Potražili smo najveće investicije fondova rizičnog i privatnog kapitala koji su u zadnjih pet godina stekli manjinske vlasničke udjele u startup i scaleup kompanijama iz Adria regije. Time smo prvi put u regiji napravili TOP Adria listu magneta kapitala, kako smo nazvali kompanije koje su pokrenuli osnivači iz zemalja regije. Magneti su jer su svojim idejama, proizvodima i uslugama te poslovnom vizijom privukli kapital najzahtjevnijih investitora iz cijelog svijeta.
Na listi se nalazi 30 startupa i scaleupa iz cijele regije koji su u proteklih pet godina prikupili više od 1,8 milijardi eura (3,5 milijardi KM) kapitala. Na početku treba naglasiti da su svi iznosi koje su kompanije primile u dolarima ili britanskim funtama preračunati po srednjem kursu ECB-a na dan objave ulaganja.
Rimac Grupa, hrvatski proizvođač električnih vozila i trenutno razvijač jedne od najnaprednijih tehnologija za elektrifikaciju mobilnosti u svijetu, velikom je brzinom privukla najviše dioničkog kapitala. Time je u posljednjih pet godina prikupljeno ukupno 830 miliona eura (1,6 milijardi KM). Kompanija iz garaže koju je 2009. godine osnovao Mate Rimac najveću dokapitalizaciju do sada je primila u maju ove godine, kada je prikupila 500 miliona eura (978 miliona KM), a glavni ulagači u posljednjem krugu finansiranja bili su investicijska banka Goldman Sachs i najveći fond rizičnog kapitala na svijetu Softbank Vison Fund. Među investitorima su i drugi proizvođači automobila poput Hyundai Motor Company i Porschea.
Rimca slijedi globalni pružatelj višekanalne komunikacijske tehnologije Infobip koji je, prema javnim objavama kompanije, u zadnjih pet godina prikupio 300 miliona eura (586,7 miliona KM) temeljnog kapitala od private equity društva One Equity Partners, nastalog iz najveće svjetske investicijske banke američke JP Morgan Chase. Iako je danas sjedište Infobipa formalno registrirano u Velikoj Britaniji, znanje, korijeni i osnivači - Izabel Jelenić, Roberto Kutić, Silvio Kutić, dolaze iz Hrvatske, gdje je stvarno sjedište kompanije u Vodnjanu, Istra. Infobip je prošle godine, uz savjetodavnu podršku američke investicijske banke Morgan Stanley, uspješno dogovorio i 500 miliona dolara (973,8 miliona KM) finansiranja duga, koji su osigurali fondovi kojima upravljaju američke kompanije Ares Management Corporation i Blackrock, koje pripadaju eliti globalne imovine upravljanje. Istarska kompanija na taj je način osigurala finansiranje za ubrzani rast, uključujući i preuzimanja, jer su samo lani preuzeli tri kompanije. Ovim tempom više nije tajna da je sljedeća strateška prekretnica uspješna inicijalna javna ponuda (IPO) na američkom tržištu kapitala. "Ovo je jedan od naših prioriteta i logičan korak prema dobivanju kapitala za daljnji rast", komentirao je za Bloomberg predsjednik Uprave Silvio Kutić.
Po količini su pobjednici Hrvati, a po brojkama Slovenci
Na ljestvici TOP 30 Adria Magneta nalazi se ukupno devet hrvatskih kompanija koje su u zadnjih pet godina od ukupno 1,8 milijardi eura (3,5 milijardi KM) inkasirale 1,3 milijarde eura (2,5 milijardi KM). Najviše, kako je već rečeno, kompanijama Rimac i Infobip koje su zajedno prikupile 1,13 milijardi eura (2,2 milijarde KM), što je dvije trećine ukupno prikupljenog iznosa na ljestvici TOP 30.
Srbi svog najuspješnijeg predstavnika imaju na visokom trećem mjestu, gdje se nalazi brzorastuća kompanija za tehnološki razvoj i tehnološko savjetovanje HTEC Group s investicijom od 124 miliona eura (242,5 miliona KM). Sjedište joj je u Silicijskoj dolini, a osnovana je u Srbiji 2008. Inače, na popisu je ukupno pet kompanija sa sjedištem u Srbiji ili čiji su osnivači Srbi.
Zanimljiva je i priča o visokotehnološkoj međunarodnoj kompaniji za zaštitu i čuvanje podataka u oblaku HYCU, koja je na četvrtom mjestu sa 123 miliona eura (240,5 miliona KM) temeljnog kapitala. Inače bi moglo doći do "regionalnog spora" između ove kompanije i urednika Bloomberg Adrie ako bi je željeli uvrstiti u neku od zemalja regije. Kompanija rođena u Sloveniji, a registrirana u SAD-u, nastala je kao spin-off srpske kompanije Comtrade. Jedna od dvije ključne osobe i suosnivač je Makedonac Goran Garevski, koje živi i radi u Sloveniji. Kompanija je prikupila 53 miliona dolara (103,2 KM) svježeg kapitala u junu ove godine.
