Prva kvartalna faza 2026. godine na Sarajevskoj berzi (SASE) donijela je značajne promjene u strukturi njenog najznačajnijeg indeksa, SASX-10. Redovna godišnja revizija, izvršena 9. 1. 2026. godine, nije bila samo tehničke naravi, već je reflektirala dublje promjene u tržišnoj kapitalizaciji i likvidnosti ključnih emitenata na bosanskohercegovačkom tržištu kapitala. Odluka o promjeni sastava indeksa, koja se počela primjenjivati od 12. 1., direktno je utjecala na investicijsku sliku berze, uvodeći nove igrače u fokus institucionalnih i individualnih investitora.
Iz indeksa su isključene dionice JP Elektroprivreda HZHB Mostar (JPEMR) i Pobjeda d.d. Tešanj (PBJTRK1), dok su na njihovo mjesto uvršteni Unis Ginex d.d. Goražde (GINXR) i Pretis d.d. Vogošća (UNPRRK1). Uvrštavanje Unis Ginexa i Pretisa donosi u indeks dvije kompanije iz segmenta prerađivačke industrije s obrambenom komponentom, što blago mijenja sektorski profil SASX-10, koji je dosad bio pretežno usmjeren na infrastrukturu, finansije i potrošačke djelatnosti.
Dominantnu poziciju u indeksu zadržavaju BH Telecom i Bosnalijek, svaki s maksimalnim dopuštenim učešćem od 20 posto, dok HM Cement BiH zauzima treće mjesto s udjelom od 16 posto. Novouvršteni članovi, Unis Ginex sa sedam i Pretis s tri posto, zajedno donose nešto više od deset posto ukupne težine indeksa, što ih čini marginalno utjecajnim, ali ipak vidljivim faktorima u dnevnim pomacima indeksa. Takva raspodjela težina implicira da će kretanje indeksa i dalje dominantno ovisiti o nekoliko najvećih sastavnica, što je važno pri analizi njegove izvedbe u širem tržišnom kontekstu.
Usporedba godišnjih povrata SASX-10 i evropskog STOXX 600 otkriva zanimljivu dinamiku: dok je STOXX 600 godinu započeo pozitivnim prinosom koji je u drugom mjesecu dostigao vrhunac, a od kraja drugog mjeseca indeks ulazi u negativan teritorij koji traje sve do početka 4. mjeseca, što je direktna refleksija globalnih makroekonomskih pritisaka tog razdoblja. SASX-10 pak bilježi suprotan obrazac: nakon slabijeg početka godine indeks postupno gradi pozitivan prinos koji u trećem mjesecu doseže i preko četiri posto, pokazujući određenu dekorelaciju od evropskih tržišta.
Ipak, u četvrtom mjesecu se ta razlika počinje smanjivati; pad Bosnalijeka (za kojeg smo rekli da ima dominantnu poziciju u indeksu) spušta prinos SASX-10 sve bliže nuli, dok STOXX 600 istovremeno bilježi oporavak na temelju objavljenog primirja između SAD-a i Irana, što sugerira da sarajevsko tržište u ovom slučaju nije pratilo evropski trend već je više reagiralo na vlastiti interni šok. Treba uzeti u obzir da SASX-10, zbog niske likvidnosti i uskog kruga aktivnih ulagača, na eksterne impulse često reagira sa zakašnjenjem.
Zaključno, usporedba regionalnih vrednovanja putem PE omjera sugerira da je SASX-10 ušao u zonu relativno visoke valuacije, gdje je s PE omjerom od 16, sarajevski indeks skuplji od regionalnih indeksa gdje je jedino beogradski BELEX15 valuacijski skuplji. Ovako visoko vrednovanje, u kombinaciji s geopolitičkim rizicima, upućuje na to da će za daljnji rast indeksa u 2026. godini biti potrebni iznimno snažni finansijski rezultati članova SASX-10 indeksa kako bi opravdali trenutne tržišne nivoe.
