Tržište rada jača i jedan je od ključnih čimbenika za jačanje gospodarstva u 2022. godini. Stope nezaposlenosti vratile su se na višegodišnji trend pada, pri čemu su Hrvatska i Slovenija na ili čak ispod prosjeka Europske unije. Ostatak regije bliži je dvoznamenkastim razinama nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom je dobila više uporišta uz snažan gospodarski rast, no nepovoljna demografija, odnosno smanjenje ponude radne snage u mnogim djelatnostima i dalje je igrala važnu ulogu.
Gledajući detalje, iako je Sjeverna Makedonija pokazala robusnost tržišta rada tijekom pandemije, stopa nezaposlenosti je i dalje visoka sa 14,4 posto u trećem tromjesečju 2022. Tržište rada u Bosni i Hercegovini zabilježilo je stopu nezaposlenosti od 14,8 posto u istom razdoblju, prema anketi o radnoj snazi. Istaknut je veliki jaz u usporedbi s registriranom nezaposlenošću jer neformalna ekonomija još uvijek igra značajnu ulogu.
Srbija je zabilježila stopu nezaposlenosti od devet posto, koja se kreće oko svoje najniže razine u drugom tromjesečju. Hrvatska i Slovenija imaju najbolje rezultate. Hrvatska stopa je na 6,7 posto, dok je Slovenija dosegla rekordno nisku stopu od četiri posto u trećem tromjesečju 2022.
Na međugodišnjoj razini, u trećem tromjesečju 2022. stope nezaposlenosti pale su u svim zemljama Adria regije osim u Hrvatskoj. Za Hrvatsku prije možemo reći da je bez promjene s obzirom na to da je tržište rada prilično nestabilno zbog negativnih demografskih trendova. Isti čimbenik ostaje dominantan i drugdje u regiji.
Iako se Bosna i Hercegovina i Srbija još uvijek bore s visokim stopama nezaposlenosti, postoji dio potražnje za radnom snagom ispunjen stranim radnicima, koji uglavnom dolaze iz regije i zemalja trećeg svijeta. Ta potražnja je dominantno u fizičkim poslovima. Nestašica na tržištu rada bila je bolna točka Hrvatskoj i Sloveniji, zbog čega su ublažile pravila za dobivanje radnih dozvola. Ove dvije zemlje su i glavne migracione točke Adria regije jer relativno više plaće privlače radnike.
Depositphotos
Potražnja za radnom snagom u informaciono-komunikacijskom sektoru (ICT) bila je u porastu tijekom proteklih godina, u svijetu, ali i u Adria regiji. Međutim, u najrazvijenijim gospodarstvima postoje znakovi zaokreta trenda. Cijene ključnih tehnoloških dionica znatno su pale posljednjih mjeseci, odražavajući slabije izglede za poslovne rezultate. To dovodi do smanjene potražnje za informaciono-komunikacijskim osobljem u velikim gospodarstvima.
"Kao što podaci pokazuju, otvaranje radnih mjesta u sektoru informacija u SAD-u usporilo je u drugoj polovici 2022. u odnosu na vrhunac zabilježen u travnju 2022. godine", naveo je tim analitičara Bloomberg Adrije.
U Adria regiji, iako je u ovom sektoru zaposleno oko 3,5 posto od ukupno zaposlenih, te može izgledati relativno malen unutar cjelokupnog gospodarstva, mora se reći da je tempo zapošljavanja snažan, posebno s rastom zapošljavanja u ICT, koji premašuje ukupni rast zaposlenosti za 5,5 postotnih bodova tijekom perioda 2018.-2021. Ovi podaci pokazuju da zapošljavanje u ICT-u postaje strukturno važnije.
"Postoji rizik prelijevanja iz inozemstva, no smatramo da bi ga trebala znatno ublažiti priroda ICT poslova u regiji, koncentriranih na računalno programiranje, savjetovanje i srodne aktivnosti", dodali su analitičari. Lokalno tržište rada u ovom segmentu još uvijek je skučeno, nedostaje mu zaposlenih i bilježi visoke stope rasta.
Bloomberg
Hrvatska i Slovenija kao članice EU imaju prednost u odnosu na ostatak regije u pogledu lakših administrativnih zahtjeva i riješenih pitanja dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. S druge strane, ostatak regije bio je privlačan zbog niže cijene rada.
Omjer troškova i koristi još je bolji ako razmislimo o tendenciji stranih tvrtki da povjere poslovne zadatke tvrtkama s jednim uposlenim i iskoriste niže od prosječnog poreznog opterećenja zaposlenja i dodatnih troškova vezanih uz zapošljavanje.
"Sve u svemu, ne očekujemo znatno pogoršanje zaposlenosti u ICT sektoru u regiji, štoviše, dugoročno gledano, skloni smo zaključiti da će se ovaj segment zapošljavanja dodatno proširiti s obzirom na njegovu veličinu, vrstu i još uvijek konkurentne troškove, čime će poduprijeti ukupni porast zaposlenosti", rekli su analitičari Bloomberg Adrije.
U 2023. očekuju porast zaposlenosti u regiji za oko jedan posto.
Priljev strane radne snage je neophodan, što otvara pitanje tržišne atraktivnosti, posebice u slučaju dijela regije izvan EU, koji ima širi prostor za poboljšanje uvjeta rada. Nearshoring orijentacija dominantnih EU gospodarstava postavlja temelje za stabilan i održiv rast, uvjetovan strateškom spremnošću regije za "uvoz" i upravljanje dovoljnom količinom ljudskog kapitala.
Depositphotos
Općenito, tržište rada u regiji dobiva različite signale. Kako zaposlenički kolektivi dobivaju prednost, poslodavci pokušavaju pratiti rastuće ukupne troškove, uključujući i troškove rada.
"Zapad žudi za privlačenjem radne snage visokim plaćama, boljim ukupnim životnim uvjetima i širom otvorenim vratima", rekli su analitičari. "Sa stupnjem iseljavanja zabilježenim u regiji, posebno među mladim dobnim skupinama, očekuje se daljnje smanjenje radne snage."
U smjeru daljeg smanjenja radne snage djeluje i činjenica da je broj ljudi koji izlaze iz razdoblja aktivnog stanovništva znatno veći u usporedbi s količinom nove radne snage.
Za 2023. očekuje se blagi porast nezaposlenosti u Sloveniji i Hrvatskoj. Budući da Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imaju širu podskupinu nezaposlenih, postoji prostor za poboljšanje i očekuje se da će se stope nezaposlenosti blago smanjiti 2023.
.webp){kind=icon}
