta 2022. u vezi s podružnicama Sberbanke koje posluju u BiH, uvjeti su se poboljšali, a depoziti ponovo rastu'', naveli su iz S&P Global Ratings.
Gostujući u Bloomberg Adria Startu, Zdravko Zečević, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom, kazao je da, kada se spomene štednja u BiH, uglavnom se koncentrišemo na prvu asocijaciju - štednju kroz depozite, odnosno bankarsku štednju.
Klasični depoziti
"To je klasična, inerciona štednja. Pokazatelji upućuju na to da se veliki broj sugrađana odlučuje za ovu vrstu štednje. S pravom, jer više od 15 milijardi KM depozitne štednje stanovništva pokazuje da su banke zaslužile takvu vrstu povjerenja. Međutim, ne bi bilo loše da, prilikom donošenja svake odluke, razmotrimo više ulaznih parametara kako bismo odgovorili na pitanja koja su nam uvijek aktuelna, kao što je, naprimjer, trebamo li odgoditi potrošnju za budućnost", kaže Zečević.
Naglašava da štednja ne mora biti ograničena na klasične depozite. Postoje i druge mogućnosti za ulaganje i osiguravanje budućnosti.
"Štednja kroz depozite je dobra opcija za početak, ali postoji i širok spektar drugih mogućnosti za ulaganje", istaknuo je Zečević.
Likvidnost kompanija
Kada je riječ o depozitima kompanija, ekonomista Aleksandar Ljuboja kazao je za Bloomberg Adriju da je dobra vijest da se likvidnost privatnih kompanija popravlja, ali da je mnogo opasnije ono što se dešava u eurozoni, u koju BiH najviše izvozi, a to je pad tražnje i pad standarda.
"Vidimo da je recesija tamo ušla na velika vrata, da se smanjuje privredna aktivnost, pogotovo kod naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Njemačke, Austrije, Italije... i da se tražnja za proizvodima i poluproizvodima smanjuje. Likvidnost je bila hronični problem kod nas, a sada dolazi do povećanja likvidnosti jer nema novih projekata, investicionih ciklusa, a razlog je velika neizvjesnost", ističe Ljuboja.
Privrednici znaju da se razvoj tehnologije ne može zaustaviti i da je potrebna produktivnija oprema, a prema Ljubojinim riječima, razmatraju i ulazak u nove projekte, što govore podaci s terena.
"Problem je kome proizvoditi i prodati, ako pada opća, lična i investiciona potrošnja. Niko ne želi rizikovati i ulaziti u proizvodnju bez čvrstih ugovora o isporuci. Dio novca namijenjenog za proizvodnju zato u ovom momentu miruje", navodi Ljuboja.
