Povoljan geografski položaj i struktura radne snage uticaće na rast priliva sredstava od stranih direktnih investicija u Adria regionu ove godine, zaključak je najnovijeg izvještaja analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Unutar samog regiona postoje bitne razlike po pitanju investicionih prilika za strane ulagače, kažu analitičari čiji cijeli izvještaj možete pogledati OVDJE.
Srbija, BiH i S. Makedonija: Rast SDI biće vođen dostupnošću radne snage i nižim troškovima rada
Ovaj dio regiona ima veći potencijal za privlačenje SDI u industrijske grane, gdje je za proizvodni proces potreban veći broj radnika. Pored raspoložive radne snage, u ovim zemljama su troškovi rada i električne energije takođe niži nego u Sloveniji i Hrvatskoj. Porez na profit je takođe povoljan i niži je u poređenju s ostatkom regiona, uključujući i zemlje CEE4 (Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka). Da bi se to nastavilo, strani investitori dobijaju pozamašne subvencije i druge finansijske stimulacije.
Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija daju subvencije za razvoj određenih industrijskih zona. Te oblasti se nazivaju slobodnim zonama i predstavljaju dijelove teritorije u kojima su investitori oslobođeni PDV-a i carine na uvoz za proizvodnju.
Većina zemalja nudi dodatne podsticaje za privlačenje stranih investicija, što smatramo korisnim za daljnji priliv SDI. Ukratko, ovaj dio regiona ima dobru lokaciju (i ona se dodatno poboljšava prema ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu) i podsticajno poslovno okruženje, što će podstaći priliv SDI u 2024. godini, kažu analitičari.
Srbija ostvarila rekordni priliv
Srbija je takođe ostvarila rekordan priliv stranih direktnih investicija u 2023, a SDI su dostigle 4,5 milijardi evra. Ako pogledamo udio SDI u BDP-u, on prednjači u odnosu na ostale zemlje Adria regiona, ali i CEE4 zemlje. "Investicije iz Kine su zaslužne za oko 30 odsto ulaganja u 2022. i 2023, ali glavni izvor investicija je i dalje Evropska unija, koja autsorsuje u Adria region", kažu analitičari.
Iako je rast primjetan, struktura investicija Srbiji ne ide na ruku. Ulaganja su se uglavnom odnosila na proizvodni sektor, što uvećava proizvodne kapacitete, ali se priliv smanjio za četvrtinu u odnosu na 2022. godinu, kažu analitičari. Razlog za ovo je bilo smanjenje tražnje u inostranstvu. Pad je nadomješten investicijama u rudarstvu, koje su se više nego udvostručile u 2023. godini, dodaju analitičari.
Slovenija i Hrvatska: Veći potencijal za akvizicije na startup sceni
Slovenija i Hrvatska su prilično zasićena tržišta u pogledu mogućnosti ulaganja. Od oko jednog miliona nezaposlenih u Adria regionu, samo 15 odsto se nalazi u ove dvije zemlje. Veći fond radnika je unutar Hrvatske, koja je veće tržište sa oko 100.000 nezaposlenih. S druge strane, plate su uglavnom veće, i u prosjeku su bruto zarade duplo više od zarada u ostatku regiona.
To znači da su i uslovi za strane direktne investicije nepovoljniji na planu sektora gdje se traži veliki broj radnika. Posebno se ovdje misli na greenfield sektore koji zahtijevaju zapošljavanje većeg broja radnika. Ipak, analitičari predviđaju bolje izglede za potencijalne akvizicije i spajanja na startup sceni, s obzirom na to da Slovenija i Hrvatska bolje kotiraju od ostatka regiona prema Globalnom indeksu startup ekosistema.
Ovo je naročito tačno ako uzmemo u obzir podsticaje za preduzetništvo u prethodnim godinama koje su podržavale vlade i fondovi EU. Rast broja kompanija u ranoj fazi razvoja pruža potencijal da na ovo tržište uđu kompanije koje teže vertikalnoj integraciji i rastu kroz akvizicije i spajanja.
Poboljšanje slijedi
Analitičari Bloomberg Adrije kažu da je priliv stranih direktnih investicija u Adria regionu u 2023. pao za 14 odsto, najprije kao rezultat geopolitičkih trzavica u svijetu, viših cijena zaduživanja i generalno nepovoljnog investicionog tajminga. Ovakva situacija ide više u prilog razvijenim državama, jer s rastom neizvjesnosti raste i averzija prema riziku, odnosno ulaganju u manje razvijene privrede.
Međutim, analitičari za ovu godinu očekuju oporavak. "Očekujemo da će se SDI oporaviti u 2024. godini zajedno s popravljanjem raspoloženja investitora i nastavkom sprovođenja politike takozvanog nearshoringa", kažu iz analitičkog tima. Kako je znatan dio privreda u regionu u rukama stranih kompanija, možemo vidjeti i veća ulaganja zbog odgađanja iz 2022. i 2023. godine, kada su i neizvjesnost i kamate počeli da rastu.
"Ovo je naročito slučaj sa zapadnim kompanijama koje se u svojim državama susreću s manjkom radne snage ili problemima u lancima snabdijevanja između Azije i Evrope", zaključuju analitičari.
