U vremenu obilježenom carinama, ratovima, snažnim geopolitičkim promjenama i novom ekonomskom paradigmom, teško je sa sigurnošću predvidjeti "med i mlijeko" za globalnu ekonomiju. Većina relevantnih ekonomskih institucija - Svjetska banka, MMF, Evropska komisija i vodeće investicione banke - snizili su svoje prognoze rasta svjetskih ekonomija za ovu godinu, upravo zbog ekstremne neizvjesnosti.
Čak ni Adria regija nije izuzeta od ovih globalnih pritisaka, ali je u posljednjih nekoliko godina pokazala veću otpornost na vanjske šokove. Tome su doprinijeli snažan priliv stranih direktnih investicija i nedostatak radne snage, što je stimuliralo rast realnih plata, a samim tim i potrošnju, koja je glavni pokretač rasta BDP-a u regiji.
Kada pogledate šta menadžeri najvećih kompanija misle o budućnosti, jasno je da se njihovo raspoloženje pogoršava. To je najizraženije u Srbiji, gdje politička nestabilnost i rast BDP-a ispod prosjeka (samo dva posto u prvom kvartalu na godišnjem nivou) negativno utječu na poslovna očekivanja. Posebno je zabrinjavajući pad očekivanja u građevinskom sektoru, a očekivanja o novom zapošljavanju pala su ispod dugoročnog prosjeka, što odstupa od uobičajenih rastućih trendova zapošljavanja.
Nasuprot tome, Hrvatska zasad uspješno odolijeva vanjskim šokovima. Tome doprinose snažan priliv sredstava EU, državna ulaganja u infrastrukturu i rekonstrukciju, koja nastavljaju podržavati rast građevinskog sektora. Iako postoji blagi silazni trend u ukupnom raspoloženju, raspoloženje ostaje pozitivno, posebno u građevinarstvu i maloprodaji. Očekivanja u vezi sa zaposlenošću u Hrvatskoj su izuzetno visoka, prvenstveno zbog hroničnog nedostatka radne snage. Zaposlenost je na rekordnim nivoima, a poslovanje bez stranih radnika postaje gotovo nemoguće. Broj nezaposlenih je pao ispod 80 hiljada, a samo u prva četiri mjeseca 2025. godine primljeno je više od 83 hiljade zahtjeva za radne dozvole (poređenja radi, tokom cijele 2024. godine podneseno je 222 hiljade zahtjeva).
Makedonski menadžeri najvećih kompanija se polako stabiliziraju nakon pada ekonomskog raspoloženja, dok i dalje očekuju rast zaposlenosti u naredna tri mjeseca, posebno u sektoru usluga i maloprodaje, gdje su najoptimističniji. Međutim, prema indikatorima ekonomske nesigurnosti, Makedonci i dalje u velikoj mjeri izražavaju neizvjesnost u pogledu budućnosti, posebno kada je riječ o planiranju investicija i privatnoj potrošnji.
Pesimizam među menadžerima je već mjesecima prisutan u Sloveniji. Oni su jedini u regiji koji već mjesecima ne očekuju nikakav rast zaposlenosti. To se vidi iz podataka o broju zaposlenih, koji je prema posljednjim dostupnim podacima opao za 0,3 procenta u 2025. godini, što nije iznenađujuće s obzirom na zavisnost Slovenije od izvoza, koji je pod pritiskom mogućih carina (indirektno preko glavnih trgovinskih partnera). Prema indikatorima ekonomske nesigurnosti, Slovenija se po percepciji rizika nalazi odmah iza Srbije. S druge strane, hrvatski menadžeri i potrošači su jedini u Adria regiji koji još uvijek vjeruju da ne živimo u izuzetno neizvjesnim ekonomskim vremenima.
Kada pogledamo nedavne makroekonomske podatke, trendove, političke situacije i utjecaj carina, hrvatska ekonomija je trenutno u najboljoj poziciji i očekujemo da će porasti za 3,2 procenta u 2025. godini. Iako očekujemo rast od četiri procenta za Srbiju u 2025. godini, postoji šansa za reviziju s obzirom na političku nestabilnost na koju investitori negativno gledaju i ako se pad stranih direktnih investicija nastavi. Za ostale zemlje u Adria regiji zadržavamo isti stav kao u našem posljednjem makro kvartalnom pregledu iz marta 2025. godine.
.webp){kind=icon}
