Zlato je godinu završilo blizu nivoa cijena na kojim je počela 2022, odnosno oko 1.800 dolara za uncu od 31,1 grama. U međuvremenu, cijena ovog plemenitog metala približila se rekordu, a zatim dostigla najnižu tačku u posljednje dvije godine. Pred kraj godine cijena je ponovo rasla, a po ocjeni analitičara, rast će se nastaviti i u ovoj godini.
Cijena zlata bi 2023. ponovo mogla da probije granicu od 2.000 dolara po unci, kao što je to bilo u martu 2022. godine, poslije ruske invazije na Ukrajinu, kada je cijena dostigla ovogodišnji maksimum od 2.050 dolara. Najviša vrijednost svih vremena je dostignuta 2020. na 2.063 dolara po unci.
"Mi vidimo zlato kao najvećeg dobitnika u vrijeme kada svijet pada u recesiju i primorava centralne banke da promijene pravac", napisao je u izvještaju viši makroekonomski strateg Bloomberg Intelligence-a Mike McGlone.
Cijene bi trebalo da ponovo padnu 2024. i 2025. godine, predviđaju analitičari u Bloombergovom istraživanju, predviđajući prosječnu cijenu od 1.830 dolara po unci zlata u 2023. godini.
Američka centralna banka (Fed) je 2022. godine vodila najagresivniju politiku monetarnog zatezanja u posljednjih 40 godina, i to u cilju smirivanja inflacije, koja u većini razvijenih zemalja traje oko deset odsto, što je pet puta više od cilja centralne banke. Sve do posljednjeg tromjesečja, povećanje kamatne stope Feda je ojačalo dolar u odnosu na druge valute i u odnosu na sirovine, koja je uglavnom denominirana u dolarima, što uključuje zlato.
Krajem godine, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) takođe su postale agresivnije u zaoštravanju, što je oslabilo dolar, a cijena zlata se oporavila sa najniže vrijednosti od 1.622 dolara za uncu u septembru. Na svom posljednjem sastanku, Fed je ublažio monetarnu politiku podizanjem kamatnih stopa za 50 baznih poena - umjesto za 75 - ukazujući na postepeno ublažavanje ciklusa 2023. godine.
Cijene su takođe bile podržane solidnom tražnjom za zlatom u drugoj polovini godine, posebno iz centralnih banaka, koje su u trećem kvartalu kupile rekordnih 400 metričkih tona metala, prema podacima Bloomberga. Većinu dodatnih kupovina izvršile su banke u zemljama u razvoju, koje su željele da smanje izloženost imovini denominovanoj u dolarima i izbjegnu slabije prinose u ključnim rezervnim valutama.
"Iako očekujemo da se ovaj trend malo uspori na globalnom nivou 2023. godine, sile koje trenutno utiču na centralne banke će i dalje biti prisutne naredne godine i dalje. Godišnje kupovine bi tako mogle ostati iznad prosjeka", napisali su u izvještaju analitičari Bloomberg Intelligencea Grant Sporre i Emmanuel Munjeri.
U 2022. promet bi mogao dostići 750 tona, što je znatno iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 513 tona.
Prema istraživanju Svjetskog savjeta za zlato, žuti metal je bio klasa imovine sa najboljim učinkom tokom perioda stagflacije, dok su akcije imale najviše problema. Prema Bloomberg Intelligence-u, stagflacija je razuman scenario za prvu polovinu 2023. godine.
Dok je referentni američki S&P 500 indeks 2022. godine izgubio oko 18 odsto, zlato je završilo blizu svoje početne tačke.
Zlato takođe ima dobre rezultate u recesijama izazvanim spoljnim šokovima. Istorijski gledano, plemeniti metal je "pobijedio" tržište tokom naftne krize 1970-ih i tokom kovida 19. Sličan spoljni šok predstavlja rat u Ukrajini i povezana energetska kriza, koji će neko vrijeme kočiti privredni rast i istovremeno zadržati inflaciju na visokom nivou.
.webp){kind=icon}