Makedonci nemaju drugih kandidata na listi TOP 30. Cytrox Software, koji se bavi kibernetičkom sigurnošću, prikupio je najviše kapitala u posljednjih pet godina, tačnije 1,8 miliona eura (3,5 miliona KM). Isto vrijedi i za kompanije iz Bosne i Hercegovine, gdje je kompanija Rolla dobila najveću investiciju od 1,7 miliona eura (3,3 miliona KM), digitalna platforma za fitness i zdravlje u razvoju.
Na petom mjestu sa investicijom od 109 miliona eura (213,1 milion KM) je Cognism, tehnološka platforma za marketinšku automatizaciju i unapređenje prodaje. Iako je kompanija registrirana u Velikoj Britaniji, među osnivačima je i zadarska programerica Stjepana Buljat. U januaru ove godine je ušla u scale-up elitu Adria regije s rundom finansiranja od 64 miliona funti (147,5 miliona KM).
Na šestom mjestu sa 108,3 miliona eura (211,8 miliona KM) akumuliranog kapitala nalazi se kompanija koja bi se mogla svrstati u slovensku, iako joj je službeno sjedište u Velikoj Britaniji - Kraftpal. Za razliku od većine navedenih kompanija, koje su uglavnom IT kompanije, ova se bavi proizvodnjom paleta od valovitog kartona. Osnivač je Gregor Brajović iz Maribora, a kompanija ima i odjel istraživanja i razvoja te skladište u Sloveniji. Na ljestvici je čak 12 slovenskih kompanija, od kojih su četiri pri dnu ljestvice, iako valja naglasiti da su još uvijek u znatno ranijoj fazi od one na vrhu ljestvice i možemo očekivati od njih mnoge zanimljive poslovne poteze, pa tako i na polju naplate kapitala.
Još jedna kompanija koja bi mogla biti problematična s aspekta dobrosusjedskih odnosa – Bellabeat. ''Čije je'', pitao je kolega iz hrvatske redakcije. ''Naše i vaše'', odgovorila sam. Hrvat Sandro Muro i Slovenka Urška Sršen su osnivači kompanije koja nudi elegantan ženski nakit za zdrav život. S prikupljenih 12,1 milion eura (23,6 miliona KM) sredstava kompanija je zauzela 13. mjesto.
Sve od "lažnog" mesa, pametnih kućica za ptice, robota i biotehnologije
Na ljestvici su kompanije koje se mogu svrstati u različite djelatnosti. Većina ih radi u industriji informacijskih tehnologija i fokusirani su isključivo na razvoj softvera. Neki ipak odskaču od prosjeka. Primjerice, slovenska kompanija Bird Buddy, koja nudi pametnu hranilicu za ptice s prvorazrednim digitalnim iskustvom praćenja šta se u njoj događa ili Bellabeat s pametnim nakitom za žene. U jednom od najvrućih segmenata robotike, naime u području automatizacije, nalaze se i autonomni roboti hrvatske kompanije Gideon koji mogu ponijeti gotovo tonu težak teret. Aplikacija hrvatske kompanije Photomath na inovativan način rješava matematičke probleme učenika i studenata.
Tu je i hrvatski Agrivi, koji nudi pametna tehnološka rješenja za upravljanje farmama u poljoprivredi, te ljubljanska biotehnološka kompanija Acies Bio,koja je prošle godine dobila vlasnički ulog od fonda rizičnog kapitala američke kompanije Archer Daniels Midland, jednog od vodećih igrača na globalnom poljoprivredno-prehrambenom tržištu.
Za ljubitelje sofisticiranih žestokih pića, Flaviar nudi pretplatu na degustacijske uzorke raznih proizvoda proizvođača navedenih pića. Kraftpal se također ističe na ljestvici svojim ultra-laganim paletama, a Juicy Marbles sa svojim veganskim filet mignon.
Na ljestvici su i tri kompanije koje su povezane s kripto svijetom - srpski Tenderly je platforma koja programerima softvera unutar Ethereum ekosistema omogućuje praćenje i testiranje decentraliziranih aplikacija, Elly (ili bivša Eligma) nudi modernu platformu za digitalna plaćanja, a tu je i Authtrailom, blockchain platforma za upravljanje podacima.
''Exit'' za 100 miliona
U jednom trenutku osnivači ili investitori odluče se na tzv ''exit'' ili izlaz. Jedan takav primjer na ljestvici je kompanija Celtra koja nudi napredna rješenja koja pomažu oglašivačima da poboljšaju rezultat mobilnih reklamnih kampanja. Iako je kompanija registrirana u SAD-u, slovenskih je korijena. Kompaniju su 2006. godine osnovali bračni partneri Maja i Miha Mikek te Matevž Klanjšek. U posljednjih pet godina, prema našem izračunu, kompanija je primila 13,5 miliona eura (26,4 miliona KM).
Celtra je krajem prošle godine dobila i novog većinskog vlasnika, američki private equity fond Symphony Technology, koji je za svoj većinski udio ponudio 190 miliona dolara (370 miliona KM). Nakon preuzimanja društva osnivači su ostali na rukovodećim pozicijama.
