.webp){kind=icon}
"Moguć je rat do određenih granica u južnom Libanu", ocjenjuje Jelena Juvan, šef Katedre za studije odbrane na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, govoreći o mogućim scenarijima za eskalaciju rata na Bliskom istoku nakon avgustovske likvidacije lidera Hamasa Ismaila Haniyeha.
Njen uvid je u posljednjih nekoliko dana potvrđen nizom nepredvidljivih događaja koji su na kraju rezultirali kopnenom invazijom izraelskih snaga na Liban. Izraelci su u protekle dvije nedjelje usmrtili šefa libanskog pokreta Hezbolah Hassana Nassrallaha, izveli talas napada na Liban, bombardovali luku u Jemenu koju kontrolišu Huti i više puta napadali mete u Siriji.
Izrael je saopštio da priprema vojni odgovor, a Bijela kuća ga je potpuno podržala.
Međutim, eskalacija od utorka, u kojoj je Iran ispalio oko 200 balističkih projektila na jevrejsku državu, daje predviđanjima Jelene Juvan još mračniji ton. U slučaju brze eskalacije ili pogoršanja situacije, najvjerovatniji scenario je veliki rat na sjeveru, bez garancija da će ostati "u određenim granicama", kaže ona.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je poslije napada rekao: "Ko nas napadne, i mi ćemo njega", čime je praktično već odgovorio na pitanje da li će Izrael odgovoriti. Dakle, samo ostaje pitanje koliko bi eventualni regionalni rat mogao urušiti finansijska i robna tržišta.
Nafta: samo nastavak godišnje tendencije
Naftna tržišta su reagovala na rastuću napetost i prije eskalacije u utorak, pošto je cijena barela sirove nafte brent skočila za 5,6 odsto u nešto više od dva sata. Tilen Šarlah, analitičar kompanije Acex, kaže da bi cijena nafte mogla da poraste ako dođe do ograničenja transporta tankerima zbog produženog rata. Ali dok je rat ograničen na vazdušne i raketne napade, neće biti većeg uticaja na cijenu (nafte). Ono što bi, prema njegovim riječima, takođe moglo uticati na cijenu nafte jesu makroklima, lošiji pokazatelji, geopolitika, nepoštovanje sporazuma OPEC-a itd.
Bloomberg Chartmaker
"Rizik od šireg regionalnog rata, odakle dolazi trećina svjetske proizvodnje nafte, svakim danom je sve jači. Malo je vjerovatno da će Iran samo izdaleka posmatrati da li je Hezbolah ugrožen", kaže Juvan.
Strani mediji javljaju da bi Izrael kontranapadom mogao da udari na postrojenja za naftu i drugu infrastrukturu persijske članice organizacije OPEC. Ako bi se to zaista dogodilo, čak četiri odsto svjetskih zaliha nafte bilo bi ugroženo, navodi CNBC.
Nepoznat odgovor Izraela
Prema sopstvenim izjavama, izraelska vlada pokušava da kopnenom ofanzivom obezbijedi sjever zemlje, odakle se oko 60.000 ljudi povuklo u strahu od invazije slične napadu Hamasa prošlog oktobra.
Hezbolah je postao jedan od najbolje naoružanih i vojno obučenih nevladinih aktera u svijetu, smatra Juvan, ako se postavlja pitanje da li je pokret uopšte sposoban da se ozbiljno odupre naletu izraelskih snaga. Slabost njegovog najvećeg protivnika mogla bi da podstakne Izrael da proširi invaziju, koju je Jerusalem u početku opisao kao "ograničenu po obimu".
Prethodna dešavanja odrazila su se i na indeks S&P 500, koji prati učinak 500 velikih javnih kompanija u Sjedinjenim Državama i obuhvata niz sektora.
Bloomberg Chartmaker
Stanje na berzi
Na berzi se najlošije trgovalo akcijama američkih tehnoloških giganata, kao što su Apple i Nvidia, čije su akcije u utorak skliznule za više od tri odsto. Međutim, u srijedu popodne došlo je do preokreta, te su akcije porasle za 1,26, odnosno 1,36 odsto.
Industrijski indeks Dow Jones bio je stabilan prije kraja trgovanja u srijedu, ali je kasnije skliznuo 0,3 odsto, dok je indeks S&P 500 pao za isto toliko. U Frankfurtu je indeks DAX izgubio 0,41 odsto vrijednosti, a onda i dodatnih 1,3 odsto.
Rastuće tenzije takođe su podigle akcije evropskih proizvođača oružja, u čemu su prednjačili Saab i BAE Systems, s rastom od 2,2 odsto. Akcije francuskog Thalesa i njemačkog Rheinmetalla porasle za više od 1,3 odsto.
Da li se okrenuti zlatu
Tradicionalno sigurno utočište nesigurnih investitora - zlato - skočilo je 0,84 odsto u satima nakon napada u Teheranu. Za uncu plemenitog metala, prema Bloombergu, bilo je potrebno izdvojiti 2.670 dolara, ali je potom njegova cijena blago pala na 2.650 dolara. Naznačena tendencija cijena je pozitivna, pokazuju podaci, ali razlog nije jednokratna eskalacija.
Zlato raste skoro godinu dana zbog geopolitike i kupovine centralnih banaka. Analitičar Šarlah je za Bloomberg Adriju sumirao ovogodišnju tendenciju: "Trenutne eskalacije samo podržavaju pravac zlata."
Bloomberg Chartmaker
Robusni dolar
Raketni napad Islamske republike nije izazvao značajnija kretanja dolara. U srijedu i četvrtak, u odnosu na glavne svjetske valute, dolar je zadržao visoku vrijednost kao i u protekloj nedjelji. Ni kurs evra prema dolaru nije značajno oscilirao, jer se kretao na 1,1 dolar.
Šarlah je u vezi sa kretanjem "zelene valute" u svjetlu bliskoistočnih dešavanja objasnio da je nedavni "ciklus monetarnog popuštanja" izazvao njenu deprecijaciju i da je sa stanovišta dolarskog indeksa dostigao nivo od 100 poena. Dodaje da je dalje smanjenje kamatnih stopa od Feda "uračunato u devizni kurs", te da s ove tačke gledišta - neće biti iznenađenja.
SAD snažno uz Izrael
Veliko je pitanje kako će Izrael odgovoriti na iranski napad, za koji američka vojska vjeruje da je bio nasilniji od onog u aprilu. Izrael je saopštio da priprema odgovor, a Bijela kuća ga je potpuno podržala. "SAD snažno podržava Izrael", izjavio je savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.
Među konzervativnijim izraelskim političarima javljaju se apeli na uništavanje vojnih objekata, a u najekstremnijim slučajevima, čak i napadi na iranski nuklearni program.
S tim u vezi, Primož Šterbenc, docent na Fakultetu za menadžment Univerziteta Primorska, ocjenjuje da bi eskalacija izraelske agresivnosti dala Teheranu snažan podsticaj da ubrza obogaćivanje uranijuma, pa čak i da napravi nuklearnu bombu.
Napad na Iran bi gotovo sigurno uvukao i Sjedinjene Države u rat. Ako Washington, koji već pomaže Izraelu kroz obavještajne podatke i presretanje raketa, uđe u sukob - to bi dovelo do opšteg regionalnog sukoba, smatra Juvan. Ovaj scenario bi značio regionalni rat i uključivanje glavnih globalnih aktera u njega. SAD, pritom, već jača svoje vojno prisustvo.
