U posljednje vrijeme mnogo se govori o uraniju, ključnom elementu u pogonu nuklearne energije, ali ne u kontekstu potonjeg. Uran se našao u prvom planu bliskoistočnog sukoba između Izraela i Irana, u koji su se uključile i Sjedinjene Države bombardiranjem iranskog nuklearnog programa.
Mnoge zemlje smatraju nuklearnu energiju energijom budućnosti, uključujući i Sjedinjene Države, budući da je jedna od prvih izvršnih naredbi predsjednika Donalda Trumpa bila usmjerena na ubrzanje njenog razvoja. Svijetu je potrebno sve više električne energije - one koja ne proizvodi emisije i uvijek je dostupna. Vjetar i sunce nisu uvijek dostupni, a tehnologija baterija još nije dovoljno razvijena za široku upotrebu, dok je nuklearna energija trenutno vrlo dobra alternativa.
"Trump vraća nuklearnu energiju u središte američke energetske politike", kaže analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić. "Njegov plan uključuje ubrzanje stjecanja dozvola za izgradnju novih reaktora i jačanje opskrbe uranom, što bi dodatno potaknulo već snažan investicijski ciklus u sektoru", smatra.
Globalni nuklearni kapacitet trenutno je na 30-godišnjem vrhuncu, a najmanje 40 zemalja trenutno razmatra kako dodatno proširiti svoje nuklearne kapacitete. Ulaganja, razvoj, mali modularni reaktori, uran i nuklearni otpad teme su koje se ponovo pojavljuju.
"Iako je njen udio u globalnom energetskom miksu opao, nuklearna energija bilježi stalan rast u apsolutnoj proizvodnji od 2012. godine. S ubrzanom potražnjom za električnom energijom s niskim udjelom ugljika potaknutom ciljevima dekarbonizacije i energetskim potrebama umjetne inteligencije, očekuje se da će nuklearna energija ponovo zauzeti mjesto u globalnom energetskom miksu", napisali su analitičari Bloomberg Adrije u svom izvještaju koji možete preuzeti OVDJE.
"Očekuje se da će globalni deficit tržišta urana do 2025. dosegnuti sedam posto, a dugoročni deficit od pet posto do 2030. Ključni pokretač ovog trenda bit će značajan porast potražnje za stabilnom energijom, potrebnom za podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, od velikih tehnoloških kompanija poput Mete, Microsofta, Googlea", napisao je analitičar Vujanić u aprilu.
Bloomberg Mercury
Umjetna inteligencija i nuklearna energija
Umjetna inteligencija potiče interes za nuklearnu energiju, posebno kod globalnih korporacija aktivnih u području razvoja visoke tehnologije. Microsoft i Amazon povećavaju svoja ulaganja u nuklearnu energiju, jer se klade na podršku izgradnji novih snažnih podatkovnih centara dizajniranih za pokretanje AI sistema.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da će se potražnja za energijom potaknuta AI učetverostručiti do 2030. To je postao ključni katalizator, jer svi vodeći tehnološki divovi signaliziraju povećani prijelaz na nuklearnu energiju za svoje podatkovne centre. Microsoft je već potpisao dugoročni ugovor o opskrbi svoje AI infrastrukture nuklearnom energijom, a Meta slijedi njegov primjer vlastitim ugovorom o kupovini energije.
"Umjetna inteligencija, posebno rast podatkovnih centara, stvara iznimno visoku i stalnu potrošnju električne energije", kaže Vujanić, koji dodaje da američki tehnološki divovi "nuklearnu energiju vide kao pouzdan i ekološki prihvatljiv izvor energije".
"Računalni kapaciteti se povećavaju, veće instalacije poslužitelja zahtijevaju stabilan izvor energije poput nuklearne elektrane, a umjetna inteligencija će znatno povećati potrošnju električne energije", rekao je u junu Luka Snoj, voditelj odjela za reaktorsku fiziku na Institutu Jožef Stefan. Dodaje da je njihov interes za nuklearnu energiju razumljiv, "jer je to stabilan, niskougljični i vremenski neovisan izvor energije".
Evropska nuklearna renesansa
Unatoč protivljenju ekologa, nuklearna energija također doživljava preporod u EU, jer proizvodi relativno malo emisija stakleničkih plinova. Prema podacima Evropske komisije, proizvodnja električne energije iz nuklearne energije u 101 evropskom reaktoru porasla je za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Nuklearne elektrane iz 13 zemalja EU prošle su godine pridonijele 22,8 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU.
Glavni razlog je, navodi Komisija, Francuska, koja je dovršila sveobuhvatni program održavanja i modernizacije svojih 56 nuklearnih reaktora. Zemlje sve više favoriziraju nuklearnu energiju, što dodatno potiče uzlazni trend na tržištu. Španija je odgodila zatvaranje svojih reaktora do 2030. godine, kao i Francuska, koja je ove godine trebala zatvoriti 14 reaktora, ali je to odgodila do 2035. godine.
"U Evropi se intenziviraju rasprave o oživljavanju nuklearnih reaktora radi jačanja energetske otpornosti i napora za dekarbonizaciju. U međuvremenu, dinamika ponude i potražnje ostaje napeta, podržana povoljnim političkim uvjetima i padom domaće proizvodnje urana u Sjedinjenim Državama", objašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Stringer/AFP
Nuklearna energija važan je stup slovenskog energetskog miksa, jer prema podacima GEN Grupe, električna energija iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) predstavlja otprilike 40 posto električne energije proizvedene u Sloveniji, od čega polovica pripada Republici Hrvatskoj, koja je suvlasnica elektrane.
"Cijena goriva raste posljednjih godina i vjerovatno će se nastaviti povećavati i u predstojećim godinama. U sklopu naše procjene rizika razmatramo rizike povezane s porastom cijena goriva u NEK-u", rekli su iz nuklearne elektrane za Bloomberg Adriju u junu.
Kolike su trenutne cijene urana?
Cijene uranija oporavile su se na dvocifrene brojke nakon što su 2024. dosegnule najviši nivo od 107 dolara po funti. "Ovaj oštar pad iznenadio je mnoge ulagače, odražavajući makroekonomske promjene u raspoloženju, političku neizvjesnost i tehničku prodaju, a ne kolaps dugoročne optimistične teze o uraniju", rekli su analitičari Bloomberg Adrije.
"Brojni ključni tržišni pokazatelji i dalje ukazuju na zaoštravanje temelja, pojačavajući dugoročnu strukturnu logiku. Umjesto da signalizira kraj ciklusa, trenutno kretanje cijene urana čini se privremenim prekidom u inače uzlaznom trendu", napominju.
Kakva su predviđanja?
Iako bi cijene uranija ove godine mogle polako porasti na 75 dolara po funti, dugoročni izgledi ostaju solidni, kažu analitičari Bloomberg Adrije.
"Potražnja će se ubrzati zbog energetskih potreba potaknutih umjetnom inteligencijom i ponovnim porastom nuklearne energije, dok će rast ponude ostati ograničen. Strukturni temelji i dalje podržavaju održive pozitivne izglede", zaključuju.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...