Zapljena kriptovaluta – neriješeni izazovi zapadnog Balkana

Zapljena kriptovaluta povezanih s kriminalom za zemlje u regionu i dalje je ozbiljan izazov, dok su izdvajaju Srbija i Albanija koje su postigle značajan napredak u regulisanju virtuelne imovine. Kriptovalute su tako na zapadnom Balkanu postale mač sa dvije oštrice, jer omogućavaju i legitimne ekonomske aktivnosti i kriminalne djelatnosti. 

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) u svojoj analizi ističe da su nedostatak sveobuhvatnih propisa, ograničena tehnička stručnost i nedovoljna prekogranična saradnja rezultirali time da su u cijelom regionu zabilježena samo tri slučaja zaplijene kripto imovine.

"Kako bi se efikasno suprotstavile rastućoj prijetnji kriminala povezanog s kriptovalutama, zemlje Zapadnog Balkana hitno moraju ojačati svoje pravne okvire, ulagati u specijalizovanu obuku, podsticati partnerstva između javnog i privatnog sektora i unaprijediti regionalnu saradnju", kažu u pomenutoj organizaciji.

Kriptovalute su sve prisutnije na legalnim i ilegalnim tržištima širom zapadnog Balkana. U 2023. godini, oko 240.000 ljudi u regionu - uglavnom u Srbiji - posjedovalo je kriptovalute, a procijenjeni obim transakcija iznosio je između 25 i 30 milijardi američkih dolara. Dok je kriminal povezan s kriptovalutama ranije bio izolovan, danas je postao sofisticirano sredstvo kriminalnih mreža.

U okviru regije, Crna Gora se izdvojila kao glavni evropski centar za korištenje kriptovaluta na darknetu, dok su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija zabilježile znatan rast na istom tom tržištu.

Iz GI-TOC navode da se raspon kriminalnih aktivnosti takođe proširio i sada uključuje pranje novca, prevaru i ilegalno rudarenje kriptovaluta. Zabilježen je i slučaj gdje je veliki trgovac drogom iz Bosne i Hercegovine direktno investirao u jednu kripto kompaniju, što ukazuje na sve veću povezanost između tradicionalnog organizovanog kriminala i digitalnih finansija.

Zapljena i oduzimanje imovine stečene kriminalom predstavljaju ključnu strategiju u borbi protiv organizovanog kriminala.

Iako su neke zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, ostvarile napredak u oduzimanju tradicionalne imovine stečene kriminalom, poput gotovine i nekretnina, Bosna i Hercegovina i Crna Gora i dalje se suočavaju s osnovnim izazovima na ovom polju.

Oduzimanje virtuelne imovine još je složenije zbog brzine transakcija, poteškoća u praćenju vlasništva, njihove prekogranične prirode i regulatornih rupa. To je posebno izraženo na zapadnom Balkanu, gdje mnoge zemlje nemaju sveobuhvatne regulatorne okvire ni tehničku stručnost neophodnu za efikasan nadzor nad kriptovalutama.

Zapljena kriptovaluta u Albaniji, Srbiji i BiH Zapljena kriptovaluta i dalje je izuzetna rijetka u regionu, s do sada su zabilježena samo tri slučaja. Jedan od tih slučajeva uključivao je organizovanu kriminalnu grupu iz Albanije koja se bavila krijumčarenjem droge i krađom. Albanske agencije za sprovođenje zakona, u saradnji sa kolegama iz Belgije, Holandije, Španije i Europola, sprovele su operaciju protiv pomenute grupe između novembra 2024. i januara 2025. godine. Zaplijenjena je gotovina, bankovni računi i nekretnine u vlasništvu grupe, uključujući novčanike koji su sadržavali kripto imovinu u vrijednosti od 10 miliona dolara. Policijskim organima asistirali su i jedna globalna kompanija za upravljanje stablecoinima te jedna poznata međunarodna kripto berza. Drugi slučaj zapljene evidentiran je u Srbiji, između 2021. i 2023. godine, takođe uz saradnju više zemalja (Njemačka, Bugarska, Kipar i Srbija, a koordinirali su Europol i Eurojust). Tada je razbijena mreža koja je prevarila 127.000 žrtava putem lažnih šema za ulaganje u kriptovalute. Mreža je upravljala call centrima iz Srbije, oslanjala se na tehničku podršku iz Bugarske, a navodno je prihod od prevara prala preko Kipra. U januaru 2023. godine, policija je zaplijenila nekoliko novčanika koji su zajedno sadržavali kripto imovinu u vrijednosti od milion dolara. Postoje i naznake da je kripto imovina povezana s međunarodnom organizacijom za krijumčarenje droge zaplijenjena i sačuvana u Bosni i Hercegovini 2023. godine. Prema riječima jednog sudskog službenika u Sarajevu, spisi ukazuju na to da su zaplijenjene kriptovalute koje su zatim konvertovane u domaću valutu, zbog zaštite vrijednosti uslijed volatilnosti tržišta. Navodno je u otvaranje novčanika za potrebe ovog slučaja bila uključena i Centralna banka kao pouzdana institucija sa infrastrukturom za sigurno upravljanje imovinom, navodi se u analizi GI-TOC.

