Trumpove mjere odbijaju ulagače i potkopavaju dolar

Koliko je svjetskim investitorima odbojna politika Donalda Trumpa možda najbolje ilustrira tečaj američkog dolara. Od njegova stupanja na dužnost, dolar je izgubio više od 10 posto svoje vrijednosti u odnosu na euro, britansku funtu i švicarski franak, a oslabio je i u odnosu na sve ostale glavne svjetske valute.

Posljednji put kada je dolar tako naglo oslabio bilo je 2010. godine, kada su Savezne rezerve (Fed) panično tiskale novac kako bi poduprle gospodarstvo nakon financijske krize. Ovoga puta investitore odvraćaju ključni stupovi Trumpove agende: sveobuhvatno povećanje carina koje je šokiralo američke saveznike i narušilo međunarodnu trgovinu; pokušaji da se na silu proguraju porezne olakšice koje bi dodatno povećala već preveliki proračunski deficit i javni dug; pritisci na Fed da drastično snizi kamatne stope; te agresivne pravne taktike protiv svih koji se protive njegovoj politici.

Ono što iznenađuje dugogodišnje promatrače tržišta jest prividna ravnodušnost Trumpova tima prema padu dolara. Istina, kada ih novinari ili političari upitaju, izjavljuju kako podupiru "jak dolar", kao i njihovi prethodnici tijekom posljednjih desetljeća, ali malo toga konkretno poduzimaju kako bi zaustavili njegovo slabljenje. 

Štoviše, među ulagačima se stječe dojam da administracija namjerno želi oslabiti dolar kako bi potaknula domaću proizvodnju; u jednom se trenutku čak spekuliralo da administracija koristi devizni tečaj kao sredstvo pritiska u pregovorima o carinama s trgovinskim partnerima. Bile te špekulacije točne ili ne, one izazivaju velike oscilacije na deviznim tržištima – primjerice, prošlog je mjeseca dolar u samo nešto više od sat vremena oslabio četiri posto u odnosu na tajvanski dolar.

To je opasna igra, budući da su godišnje potrebe američke vlade za financiranjem naglo porasle nakon godina nekontroliranih proračunskih deficita. Velik dio tog financiranja dolazi od stranih vjerovnika, a što dolar više slabi, to su veći njihovi gubici prilikom konverzije američkih ulaganja u vlastite valute.

"Trump se definitivno igra vatrom", kaže Stephen Miller, konzultant tvrtke GSFM.

U nekom trenutku, ako se stanje dovoljno pogorša, mogla bi se pokrenuti spirala krize. Zabrinutost zbog dolara i deficita potaknula bi strane ulagače na povlačenje kapitala, što bi povećalo troškove zaduživanja i dodatno oslabilo dolar, produbilo fiskalne probleme te ponovno izazvalo novu rundu zabrinutosti – i tako u krug.

Malo tko vjeruje da će se taj scenarij doista ostvariti, jer su Sjedinjene Američke Države do sada uvijek pronalazile način kako izaći iz financijskih poteškoća. No isto tako, rijetki su oni koji bi sa sigurnošću tvrdili da je takav ishod isključen. To je vrsta rizika koja već desetljećima muči financijske dužnosnike u zemljama u razvoju. No za SAD – svjetsku supersilu i izdavatelja najtraženije valute na svijetu – to je nova financijska stvarnost koja još uvijek nije u potpunosti shvaćena.

Depositphotos

Miller, koji je prethodno vodio odjel fiksnog dohotka tvrtke BlackRock u Australiji, među onima je koji vjeruju da Trumpova administracija, ili barem neki njezini dijelovi, doista žele slabiji dolar. "Mogli bi biti vrlo, vrlo uspješni u tome, ali bi moglo postati vrlo, vrlo neugodno." Toliko, kaže, da bi mogli "izgubiti kontrolu nad procesom".

Preporučuje zlato, koje je ove godine poraslo, kao alternativu dolaru. Isto misli i Jeffrey Gundlach, izvršni direktor DoubleLine Capitala. Gundlach je posebno zabrinut zbog rastućih kamatnih stopa koje SAD plaćaju i kako one dodatno proširuju deficit. "Posljedice dolaze", rekao je na konferenciji Bloomberga prošli tjedan. Dan ranije, Paul Tudor Jones, jedan od pionira makro hedge fondova, predvidio je da će američki fiskalni problemi oslabiti dolar za još 10 posto u sljedećih 12 mjeseci.

Investitori preispituju vrijednost dolara tijekom Trumpove vladavine | Bloomberg

Jonesovo predviđanje ekstreman je primjer rastućeg raspoloženja na Wall Streetu. Konsenzus među analitičarima sada je da će dolar postupno padati u odnosu na euro, jen, funtu, franak, kanadski i australski dolar tijekom sljedećih nekoliko godina. Među najpesimističnijima su u Morgan Stanleyu, predviđaju da će dolar pasti na razinu prije pandemije do sljedeće godine, i u Goldman Sachsu, gdje tvrde da je trenutno precijenjen za 15 posto.

Na tržištu terminskih ugovora, oklade protiv dolara počele su pristizati čim je Trump preuzeo dužnost u siječnju.

Do ožujka su te oklade toliko porasle da su hedge fondovi i drugi investitori prvi put u šest mjeseci zauzeli neto negativnu poziciju u dolaru, prema podacima Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima. Do sredine lipnja ta je pozicija dosegla 15,9 milijardi dolara. U utorak je Bank of America objavila istraživanje koje pokazuje da globalni upravitelji fondova trenutno imaju najmanju izloženost dolaru u 20 godina.

