Nekada percipirana kao zvijezda u usponu među tržištima regije, Rumunija se danas suočava s brojnim izazovima koji su znatno narušili povjerenje investitora. Kombinacija političke neizvjesnosti, makroekonomskih slabosti i slabljenja tržišta kapitala gurnula je tu zemlju prema zadnjem dijelu ljestvice atraktivnosti.
U samo mjesec dana, prinosi na kratkoročne rumunske obveznice porasli su za čak 50 baznih bodova, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu dostigao nivo od sedam posto. Takav skok ukazuje na snažno povećanje rizika koji investitori trenutno pripisuju rumunskom tržištu. Ukupna inflacija u zemlji iznosi 4,9 posto, dok je inflacija u sektoru usluga dostigla sedam posto. Ovi visoki nivoi inflacije stvaraju dodatni pritisak na potrošačku moć, realni rast plata i održivost monetarne politike.
Prema posljednjim anketama, sve su veće šanse da na predsjedničkim izborima pobijedi George Simion, kandidat krajnje desnice. Njegova moguća pobjeda već sada destabilizira tržišta, posebno zbog mogućnosti da za premijera imenuje kontroverznog Georgescua, što bi dodatno odvratilo investitore od rumunskih obveznica i akcija.
Čitaj više

Tržišta opet u padu uprkos dogovoru SAD-a i Kine
Terminski ugovori na S&P 500 i Nasdaq s negativnim predznakom
13.05.2025

Fed drži kamatne stope stabilnim, inflacija ostaje u fokusu
Referentna kamatna stopa ostala u rasponu od 4,25 odsto do 4,5 odsto, kao i što se očekivalo.
07.05.2025

Bukurešt bira između kontinuiteta i zaokreta: Drugi krug donosi odlučujuću borbu
Uprkos ubjedljivoj pobjedi, istraživanja pokazuju da će drugi krug zakazan za 18. maj biti neizvjestan.
05.05.2025

Ekonomski rast u BiH podstaknut domaćom potražnjom uprkos padu neto izvoza
Cijene većine vrsta robe i usluga su rasle brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije je rezultiralo padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodosnabdijevanja, električne energije i plina.
28.04.2025
Rumunija se već godinama suočava s problemom takozvanog dvostrukog deficita - budžetskog i tekućeg. Iako kreditne agencije još nisu snizile kreditni rejting zemlje, ona se nalazi na samoj ivici investicionog rejtinga. Istovremeno, planirani budžetski deficit za 2025. godinu iznosi sedam posto BDP-a, što dodatno povećava zabrinutost u pogledu fiskalne održivosti. Javni dug trenutno iznosi oko 55 posto BDP-a, što je još uvijek prihvatljivo, ipak, tendencija zaduživanja ukazuje na moguće probleme u budućnosti.
Rumunija se trenutno zadužuje po stopama koje su za 1,7 postotnih bodova više od Srbije, a u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, njen trošak zaduživanja više je nego dvostruko veći. Dodatni problem predstavlja kurs EUR/RON, koji je donedavno bio potpuno stabilan i oslabio je od početka godine do danas (engl. ytd) 2,5 posto u odnosu na euro, ali sada centralna banka pokušava da ga vrati na nivoe ispod pet.
Što se tiče tržišnog dijela akcija, rumunski berzanski indeks BET je u proteklih godinu dana zabilježio pad od pet posto. Postoji značajan rizik od daljnjeg pada, posebno u slučaju pobjede Simiona na izborima. Uprkos tome, gledano iz valuacijskog ugla, rumunske akcije su i dalje jeftinije u poređenju s ostatkom regije, što dugoročno može predstavljati određeni investicioni potencijal.
Indeks BET pretežno čine energetske kompanije i banke. Trenutni pad kamatnih stopa, kao i pad cijena energije, negativno utječu na poslovanje tih sektora. U srednjem roku, Rumunija i dalje ima potencijal za ulazak u Šengen i stjecanje statusa tržišta u razvoju. Međutim, trenutna politička neizvjesnost, naročito u vezi s politikom Georgea Simiona, zasjenjuje te moguće pozitivne pomake.