 

Trenutne prakse zapljene kripto imovine na zapadnom Balkanu u velikoj mjeri se oslanjaju na međunarodnu saradnju organa za sprovođenje zakona, posebno kroz sporazume sa Europolom i Eurojustom, koji obezbjeđuju pravni okvir za prekogranične istrage.

Partnerstva između javnog i privatnog sektora takođe su igrala ključnu ulogu u praćenju kripto imovine. Ipak, značajni izazovi i dalje postoje. Region se suočava s pravnim prazninama, ograničenim ljudskim resursima i nedostatkom tehničke stručnosti za efikasno praćenje kripto imovine kroz decentralizovane i pseudonimizovane transakcije, što otežava njenu zapljenu i oduzimanje.

Nedostaci u zapljeni i oduzimanju imovine

Zapadnom Balkanu nedostaje snažan pravni okvir za oduzimanje kriptovaluta povezanih s kriminalnim aktivnostima, iako je Srbija ostvarila određeni napredak u tom pogledu. Prema riječima višeg stručnjaka za organizovani kriminal, u Srbiji je moguće zaplijeniti kripto imovinu prateći opšte krivične postupke i uz odobrenje sudije.

Srbija je takođe razvila priručnik za postupanje s elektronskim dokazima, koji pruža korak po korak proceduru za zapljenu kriptovaluta.

"Iako ove procedure nisu pravno obavezujuće, priručnik usmjerava policijske službenike, tužioce i sudije kroz proceduralne i tehničke korake u istragama koje uključuju kriptovalute, na osnovu standarda INTERPOL-a i Savjeta Evrope. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije takođe ima posebno poglavlje o kriptovalutama u svojim standardnim operativnim procedurama", ističu u GI-TOC.

Nedostatak regulative o oduzimanju virtuelne imovine na zapadnom Balkanu nije neočekivan, jer su samo tri od šest zemalja u regionu usvojile posebne zakone o kriptovalutama.

Albanija i Srbija bile su prve koje su uvele posvećene pravne okvire: Albanija je u maju 2020. godine donijela zakon o finansijskim tržištima, dok je Srbija usvojila zakon o digitalnoj imovini u decembru iste godine. U novembru 2024. godine i Kosovo* je uvelo zakon o kripto imovini, ali njegova primjena još nije počela jer podzakonski akti još čekaju usvajanje.

Kriptovalute, ilustracija (Depositphotos)

 

Ostale zemlje zapadnog Balkana regulisale su virtuelnu imovinu na ograničen način putem izmjena postojećih zakona. Sjeverna Makedonija je u julu 2022. godine ažurirala zakon o sprečavanju pranja novca kako bi uključila virtuelnu imovinu.

U Bosni i Hercegovini, samo Republika Srpska je uvela propise vezane za kriptovalute, i to izmjenom Zakona o hartijama od vrijednosti 2022. godine.

Crna Gora ne reguliše direktno kripto imovinu, ali je njeno tijelo za finansijsku obavještajnu djelatnost u 2024. godini pojasnilo da zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca zahtijeva praćenje transakcija kripto novčanika.

Kao što je istaknuto u Globalnom indeksu usvajanja kriptovaluta za 2024. godinu, sprovođenje propisa vezanih za kriptovalute je neujednačeno širom zapadnog Balkana.

Indeks, koji rangira 151 zemlju, pokazuje značajne razlike unutar regiona. Srbija zauzima najvišu poziciju (49. mjesto), što ukazuje na aktivnije kripto tržište sa većim angažmanom javnog i privatnog sektora. Suprotno tome, Albanija (109. mjesto) i Crna Gora (127. mjesto) pokazuju minimalno usvajanje, što sugeriše manji tržišni obim ili slabije regulatorne okvire.

Bosna i Hercegovina (81. mjesto) i Sjeverna Makedonija (98. mjesto) nalaze se u sredini, što ukazuje na umjeren nivo korišćenja kriptovaluta.

S druge strane, prva nacionalna procjena prijetnji Bosne i Hercegovine vezana za virtuelnu imovinu utvrdila je da su kriminalne transakcije kriptovalutama minimalne, ali to može biti potcijenjeno zbog ograničenih istražnih alata i nedostatka regulatornog nadzora. Uprkos malom broju prijavljenih slučajeva, BiH ostaje ranjiva na pranje novca korištenjem kriptovaluta, što je posljedica slabog institucionalnog nadzora, ograničene tehničke stručnosti i fragmentirane međuinstitucionalne saradnje.

