.webp){kind=icon}
U cijeloj Adria regiji temeljni pokazatelji ukazuju na negativne trendove kada je riječ o trgovini na malo, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. Razlog ovakvih trendova vide u smanjenju potrošnje nakon jake turističke sezone, racioniranju kupovine zbog visokih cijena i neizvjesnosti o dužini trajanja visoke inflacije te u pooštravanju standarda za odobravanje kredita u bankama.
Podaci tima analitičara Bloomberg Adrije pokazuju da skoro sve zemlje bilježe blagi realni rast u sektoru trgovine na malo, ali da je primjetno usporavanje uzrokovano visokom inflacijom. S druge strane, inflacija je nominalno pogurala brojke, što je doprinijelo rastu vrijednosti prometa u trgovini.
U Bosni i Hercegovini promet trgovine na malo, izuzev trgovine motornim vozilima i motociklima, u julu bilježi realni mjesečni rast od 3,8 posto i godišnji rast od 9,6 posto. Nominalno je promet za 18 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, međutim zabilježen je mjesečni nominalni pad od 0,1 posto. Ovo pokazuje da obim visokih cijena utiče na ovaj sektor.
U julu promet prehrambenih proizvoda bilježi realni rast od 2,3 posto, neprehrambenih proizvoda od 15,7 posto i motornih goriva od 5,5 posto.
"Rast prometa pogurala je bosanskohercegovačka dijaspora koja u BiH dolazi tokom ljetnih mjeseci, što dovodi do povećanja prometa u trgovini na malo i u ugostiteljstvu, te snažna kreditna aktivnost, čemu u prilog govori podatak da je potražnja za potrošačkim kreditima u junu zabilježila godišnji rast od 4,1 posto. Također, na rast su uticali i oporavak potrošačkog raspoloženja nakon ukidanja COVID mjera te smanjenje nezaposlenosti. Ipak, s druge strane, smanjenje realne neto plaće ima negativan učinak na potrošnju", smatraju analitičari.
Trgovina na malo u Sloveniji u julu je zabilježila realni rast od 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, gurajući godišnju stopu rasta na 25,1 posto. Nominalno, promet trgovine na malo je na godišnjem nivou veći za 48,7 posto, a na mjesečnom nivou za 3,1 posto.
Inflacija i rast cijena odigrali su važnu ulogu kada je riječ o nominalnom rastu, što je rezultiralo povećanjem prometa ne samo količinski nego i s aspekta ukupne vrijednosti.
Najveći godišnji rast u Sloveniji bilježi prodaja motornih goriva i to realni godišnji rast od 75,8 posto i nominalni od 133 posto. Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima bilježi realni godišnji rast od osam posto i nominalni od 133,6 posto.
Faktori koji su uticali na rast maloprodaje u Sloveniji ogledaju se u potrošnji novca koji su domaćinstva uštedjela tokom pandemije COVID-19, rast kreditiranja te smanjenje stope nezaposlenosti, koja je na najnižem nivou (5,5 posto) u posljednjih 10 godina. Također, u prvoj polovini 2022. godine ostvareno je šest miliona noćenja turista, što je za 4,3 miliona više u odnosu na prethodnu godinu.
U Hrvatskoj nije došlo do realnog rasta prometa u maloprodaji, međutim visoke cijene doprinijele su boljim rezultatima trgovaca. Tako je u Hrvatskoj u julu zabilježen mjesečni realni pad prometa u maloprodaji od 0,5 posto. Nominalno je promet mjesečno veći za 0,3 posto i godišnje za 15,3 posto, promatramo li poslovne subjekte kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost. Promet neprehrambenih proizvoda je realno veći za 4,6 posto u poređenju s godinom ranije, dok je u istom periodu promet motornih goriva zabilježio realni rast od 23,7 posto.
"Potrošačka aktivnost je umjerena u poređenju sa Slovenijom, na što je uticao pad stope nezaposlenosti, porast gotovinskih zajmova i snažan oporavak sektora turizma koji je u prvoj polovini ove godine zabilježio rast od 152 posto u odnosu na prethodnu godinu", navode analitičari Bloomberg Adrije.
Inflacija i rast cijena i u Srbiji su odigrali ključnu ulogu kada je riječ o nominalnom rastu prometa u sektoru maloprodaje te je tako zabilježen godišnji rast od 22,1 posto i mjesečni od 2,9 posto. Realno je promet u julu u odnosu na juni veći za 1,7 posto, dok je na godišnjem nivou zabilježen realni rast od četiri posto.
Kao i u Hrvatskoj i Sloveniji, i u Srbiji je najveći godišnji realni rast zabilježen u prodaji goriva i to od 11,8 posto i prodaji neprehrambenih proizvoda od 2,5 posto. Rast plaća, jak priliv doznaka iz inozemstva i snažna kreditna aktivnost doprinijeli su ovakvim brojkama.
Sjeverna Makedonija bilježi realni mjesečni rast prometa trgovine na malo od 10,3 posto, ali je zabilježen godišnji pad od 4,4 posto. U julu je promet u maloprodaji na godišnjem nivou nominalno porastao za 16 posto i mjesečno za 10,5 posto.
U julu je u Sjevernoj Makedoniji zabilježen pad prometa u svim kategorijama, a najviše u sektoru prehrambenih proizvoda - godišnji realni pad od 11,7 posto. Osnovni uzrok pada prometa leži u padu neto plaća, s tim što je jači pad preveniran jakom kreditnom aktivnošću i padom stope nezaposlenosti.
Analitičari Bloomberg Adrije za kraj godine predviđaju da bi Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje će se održti u decembru, zajedno sa sezonom praznika moglo imati pozitivan učinak na prodaju elektroničkih uređaja.
Međutim, za narednu godinu naši analitičari nemaju optimistične prognoze kada je riječ o sektoru maloprodaje.
"Osnove izgledaju negativno za tržište rada s obzirom na opće slabljenje ekonomske aktivnosti, što će vršiti pritisak na plaće i nivo zaposlenih. Očekujemo i smanjenje potrošačke moći, jer će rastuća inflacija diljem regije uticati na kupovnu moć građana. Također, kamatne stope rastu kako bi se smanjila privlačnost zaduživanja. Potencijalni negativni rizik mogao bi biti i ponovni rast broja zaraženih Covidom-19, što bi ograničilo fizičku aktivnost kupovine", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
--- Uz pomoć Vladimira Nikoloskog---
--- tekst dopunjen u paragrafu 10 u dijelu podataka o sektoru maloprodaje u Hrvatskoj---
