Čak ni obećano historijsko povećanje kamatne stope nije dovoljno da ojača euro, koji osjeća težinu rizika od neujednačenog ekonomskog oporavka regiona i sukoba u Ukrajini.
Zajednička valuta zanemarila je najrestriktivniju poruku Evropske centralne banke u više od decenije i njen preokret u odnosu na period negativnih troškova zaduživanja. Dok su berzanski trgovci pojačali pozicije na povećanje kamatnih stopa do kraja godine, euro je u četvrtak završio sa padom od 0,9 posto – najvećim u posljednjih mjesec dana.
Predsjednica Christine Lagarde je nagovijestila mogućnost još većeg septembarskog povećanja – pošto što su se kreatori politike obavezali na povećanje za četvrtinu procentnog boda sljedećeg mjeseca – ali je također navela "značajan negativan rizik rasta" zbog rata.
Pored toga, trgovci nisu ubjeđeni u njen plan da zaštiti slabije zemlje eurozone od rastućih troškova zaduživanja, o čemu svjedoči najveća razlika u prinosu italijanskih obveznica od prvih mjeseci pandemije.
Investitori bi mogli početi da uzimaju u obzir sve veće rizike u pogledu europskog rasta, "što bi moglo ograničiti stepen do kojeg ECB može osigurati pooštravanje cijena na tržištu" do kraja godine, rekao je Dominic Bunning, šef europskog deviznog istraživanja u HSBC.
Euro je ove godine pao za više od 6 posto u odnosu na dolar, što je dodatni pad od skoro 7 posto prethodne godine. Povećanje ECB u julu je bilo 25 baznih poena – prvo od 2011. godine – u poređenju sa 75 baznih poena pooštravanja Federalnih rezervi do sada.
Stratezi ING, uključujući Francesca Pesolea, kažu da će euro vjerovatno pasti na 1,05 dolara i tvrde da je restriktivnost ECB nedovoljno podsticajna, glavna strategistica Principal Global Investors Seema Shah tvrdi da je možda vrijeme da ova valuta zablista.
Narativ o jačem dolaru stoji nasuprot "najboljim očekivanjima Federalnih rezervi vjerovatno iza nas, i očekivanim stopama ECB u brzom porastu", rekla je Shah. "Euro će se uskoro oporaviti".
Ipak, investitori su skeptični da ECB može odgovoriti na restriktivna očekivanja na tržištu kamatnih stopa, koje je već dostiglo pooštrenje od 140 baznih bodova do kraja godine.
"Manje nedoumice"
Jedan od razloga je što bi takav tempo pooštravanja posebno naštetio zemljama kao što je Italija, koja je jedan od najzaduženijih zemalja eurozone.
"Manje nedoumice također ograničavaju ECB i moć eura", kaže analitičar Bank of America Athanasios Vamvakidis.
Razlika između prinosa na državne desetogodišnje obveznice u odnosu na njemačke – što je ključni regionalni reper dužničkog rizika – u četvrtak je iznosila preko 200 baznih bodova, što je najveća razlika od maja 2020.
Tržišne cijene također sugeriraju da sa samo četiri preostala ovogodišnja sastanka, centralna banka bi morala povećati za najmanje 75 baznih bodova na jednom sastanku, ili po pola boda na dva. Izgledi za to su malo vjerojatni, kaže Mazen Issa, strateg TD Bank.
Zato je poslao poruku klijentima nakon odluke ECB o kamatnoj stopi s direktnim naslovom: "Prodajte EURUSD".