Trgovci derivatima su sada pesimistični po pitanju kretanja vrijednosti dolara | Bloomberg

Naravno, sumnje u dominaciju dolara nisu ništa novo. Otkad je postao svjetska rezervna valuta nakon Drugog svjetskog rata, s vremena na vrijeme se javljaju zabrinutosti. No, američko gospodarstvo ima snagu koja je uvijek uspijevala ojačati dolar.

Također nema očitih kandidata koji bi ga zamijenili. Sve ostale glavne valute imaju svoje probleme, pa odljev kapitala iz dolara s vremenom obično jenjava. "Pitanje je: što još posjedovati?", ističe Daniel Murray, zamjenik glavnog investicijskog direktora u EFG Internationalu u Zürichu. "Teško je jer nema mnogo drugih tržišta koja su dovoljno duboka i široka."

Unatoč zabrinutosti da dolar gubi status sigurnog utočišta pod Trumpom, njegova vrijednost je posljednjih dana blago porasla nakon što je Izrael pokrenuo napad na Iran, što bi moglo uzdrmati Bliski istok i poremetiti tržišta nafte.

Dolar je uglavnom stabilan, kao i prinosi na američke državne obveznice, otkako je Trump u travnju predstavio svoj carinski plan, što je izazvalo trotjedni pad od četiri posto. I dalje je jači prema većini glavnih valuta nego kada je Trump napustio dužnost 2021. godine. Na pitanje je li administracija zabrinuta zbog nedavnog pada dolara, glasnogovornik Ministarstva financija ukazao je na taj povijesni kontekst, navodeći da je dolar i dalje jači nego što je bio u prosjeku u posljednja četiri desetljeća.

Bloomberg

To bi moglo objasniti dio nedostatka interesa administracije. Godinama su Trump i njegov unutarnji krug zagovarali slabiji dolar kako bi pomogli proizvođačima da se natječu s jeftinim uvozom i zapošljavaju više radnika u tvornicama kod kuće.

Iako je šutio o toj temi od povratka u Bijelu kuću, mnogi vjeruju da taj okvir i dalje oblikuje njegovo razmišljanje o dolaru. Ističu odluku administracije da prošli mjesec ne djeluje brzo na temelju nagađanja da traži slabiji dolar kao dio pregovora o carinama s Tajvanom i Južnom Korejom. Ta je glasina spustila dolar u odnosu na obje valute, potaknula širu rasprodaju diljem Azije i produbila njegove gubitke ove godine. "Poruka je suptilna, ali jasna: snaga dolara sada je stvar pregovora", rekao je Haris Khurshid, glavni investicijski direktor u Karobaar Capitalu u Chicagu.

Danima nakon rasprodaje, Stephen Miran, predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika, odbacio je nagađanja u Bloombergovom podcastu Big Take DC, rekavši da takva američka politika ne postoji.

Zatim tu je i "odmazdni" porez, Odjeljak 899 Trumpovog poreznog zakona koji se probija kroz Kongres. Okružen desecima stranica odredbi koje smanjuju poreze za američke radnike i tvrtke, taj bi odjeljak povećao poreze na dohodak stranih ulagača čije zemlje imaju politike koje SAD smatra diskriminirajućima. Njegovo uključivanje naglašava koliko malo administracije brine o odbijanju stranih ulagača.

To je ono što brine Millera, konzultanta GSFM-a u Australiji. Kada kaže da se Trump "igra s vatrom", misli da bi se naizgled bezbolan, postupan pad valute mogao brzo pretvoriti u kaotičnu rasprodaju, posebno u zemlji poput SAD-a, koja je toliko ovisna o stranom financiranju. "Sve više ovisite o dobroj volji stranih ulagača", rekao je Miller.

Trumpov porezni zakon, u svom sadašnjem obliku samo bi povećao te potrebe za financiranjem. Čak i ako se zakon ne usvoji, vladine financije čine se nestabilnima. Proračunski deficit popeo se na više od 6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) posljednjih godina, što je najviša razina zabilježena u mirnodopsko vrijeme, osim tijekom velikih ekonomskih kriza. Državni dug dosegao je gotovo 100 posto BDP-a. Prije deset godina taj je broj iznosio 72 posto.

Bloomberg

U svibnju je SAD izgubiio svoj posljednji AAA kreditni rejting kada ga je i Moody's snizio, navodeći rastuće deficite.

Nekoliko tjedana ranije, investitori su, na neki način, sami snizili rejting. Kada je Trump predstavio svoj carinski plan, počeli su tretirati američke državne obveznice, koje su godinama smatrane bezrizičnim standardom na Wall Streetu, kao rizičnu imovinu, prodajući (i kupujući) ih zajedno s dionicama.

Tradicionalna korelacija između prinosa obveznica i dolara također se raspala. Kako su prinosi rasli, dolar je padao. Godinama je vrijedilo obrnuto: rastuće kamatne stope privlačile su investitore svjetskoj rezervnoj valuti, što ju je ojačalo.

Međutim, sada, kako SAD postaje sve više izoliran na međunarodnoj razini i tone sve dublje u dugove, čini se da se učvršćuje potpuno drugačija dinamika: investitori prodaju američke obveznice, povećavaju prinose, a zatim povlače svoj novac iz zemlje. Korelacija između dolara i obveznica i danas ostaje obrnuta.

Leah Traub, partnerica i portfelj menadžerica u globalnom timu za kamatne stope u Lord Abbettu, kaže da cijela situacija ima samoodrživu logiku. Kako globalni investitori počinju diverzificirati svoje portfelje dalje od dolara, smanjuju njegovu vrijednost, dodatno pojačavajući prednosti takve strategije. A kad se to dogodi, kaže Traub, "vrlo je teško vratiti duha u bocu."

- U pisanju pomogli Ye Xie i Greg Ritchie.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar