Da bi zadovoljila vlastite potrebe, Bosna i Hercegovina zavisi od uvoza stakla iz Evrope, što utječe na krajnju cijenu proizvoda. Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa ukazala je na sve nedostatke našeg tržišta, usporila dobavljače i utjecala na rad korisnika - od craft pivara do velikih građevinskih objekata.
Prema riječima analitičara Bloomberg Adrije, rat u Ukrajini najviše je doveo do poremećaja na evropskom tržištu stakla. Potražnja je veća od proizvodnje te se preslikala u dvocifren rast prodaje za neke od najvećih staklara u regionu.
Zbog visokih fiksnih troškova i troškova proizvodnje, prednost na tržištu stakla imaju veliki konsolidovani igrači. Sada se staklom bave velike grupacije i pojedinačne fabrike su sve rjeđe. U proizvodnji stakla su male serije neisplative.
"Proizvodnja u staklarama traje 24 sata 365 dana u godini i najbolji bi rezultati bili postignuti da se na jednoj liniji proizvodi jedan proizvod. Promjenom artikla se gubi jedna smjena u proizvodnji. Veliki kupci imaju prednost jer nije isplativo staviti na liniju bocu ili teglu koju će proizvoditi jedan dan - gubi se efikasnost zbog promjene alata", kažu analitičari.
Depositphotos
U proizvodnji stakla blizu polovine troškova u ukupnim troškovima proizvodnje čini plin koji je sada strateška roba. Analitičari smatraju da će cijene stakla nastaviti rasti uslijed jake potražnje te visokih cijena inputa, naročito plin.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, naša zemlja je u prvih deset mjeseci staklo i staklene proizvode uvezla iz 75 država, količinske mase 90.705.275,31 kg. Vrijednost uvoza iznosila je 185.238.708,51 KM. U isto vrijeme, izvezeno je 13.287.829,50 kg stakla, vrijednosti od 50.488.946,79 KM.
U odnosu na prošlu godinu došlo je do povećanja uvoza, ali smanjenja izvoza. Tako je 2021. godine uvezeno 85.905.106,54 kg, vrijednosti 125.002.899,56 KM, dok je izvezeno 13.488.585,84 kg u vrijednost od 40.483.228,27 KM.
Ana Jerković, direktorica komercijalnog sektora Kristal d.o.o. iz Viteza, kaže kako je kriza znatno utjecala na tržište stakla kako u kretanju sirovine i ljudi tako i u organizaciji poslovanja.
"Cijena stakla u posljednje dvije godine je strahovito porasla, a u ovoj godini još najviše zbog visokih cijena energenata jer je proizvodnja stakla skupa industrija i vezana za plin", kaže Jerković za Bloomberg Adriju.
Kristal većinom uvozi jumbo dimenzije stakla - 3210 mm x 6000 mm, koje se reže na potrebne mjere, obrađuje termički i mašinski te sastavlja u tražene oblike, ovisno o namjeni. Manjim prerađivačima vrše distribuciju stakla i repromaterijala kao sirovinu.
"Godišnje preradimo i distribuiramo oko 1.000.000,00 m2 stakla. Radi se o građevinskom staklu za ostakljavanje vanjske stolarije i bravarije, staklenim ogradama i različitim staklima za uređenje interijera", objašnjava Jerković i dodaje kako su na bh. tržištu jedinstveni i po tome što proizvode stakla za brodogradnju i protupožarna stakla.
Omjer prihoda domaćeg tržišta naspram izvoza u slučaju Kristala je oko 70:30, s tim da oko 80 posto od ukupno proizvedenog i obrađenog stakla ide na strano tržište preko kupaca iz BiH. Prema njenim riječima, BiH ima veoma kvalitetne proizvođače građevinske stolarije, koji izvoze svoje proizvode.
Bez obzira na sve izazove, potražnja za staklom još uvijek ne opada zbog gradnje koja je još u trendu i traje bez obzira na cijenu, međutim očekivana su slabljenja na tržištu.
Najveći potrošači ambalažnog stakla su pivare i konzervna industrija. Najniže cijene stakla imaju velike pivare jer imaju najveće serije, međutim, u ranijem razgovoru za Bloomberg Adriju, male craft pivare u BiH žalile su se kako boce za pivo uvoze iz zemalja regije, što otežava proizvodnju i utječe na cijenu krajnjeg proizvoda.
Čitajte više: Bh. craft pivare u velikim problemima, brojna gašenja u posljednje tri godine
Staklo je također važan proizvod u građevini, naročito tokom izgradnje stambeno-poslovnih objekta, kakav je ROOF GARDENS, koji se gradi na Trebeviću.
Depositphotos
Berin Alagić, direktor investicijske kompanije XYLLION, kaže kako je staklo znatno poskupjelo u posljednjih nekoliko mjeseci, što dovodi do povećanja troškova, s obzirom na to da ROOF GARDENS ima dosta potrebe za staklom kao materijalom.
Prema njegovim riječima, problematično je što BiH nema svoje proizvođače, već samo trgovce. U kriznoj situaciji pokazala se važnost domaćih proizvođača. Prema njegovim saznanjima u posljednjih godinu dana, staklo je poskupjelo oko 300 posto.
"Kad su dostupni svjetski proizvođači, onda je sve uredu, međutim, kada imate problem, svi se okreću svome tržištu ili tržištima gdje mogu maksimizirati svoje cijene, a tek onda dođu na red mala tržišta poput nas, a malo tržište, ako nema svoju proizvodnju, ono je u većem redu čekanja za nekim proizvodima", kaže Alagić za Bloomberg Adriju napoinjujući da realizacija projekta neće trpjeti zbog rasta cijena sirovina što je rezultat pravovremenog i adekavtnog planiranja.
Zbog trenutnog pada cijene nafte, on se nada da će u narednom periodu doći i do pada cijene plina, što se automatski odražava i na cijenu stakla.
.webp){kind=icon}
