Bitka Evropske centralne banke da povrati svoj kredibilitet na finansijskim tržištima postala je mnogo teža.
Poslije nedelje koju je obilježila nova kriza u Rimu, čitaoci MLIV-a upozoravaju da italijanski dug rizikuje da ponovo uđe u opasnu zonu, i to baš dok skoro neminovna recesija pojačava epski pad evra na nivoe koji nisu viđeni skoro 20 godina.
Samo 16 odsto od 792 ispitanika u najnovijem istraživanju Pulsa kaže da će Evropa vjerovatno uspeti da izbjegne ekonomski pad u narednih šest mjeseci, a 69 odsto se kladi da će jedinstvena valuta pasti na 0,9 dolara umjesto da se vrati na 1,1 dolar.
Bloomberg
Da stvari budu još gore, politički potres u trećoj po veličini ekonomiji evrozone mogla bi da podstakne novu eru fragmentacije tržišta. Oko 21 odsto čitalaca MLIV-a kaže da će razlika između 10-godišnjih italijanskih i njemačkih obveznica porasti na više od 500 baznih poena - najviše od dužničke krize 2012 - prije nego što ECB uskoči.
Sve u svemu, 41 odsto ispitanika, koji uključuju portfolio menadžere i trgovce na malo, vidi dužničku krizu u narednih šest mjeseci, što je ogroman pomak od ere negativnih prinosa koja je zahvatila region tek početkom januara.
Ova upozorenja nisu mogla doći u gorem trenutku za ECB. Izgleda da je spremna da podigne kamatne stope konačno ove nedelje, baš dok Rusija preti da eskalira energetsku krizu sa inflacijom koja je već rekordna.
Više na: Razlog za povećanje stope ECB-a za pola boda nije nestao
"Mislim da su očekivanja o recesiji prilično brzo porasla zbog mogućnosti racionalizacije gasa, i ako se to odigra, mnoge kompanije bi mogle da propadnu", rekao je Craig Inches, šef odjeljenja za stope i gotovinu u Royal London Asset Management.
Povišeni pritisci na cijene imali su veliki uticaj na domaćinstva i preduzeća. Sada raste strah od potpunog zaustavljanja isporuke ruskog gasa nakon što se održavanje glavnog gasovoda završi oko 21. jula. To je isti dan kada se predviđa da će ECB podići stope prvi put u više od decenije, dok potencijalno predstavlja novi politički alat za rješavanje rastućih problema na tržištu obveznica.
Centralna banka je prošlog mjeseca bila prinuđena da obeća novi alat nakon što je prinos na italijanski 10-godišnji dug porastao iznad četiri odsto. Pošto je vladajuća koalicija premijera Maria Draghija rasparčana, izazov za monetarne zvaničnike postaje sve teži.
Mario Draghi (Bloomberg)
"Ako se politička situacija pogorša i nova vlada Italije ne uspije da se dogovori sa Evropskom komisijom, ne može se realno očekivati da će ECB intervenisati", navodi Bloomberg Economics. "S obzirom na to da će i dalje morati da se nosi sa inflacijom, rezultat bi bila fragmentacija - i potencijalno kriza."
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nagovijestila je da će alat biti korišćen ako troškovi zaduživanja za slabije zemlje previše ili prebrzo porastu i da bi to podrazumevalo dalju kupovinu obveznica. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekuju da će se likvidnost koju te kupovine stvaraju ponovo apsorbovati u procesu koji se zove sterilizacija.
Christine Lagarde (Bloomberg)
U stvarnosti, alat za krizu je osmišljen kao blef - signal da će monetarne vlasti učiniti sve što je potrebno da podrže blok jedinstvene valute, što rezultira situacijom u kojoj zapravo ne mora da kupuje nikakve obveznice.
Skoro polovina ispitanika MLIV-a vidi da ECB interveniše kada premija prinosa Italije u odnosu na Njemačku dostigne 450 baznih poena ili više, daleko iznad praga od 250 baznih poena koji su analitičari naveli ranije ove godine.
Dobra vijest je da je 59 odsto ispitanika reklo da ne očekuje dužničku krizu u zoni evra u narednih šest mjeseci. Većina vidi isključenje gasa kao najvjerovatniji katalizator ako stvari krenu po zlu. Samo 18 odsto je navelo alat protiv fragmentacije iz ECB-a kao neposredan uzrok za bilo kakvu dužničku krizu.
Međutim, ruski energetski gigant Gazprom PJSC, koji je već smanjio snabdijevanje gasovodom Sjeverni tok na samo 40 odsto svog kapaciteta, nagovijestio je dalje prekide izvoza. Zauzvrat, povjerenje investitora u njemačku ekonomiju je palo na najniži nivo od 2011. godine, a Deutsche Bank AG predviđa da će se najveća evropska ekonomija smanjiti za jedan odsto 2023. godine.
Bloomberg
Tri petine ispitanika vidi da ECB zaustavlja povećanje kamatnih stopa u slučaju da Rusija isključi svoje isporuke gasa. To nudi izvijesnu utjehu da bi Lagarde i kolege izbjegli da pogoršaju ekonomski pad u slučaju takvog energetskog šoka.
Šta god da se desi, istorijski udar na evro će trajati. Stratezi u Nomura Holdings, UBS Group i BCA Research smatraju da će do zime pasti na nivo od samo 0,90 dolara u najgorem scenariju, odražavajući stav većine čitalaca MLIV-a da je pad vjerovatniji nego oporavak.
Sve to ukazuje na to da će se ovogodišnja volatilnost akcija nastaviti, a ispitanici Pulsa kažu da je najmanja vjerovatnoća da će sektori automobila i nekretnina imati bolji učinak u narednih šest mjeseci. Čitaoci takođe smatraju da je malo vjerovatno da će bankarski sektor nadmašiti standard – možda s jednim okom na rastući rizik od neplaćanja preduzeća i kreditnu krizu u regionu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...