Najveći udari cijena nafte u posljednjih pedesetak godina rezultat su sukoba na Bliskom istoku. Jedan takav upravo je u tijeku. Dok se Izrael priprema za kopnenu ofenzivu u Pojasu Gaze, pozornost je usmjerena na cijene nafte.
Vjerovali ili ne, ranih 1970-ih barel nafte koštao je 1,80 dolara. Prvi cjenovni šok dogodio se 1973. godine, kada su egipatske snage prešle Sueski kanal u Izrael kako bi zauzele Golansku visoravan. Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu. Arapske zemlje uvele su embargo na izvoz nafte. Cijena je skočila.
Drugi šok je Iranska revolucija 1979. Zatim je uslijedio iransko-irački rat 1980. U tom je razdoblju, od rujna 1978. do listopada 1980., proizvodnja nafte pala s 9,3 milijuna barela na 600.000 barela. Cijena je već premašila 20 dolara po barelu.
Sljedeći šok koji udvostruči cijenu i odvede je na 40 dolara po barelu je Zaljevski rat. Nafta je dosegla najvišu cijenu u ljeto 2008. godine tijekom svjetske financijske krize. Tada je barel dosegao 140 dolara i ta je količina dosad neprevaziđena.
Bloomberg terminal
Odrčić: Cijena nafte će se kretati između 85 i 90 dolara po barelu
Najnoviji sukob odmah je u startu poskupio naftu za pet posto. U ponedjeljak je cijena premašila 88 dolara po barelu s blizu 84,5, koliko je iznosila u petak, prije napada Hamasa na ciljeve u Izraelu.
Sljedećih dana cijena je popustila jer je sukob ostao obuzdan, a strahovi da bi rat između Izraela i Hamasa mogao destabilizirati Bliski istok i smanjiti globalnu opskrbu neutralizirani su znakovima slabe potražnje.
No u petak je cijena opet porasla i premašila 91 dolar, a najavljena izraelska kopnena ofenziva u Pojasu Gaze zakomplicirala je situaciju. Jučer je cijena ostala iznad 90 dolara po barelu.
Ivan Odrčić, voditelj analitičkog tima za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, ne očekuje snažne oscilacije svjetske cijene nafte iz nekoliko razloga. Prvi je razlog smanjena proizvodnja nafte OPEC-a u posljednja dva desetljeća, s 50 posto 2000. godine na 37 posto danas, što je smanjilo politički i gospodarski utjecaj ovih zemalja na globalnoj razini.
Ivan Odrčić, šef analitičkog tima za makroekonomiju i tržišta kapitala na Bloomberg Adriji
"Drugo, unatoč povećanju proizvodnje iz Rusije u istom razdoblju, utjecaj proizvodnje u SAD-u i drugim prozapadnim zemljama je veći, što znači da danas postoji više manevarskog prostora za smirivanje globalnih cijena sirove nafte nego prije", kaže Odrčić.
Dodaje da je kineska potražnja znatno oslabila, a njezini srednjoročni gospodarski izgledi jednako su slabi, što također gura cijene nafte da ostanu niže.
"Ako se sve uzme u obzir, vjerujemo da će globalna cijena sirove nafte (tipa Brent) do kraja 2023. biti relativno stabilna, odnosno kretati se od 85 do 90 dolara po barelu", kaže Odrčić.
Širenje sukoba značit će svjetsku recesiju
Širi rat na Bliskom istoku rizik je koji bi svjetsko gospodarstvo mogao gurnuti u recesiju, navodi Bloomberg Economics.
Kako se to ne bi dogodilo, ovaj vikend počela je pojačana diplomacija. Pogotovo ona američka. Državni tajnik Anthony Blinken boravio je ovog vikenda na Bliskom istoku, neslužbeno je stupio u kontakt čak i s iranskim vlastima (pristašama Hamasa). Najavljeno je da će Biden ovih dana posjetiti Izrael, a za danas je potvrđen posjet njemačkog kancelara Scholza. Glavni cilj diplomacije u ovom trenutku je održati sukob teritorijalno ograničenim, ne dopustiti regionalni požar.
"Bio bih iznenađen da diplomacija funkcionira", rekao je Vivek Dar, direktor istraživanja rudarstva i energetike u Commonwealth Bank of Australia, o američkim diplomatskim naporima na Bliskom istoku. "Teško je vidjeti kako Izrael odgađa svoju kopnenu invaziju na neodređeno vrijeme."
Najveći strah je od uplitanja Irana u sukob, a iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian upozorio je da postoji opasnost od širenja sukoba ako Izrael nastavi ofenzivu.
Bloomberg
Rekao je da Hezbollah, libanonska militantna skupina, također ima "osmišljene" i "pripremljene" scenarije ako Izrael ne prekine napade na Gazu te da je "njihov prst na obaraču".
Upozorenja dolaze nakon što je Izrael rekao da su njegove snage potpuno spremne za kopnenu invaziju na sjever Gaze. Izraelske obrambene snage objavile su da se vojska priprema "proširiti ofenzivu" "zajedničkim i koordiniranim napadom iz zraka, mora i kopna".
S druge strane, svaka akcija koja uključuje Teheran mogla bi ugroziti prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, vitalni kanal koji transportira veliki dio svjetske sirove nafte, a koji je iranska vlada prethodno prijetila da će zatvoriti.
Islamska Republika je postala glavni izvor dodatne sirove nafte ove godine, olakšavajući inače skučena tržišta, ali dodatne američke sankcije Teheranu mogle bi ograničiti te isporuke.
Na koje druge cijene treba pripaziti?
I dok se SAD bori da izbjegne širi rat, Bloomberg analizira koje su dionice najuže povezane s Izraelom najizloženije sukobu.
Dionice kompanija za generičke lijekove
Globalni proizvođači generičkih lijekova kao što su indijski Sun Pharma, Dr. Redis, Lupin i Torrent povezani su s izraelskim farmaceutskim divom Taro Pharmaceutical.
Dionice tehnoloških tvrtki
Dionice kompanija poput "Nvidije", "Applied Materials", TSMC, "Samsung" ovisit će o planovima "Intela". Naime, tvrtka "Mobilay", koja proizvodi tehnologiju za automatska vozila, ima sjedište u Jeruzalemu, a u većinskom je vlasništvu "Intela".
Obrana, kibernetička sigurnost, sirovine
Treba paziti na obranu, kibernetičku sigurnost, zalihe gnojiva, jer je izraelska luka Ashdod, smještena sjeverno od Gaze, ključno središte izvoza gnojiva i sada je u opasnosti od do tri posto globalne opskrbe.
Osim na cijenu nafte, potezi Izraela utjecat će i na cijenu dijamanata i zlata.
.webp){kind=icon}
