Ultranacionalista iz Rumunije, saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, ući će u drugi krug predsjedničkih izbora protiv centrističkog gradonačelnika Bukurešta, nakon što je u nedjelju pobijedio na ponovljenom glasanju - što predstavlja novi udarac za aktuelnu vlast u zemlji.
George Simion, lider ultranacionalističke stranke Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), osvojio je oko 41 odsto glasova, dok je nezavisni kandidat Nicusor Dan dobio 21 odsto, saopštila je izborna komisija u ponedjeljak rano ujutru, nakon što je prebrojana gotovo cijela biračka masa. Bivši lider liberalne partije Crin Antonescu, koji je imao podršku aktuelne vladajuće koalicije, završio je na trećem mjestu i neće učestvovati u drugom krugu - što bi moglo da destabilizuje vladu premijera Marcela Ciolacua.
Uprkos ubjedljivoj pobjedi, istraživanja pokazuju da će drugi krug glasanja u Rumuniji, zakazan za 18. maj, biti neizvjestan. Ishod će odlučiti da li će Rumunija, članica NATO-a, nastaviti dosljedan transatlantski kurs koji vodi još od pada režima diktatora Nicolaea Ceausescua, ili će se okrenuti antisistemskoj politici koja dovodi u pitanje liberalni poredak Evropske unije.
Ovo je bio drugi pokušaj da se izabere predsjednik, nakon što je pobjeda kandidata krajnje desnice u prošlogodišnjem glasanju izazvala optužbe o mešanju Kremlja i dovela do poništenja izbora od strane Ustavnog suda. Neočekivani trijumf u prvom krugu u novembru Calina Georgescua, koji nije imao pravo da učestvuje na izborima u nedjelju, izazvao je najveću političku krizu u Rumuniji još od pada komunizma.
Ipak, rezultat Simiona daleko premašuje ono što su pokazivale ankete pred izbore, a prevazilazi i zbir glasova koje su on i Georgescu osvojili u prvom krugu poništenih izbora – što ukazuje na rastuće nezadovoljstvo građana zbog političkih potresa.
Simion smatra da je za okretanje protiv establišmenta odgovorna hronična siromaština, koja je primorala milione Rumuna da napuste zemlju u potrazi za poslom. Naveo je i da je profitirao zbog, kako tvrdi, nedostatka odlučnosti trenutne vlade da zaštiti interese Rumunije u Evropskoj uniji i svijetu.
"Jedan od razloga zašto vlada i establišment nemaju podršku u Rumuniji jeste taj što nisu imali dovoljno snažan glas unutar EU", rekao je Simion u intervjuu iz svoje kancelarije u Bukureštu neposredno prije zatvaranja birališta. "Radili su ono što su drugi hteli, ono što su velike sile željele."
U drugom krugu Simionu će se suprotstaviti Dan, matematičar i aktivista koji je 2020. preuzeo upravljanje glavnim gradom Rumunije, u kojem živi oko dva miliona ljudi. Njegovo izbacivanje Antonescua iz trke predstavlja drugi udarac za vladajuće stranke i dodatno slabi poziciju vlade Ciolacua.
"Pobjeda Georgescua prošle godine bio je prvi put da imamo kritičnu masu ljudi koja jasno kaže da želi promjenu", rekao je Dan u intervjuu prošlog mjeseca.
Trump u sjenci izbora
U pozadini izbora bio je i uticaj Trumpa, čija je administracija pokazivala veliko interesovanje za politička dešavanja u Rumuniji, naročito nakon poništenja izbora. Ultranacionalistički predsjednik, koji bi predstavljao Rumuniju na samitima EU i NATO-a, mogao bi da pojača uticaj krajnje desnice u Evropi, koja već izaziva napetosti unutar institucija EU.
Obraćajući se novinarima u nedjelju, Simion je istakao da je pristalica Trumpovog pokreta i iznio niz optužbi o neregularnostima tokom glasanja, uključujući navodno prisustvo "miliona mrtvih duša" na biračkom spisku, te optužio više medija za širenje "laži". Nije pružio dokaze za svoje tvrdnje.
Bloomberg
Ustavni sud je prošle godine poništio izbore zbog sumnje u rusko mješanje u kampanju Georgescua. Tu odluku, koju je Simion nazvao "državnim udarom", oštro su kritikovali predstavnici krajnje desnice i saveznici Trumpa. Potpredsjednik SAD JD Vance je tokom govora na Minhenskoj bezbijednosnoj konferenciji u februaru tu odluku naveo kao primjer nazadovanja demokratije i diskriminacije krajnje desnice.
Na Facebook nalogu američke ambasade u Bukureštu ove nedjelje objavljena je izjava Vancea u kojoj poziva Rumuniju da "osigura da se čuje glas naroda, jer je to sveti temelj demokratije".
Ipak, zamjenik predsjednika američke Savezne izborne komisije James Trey Trainor, koji je dio visoke delegacije iz Vašingtona, upozorio je na spoljno mješanje u rumunsku demokratiju. U subotu je izjavio da je vrlo jasno da su prošlogodišnji izbori bili manipulisani.
Simion je naveo da njegova stranka AUR ima Giorgiju Meloni, premijerku Italije, za savezničku figuru u EU. I dok je lider krajnje desnice obećao kraj pomoći Ukrajini, za razliku od Georgescua, koji je hvalio Vladimira Putina, Simion je ruskog predsednika nazvao ratnim zločincem.
Rumunija je članica EU sa najdužom kopnenom granicom sa Ukrajinom i odigrala je ključnu ulogu u izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka.
Predsjednik Rumunije nema isključivo ceremonijalnu ulogu kao u nekim drugim evropskim zemljama - bira se na mandat od pet godina, predstavlja zemlju na samitima EU i NATO-a i vrhovni je komandant vojske, iako vladu vodi premijer.
"Rezultati izbora pokazuju potpuni neuspjeh političke klase da izgradi demokratsku kulturu u zemlji", rekao je Sergiu Miscoiu, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeș-Bolyai u Klužu. "Za drugi krug biće presudno da demokratske snage formiraju štit protiv krajnje desnice, mada je to u ovom trenutku veoma teško ostvarivo."
(Ažurirano najnovijim izbornim rezultatima u drugom pasusu i komentarom analitičara na kraju.)
.webp){kind=icon}
