Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za april 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.080 KM i nominalno je niža za 1,5 posto a realno za 4,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za april 2022. godine nominalno je viša za 9,1 posto, a realno niža za 4,4 posto.
Rast plaća kontinuiran je, a ove godine dovodi ga se u vezi i s pojačanom inflacijom, koja je premašila 13 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća u aprilu iznosila je 1.667 KM i nominalno je niža za 1,6 posto, a realno za 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća nominalno je viša za 8,7 posto, a realno niža za 4,8 posto.
FZZS
Najviše neto plaće u aprilu imali su uposlenici u finansijskom sektoru i sektoru osiguranja gdje su plaće u prosjeku iznosile 1.762 KM, zatim u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u prosjeku 1.759 KM i u oblasti informacija i komunikacija gdje je prosječna neto plaća iznosila 1.586 KM.
Najniže prosječne plaće imaju zaposleni u uslužnim djelatnostima, i one u prosjeku iznose 664 KM, slijedi građevinarstvo u kojem zaposleni u prosjeku zarađuju 778 KM i zaposleni u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije sa prosječnim plaćama od 832 KM.
Analiza podataka prema djelatnostima pokazuje da je najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u aprilu 2022. u odnosu na mart zabilježeno u djelatnosti zdravstva i socijalne zaštite za sedam posto, zatim u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 6,1 posto. Najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće bilježi se u sektoru poslovanja nekretninama za za 2,9 posto i u finansijskom sektoru i sektoru osiguranja za 2,6 posto.
Podsjećamo, prema posljednjim podacima, potrošačka korpa u BiH iznosila je 2.639,48 KM, što znači da se prosječnom plaćom u FBiH može pokriti tek 40 posto ovog iznosa. Prema podacima FZZS, rast cijena dodatno se ubrzava, a godišnja inflacija u aprilu bila je 14,1 posto. Ukupni indeks (CPI) u aprilu 2022. za 17 posto je viši u odnosu na bazni iz 2015. godine. Rast u martu iznosio je 13,6 posto, a u februaru 10,3 posto.
Da plaće trebaju rasti saglasni su i poslodavci i radnici ali i ekonomski stručnjaci. Međutim, povećanje minimalne plaće na iznos od 700 do 1.000 KM, koliko su tražili sindikati, nije realno ni moguće bez izmjene poreznih zakona smatraju ekonomisti. Adis Muhović, direktor Centra za upravljanje i politike (CPU) za Bloomberg Adriu pojašnjava da nigdje u Evropi minimalna plaće ne iznosi 70 posto od prosječne.
''U razvijenim zemljama minimalna plaća se kreće od 45 do 48 posto prosječne plaće. Iznos minimalne plaće u procentu 70 posto od prosječne mogao bi imati štetne posljedice za ekonomiju'', kaže Muhović.
Vlada FBiH je krajem prošle godine donijela Odluku da se najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine utvrđuje u neto iznosu od 543 KM. Muhović ističe da je ovaka potez Vlade FBiH bio očekivan s obzirom da minimalna plaća nije povećana od 2015. godine, međutim da ukoliko bi se nastavilo ovakvo institucionalno povećanje moglo bi izazvati pritisak na neke sektore koji brzo rastu.
''Primanja radnika rastu na osnovu dva faktora-pregovaračka moć obje strane i efikasnost privrede. Činjenica da mi imamo značajan odliv radno-sposobnog stanovništva očigledno je da radnici dobijaju sve veću pregovaračku moć i postoji značajan pritisak na plaće u privredi. U posljednih nekoliko godina zabilježen je rast i prosječne plaće i plaće po sektorima, s tim što minimalna plaća nije rasla u svim sektorima jednako zbog činjenica da nisu svi sektori jednako efikasni. Idealno bi bilo da se pregovori o rastu minimalne i plaće po sektorima ostavi tržišnim igračima-poslodavcima i sindikatima. S druge strane, ako nema značajne pregovaračke moći, države pribjegavaju zakonskom normiranju minimalne plaće što je slučaj u BiH. Međutim, da bi Vlada FBiH mogla ovako dizati minimalnu plaću, prethodno mora smanjiti opterećenje na rad, tačnije usvojiti izmjene zakona o doprinosima i porezima na dohodak i da na taj način poslodavci to rasterećenje prebace na plaće radnika'', pojašnjava Muhović, te dodaje: ''Ovakvo povećanje bi zasigurno dosta značilo radnicima posebno u uslovima ovako visoke inflacije''.
Poređenja radi, prema podacima iz marta ove godine najviše prosječne plaće u regionu imaju Slovenci. Tako je prosječna neto plaća iznosila 1.307,60 eura (2.557,44 KM), dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.007,92 eura (3.927,15 KM).
Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u martu iznosila je 7.607 kuna (1.977,27 KM), a bruto 10.328 kuna (2.684,54 KM). U Srbiji, u prosjeku se neto zarađuje 74.664 dinara (1.243,59 KM), to jest 102.781 dinar (6.170.876, KM) u bruto vrijednosti. Najniže plaće, imaju Makedonci gdje je proječna neto plaća isplaćena u martu iznosila 31.080 denara (987,69 KM).
.webp){kind=icon}
