Regionalni proizvođači električnih aparata okrenuti su izvozu, ali nisu samostalni u postavljanju cijena. Profiti stagniraju, ali na horizontu se ukazuju pozitivni znaci, ponajprije rast potražnje iz Evropske unije.
Industrija električnih aparata u Adria regiji dominantno je izvozno orijentirana. Pokrivenost izvoza uvozom u 2023. godini bila je iznad 200 posto u Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj je taj procenat znatno niži - oko 35 posto, što sugerira da je Hrvatska na donjem kraju u pogledu relativno manjeg obima ove industrije. U ovoj godini očekuje se oporavak maloprodaje i potrošačkog sentimenta u regiji, što će imati uticaj na kupovinu kućanskih aparata, a očekuje se i rast vanjske potražnje, posebno na ključnim izvoznim tržištima, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Kada je riječ o troškovima proizvodnje, s obzirom na ovisnost o uvozu iz Kine u relevantnim segmentima, cijene kineskih proizvođača bile su povišene od sredine 2021. do prvog polugodišta 2023. godine, kada je došlo do naglog pada. U 2023. godini proizvođačke cijene naglo su pale, spustivši se ispod nivoa kraja 2020. godine, što sugerira olakšanje od troškovnih i cjenovnih pritisaka koji dolaze iz Kine. Dezinflacija izvoznih cijena iz Kine susrela se s normalizacijom cijena energije i materijala, koje su se snizile nakon svojih vrhunaca iz 2022. godine.
Na smanjenje troškova proizvodnje, posebno plastičnih dijelova, uticat će i niže cijene polietilena i polistirena, koje se kreću ispod svojih nivoa iz 2021. i 2022. godine, iako su i dalje iznad nivoa kraja 2019. godine, dok je cijena polivinilklorida ispod.
Cijene kućanskih aparata počele su rasti od 2021. godine, posebno se intenzivirajući u 2022. i 2023. godini kako se ubrzala inflacija. S druge strane, povećanje cijena u posljednje tri godine značajno je potaknuo rast prodaje u industriji kućanskih aparata - omogućujući apsorpciju troškova radne snage, materijala i prijevoza.
Ograničena moć u postavljanju cijena
Rast bruto prodaje znatno je usporio 2022. godine, spustivši se na jednocifrene brojke, kada je prosječno iznosio 8,5 posto, s 55,9 posto u 2021. godini, koja je označila postpandemijski bum potražnje za aparatima. Rast prodaje bio je mješovit jer se u grupi proizvođača mogu uočiti različiti profili rasta. Njihovi poslovni modeli u smislu ciljnog tržišta ili životnog vijeka proizvoda stvaraju te razlike. Kako je prodaja pokazivala nestabilne trendove, marže su bile ispod prosječnih nivoa.
"Prosječna EBITDA marža stagnira na niskim jednocifrenim brojkama u posmatranom razdoblju, dosegnuvši ponderiranu prosječnu maržu od 3,2 posto u 2022. godini. To pripisujemo činjenici da regionalni igrači uglavnom prihvataju cijene koje su postavljene na tržištu", pojašnjavaju analitičari.
Dvocifrene stope inflacije također otežavaju disciplinu u cijenama. Unatoč nominalnom rastu prodaje, realni rast prodaje u 2022. godini bio je ispod stope inflacije.
"Regionalni igrači imaju određena ograničenja u ostvarivanju moći u postavljanju cijena. Potrošači u ovom segmentu iznimno su osjetljivi na povećanje cijena i oprezni su u alokaciji svojih budžeta za nove kupovine, pogotovo za veće uređaje", pojašnjavaju analitičari.
Teza o poziciji regionalnih proizvođača kada je riječ o prihvatanju cijena na tržištu jasnija je kada se pogleda raspodjela troškova u smislu njihovih relativnih udjela u prihodima od prodaje. Troškovi materijala zauzimaju prvo mjesto, prosječno čineći 75 posto prodaje u 2022. godini.
"Cijene ključnih materijala poput plastike i ključnih metala dosegle su svoj vrhunac u 2022. godini. Tokom godina, udio ovih troškova u prodaji nije pokazao značajna odstupanja od prosjeka. To nas navodi na pretpostavku da su ovi troškovi gotovo stabilni jer se većina proizvoda i poluproizvoda uvozi i montira u regiji ili jednostavno preprodaje", naglašavaju analitičari.
Niska zaduženost
Unatoč slaboj profitabilnosti, relativno kratki ciklus konverzije gotovine otvorio je put za nisku zaduženost s neto dugom prema EBITDA-i, koji je u prosjeku iznosio 0,7x u 2022. godini. Mnogi igrači u regiji zadržavaju neto gotovinsku poziciju. To posebno vrijedi za distributere, gdje se dugovi akumuliraju kod proizvođača. Najviše brojke neto duga prema EBITDA-i mogu se vidjeti u proizvodnim pogonima Gorenja u Valjevu i Velenju. Također, BSH u Sloveniji i Končar u Hrvatskoj nose više dugova. Očigledno je da proizvođači snose teret duga.
Kapitalna ulaganja bila su konzervativna u sektoru kućanskih aparata, prosječno iznoseći 3,2 posto prodaje. Ovaj postotak se više nego udvostručio u poređenju s 2021. godinom, jer je bum potražnje koji se doživio u 2021. godini tražio dodatne kapacitete.
"Izazov ovdje predstavlja postepeno dodavanje kapaciteta kako bi se zadovoljili spontani zahtjevi potražnje. Postoji jasna razlika između proizvođača i distributera. Proizvođači u prosjeku više ulažu, pri čemu Gorenje u Srbiji prednjači s najvećim udjelom investicija u prodaji. Ostali proizvođači kao što su ETA, BSH, Tiki i Končar također se hvale većim stopama investicija", ističu analitičari.
Oporavak maloprodaje
U ovoj godini očekuje se oporavak maloprodaje u regiji s obzirom na to da osnovni faktori potrošnje nastavljaju imati pozitivan uticaj. Rast realnih plata i zaposlenosti nastavit će poticati potrošnju, s maloprodajom koja će imati jednocifreni rast u 2024. godini.
"S obzirom na to da su kućanski aparati segment diskrecione potrošnje ili drugim riječima segment čija je potražnja osjetljiva na ekonomski ciklus, vidimo bolje izglede kako godina prolazi i vanjska potražnja opet raste, posebno s ključnog izvoznog tržišta – Evropske unije", naglašavaju analitičari.
Dodaju da se očekuje slabljenje pritiska na marže kako cijene ključnih sirovina padaju s vrhunaca dostignutih u 2022. godini.
"Ipak, moć u postavljanju cijena znatno je ograničena zbog same pozicije regionalnih igrača na tržištu. Podrška za prodaju dolazi iz povećanog sentimenta potrošača i rasta plata", zaključuju analitičari.
.webp){kind=icon}