Slovensko-američki startup Cleanshelf, koji je prošle godine preuzela njemačka tehnološka kompanija LeanIX, našao se među kompanijama čiji su osnivači prodali većinski udio. Kupoprodajna cijena nije objavljena.
Ove godine više od milijardu eura investicija
Prema našim podacima, ove je godine 15 kompanija prikupilo svježi kapital, u iznosu znatno većem od milijardu eura. To ujedno znači da su kompanije s popisa ove godine prikupile više kapitala nego prethodne četiri godine zajedno. U tom smislu ovo je rekordno i izuzetno polugodište, bez obzira na to kakvo će biti drugo polugodište. Među kompanijama postoji i nekoliko manjih koje nisu ušle među TOP 30 po veličini prikupljenih sredstava.
Čak i popis vodećih investitora koji učestvuju u krugovima finansiranja čita se kao popis "ko je ko na finansijskim tržištima" (ulagačima ćemo se obratiti u zasebnom setu članaka).
Pogledajmo najveće krugove finansiranja. Posljednju veću injekciju rizičnog kapitala krajem juna primila je srbijanska kompanija Devtech, prikupivši tešku rundu od 12,25 miliona eura (23,9 miliona KM). Tek nešto ranije, tačnije početkom juna, kompanija HYCU prikupila je tešku rundu od 53 miliona dolara (103,2 miliona KM). Obje runde finansiranja teško je smjestiti uz 500 miliona mega runde finansiranja koje je Rimac grupa osigurala u maju ove godine, pogotovo ako znamo da iznosu koji je u kompaniju u aprilu uložila italijanska investicijska kompanija Investindustrial možemo dodati još 120 miliona eura (234,6 miliona KM) kapitala. Rimac je samo ove godine inkasirao ukupno 620 miliona eura (1,2 milijarde KM). Među zapaženijim rundama finansiranja koje smo zabilježili ove godine, valja istaknuti i 40 miliona dolara (77,9 miliona KM) vrijednu B rundu finansiranja koju je početkom marta ove godine prikupio srpski Tenderly. U teškoj kategoriji finansiranja, onih koja se mogu pohvaliti barem osmocifrenim iznosima, treba spomenuti i Kraftpalovu dokapitalizaciju od 123,9 miliona kuna (32,2 miliona KM) u februaru, dok je u januaru godinu rekordnih finansiranja otvorila HTEC grupa s finansiranjem u iznosu od 140 miliona dolara (272,6 miliona KM) i Cognism, koji je prikupio 64 miliona funti (147,5 miliona KM) u rundi serije C.
Korijeni kod kuće, kompanije u inozemstvu
Na listi TOP 30 Adria Magneti nalaze se kompanije koje su osnovane u Adria regiji ili čiji su osnivači iz regije. Mnoge kompanije više nisu registrirane kod kuće, već negdje u inozemstvu, najčešće u Velikoj Britaniji i SAD-u. Više je razloga za selidbu kompanija iz regije, no najčešći je taj da je lakše poslovati iz inozemstva, a to se uglavnom odnosi na anglosaksonski zakonodavni okvir koji omogućuje višeslojnu kapitalnu bazu kompanije, ili zato što je jednostavno lakše doći do finansijskih sredstava nego iz Adria regije. No da nije uvijek tako potvrđuju kompanije iz regije - njih je tačno polovica, odnosno 15 - koje su se našle na popisu.
Kako smo prikupljali podatke?
Željeli bismo istaknuti da ljestvica ima svoja ograničenja. Sastavlja se na temelju javno dostupnih podataka iz različitih izvora, a temelj za sastavljanje ljestvice je baza Crunchbase. U sastavljanju konačne liste učestvovala su i sva uredništva Bloomberg Adrije u regiji, koja su ponovo provjerila podatke i brojke. U određenim slučajevima (npr. Acies Bio), mogli smo razumjeti iznos kapitalnog ulaganja iz finansijskih izvještaja kompanije.
Budući da je svijet velik, a osnivači se često skrivaju od očiju domaće javnosti, vjerovatno na popisu nema javnosti nepoznatih kompanija koje su možda dobile ukupni kapital ulaganja veći od 3,7 miliona eura (7,2 miliona KM), što je ovaj put bilo minimalno za plasman među 30, ali to nisu objavili ili se to nije moglo procijeniti iz dostupnih javnih informacija o poslovanju. U konačnom iznosu koji su kompanije dobile u posljednjih pet godina nismo uzeli u obzir finansiranje duga, kao, primjerice, u slučaju Infobipa, koji je prošle godine dobio 500 miliona dolara (973,8 miliona KM) finansiranja duga. Kompanije primaju različite iznose ulaganja, neke u dolarima, druge u eurima, a treće u britanskim funtama. Iznosi su preračunati po srednjem kursu ECB-a na dan objave ulaganja. Detaljne priče kompanija s liste TOP 30 Adria Magnets moći ćete pročitati u nacionalnim redakcijama Bloomberg Adria.
--Prevela i prilagodila Mirela Haskić-Suša--