 

Različiti nivoi regulacije i sprovođenja propisa o kriptovalutama na zapadnom Balkanu odražavaju razlike u nacionalnim prioritetima, ljudskim kapacitetima i tehničkoj stručnosti.

"Na primjer, u Bosni i Hercegovini, pored nedovoljno razvijenog pravnog okvira za zapljenu imovine, agencija odgovorna za upravljanje imovinom nema poseban tim za blockchain tehnologiju. Nedostatak ljudskih resursa ograničava njenu sposobnost za rukovanje slučajevima vezanim za kriptovalute. Slične izazove ima i Sjeverna Makedonija, iako je Vlada obećala regulisanje virtuelne imovine do 2026. godine", navodi se u analizi.

Partnerstva između javnog i privatnog sektora u borbi protiv kriminala povezanog s kriptovalutama ostaju nedovoljno razvijena u regionu, uglavnom zbog niskog nivoa finansijske pismenosti i ograničene tehnološke stručnosti među regulatorima. Srbija i Albanija su izuzeci, gdje su vlasti uspostavile saradnju sa firmama za analitiku blockchaina i kripto berzama, što je doprinijelo zapljeni virtuelne imovine. Posebno je značajno što je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije uključilo pretplatu na platformu za analitiku blockchaina u svoj budžetski plan, s ciljem poboljšanja sposobnosti praćenja i oduzimanja nezakonite kripto imovine.

Iako region ima ograničeno iskustvo u suzbijanju kriminala povezanog s kriptovalutama, zemlje sa jačim pravnim okvirima i uspostavljenim partnerstvima između javnog i privatnog sektora bile su efikasnije u zapljeni virtuelne imovine. Međutim, do sada nisu identifikovani slučajevi uspješne konfiskacije, što ističe potrebu za unapređenjem.

Kriptovalute, ilustracija (Depositphotos)

 

Put naprijed i kako do rješenja

Zapadni Balkan mogao bi početi rješavati ove ranjivosti uspostavljanjem jasne pravne strukture za zapljenu kripto imovine, uključujući detaljne tehničke procedure za oduzimanje i upravljanje kriptovalutama povezanim s kriminalom.

Organi za upravljanje imovinom Crne Gore prepoznaju potrebu za poboljšanjem regulative i predlažu da se definišu jasne procedure upravljanja imovinom povezanom s kriptovalutama.

U GI-TOC smatraju da bi Srbija takođe trebala nastaviti s planiranim izmjenama propisa o virtuelnoj imovini.

Viši stručnjak za organizovani kriminal istakao je potrebu za programima obuke za policiju, tužioce i sudije u oblasti digitalne forenzike, istraga blockchain tehnologije i upravljanja imovinom. Već je ostvaren određeni napredak u ovom području.

Na primjer, u septembru 2024. godine, Balkanska mreža agencija za upravljanje imovinom (BAMIN) obučila je 24 praktičara sa zapadnog Balkana o pravnim okvirima, istražnim tehnikama i praktičnim strategijama za zapljenu i upravljanje digitalnom imovinom.

Praksa u Hrvatskoj, susjednoj zemlji sa pravnim i institucionalnim strukturama sličnim onima na zapadnom Balkanu, nudi model za unapređenje procedura zapljene kripto imovine. Ključna preporuka je da policija dobije zakonska ovlašćenja za izdavanje naloga za osiguranje i zapljenu nezakonito stečene kripto imovine. Policija bi trebalo da uspostavi posebne kripto novčanike za pohranu zaplijenjenih sredstava na osnovu svakog pojedinačnog slučaja, zavisno od sumnjičenog krivičnog djela.

"Zajednička direktiva između policije i tužilaštva treba da definiše procedure za kreiranje i upravljanje kripto novčanicima, osiguravajući da, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, policijski službenici mogu sigurno prenijeti i čuvati oduzeta sredstva na računu pod kontrolom policije. Nakon prenosa, policija mora pripremiti detaljan izvještaj koji sadrži prenesena sredstva, odredišne adrese i seed frazu (nasumično generisani pristupni ključ korišćen za oporavak računa). Ovaj izvještaj mora biti zapečaćen i dostavljen nadležnom javnom tužiocu, čime se obezbjeđuje transparentnost i odgovornost u upravljanju oduzetom digitalnom imovinom", preciziraju u GI-TOC.

Međunarodni savez komisija za hartije od vrijednosti (IOSCO), globalni autoritet za regulaciju tržišta HOV, takođe je dala korisne preporuke za politike u vezi sa tržištima kriptovaluta i digitalne imovine, koje mogu poslužiti kao smjernice kreatorima politika i stručnjacima na zapadnom Balkanu.

Bez reformi, kriminalci, naročito oni koji koriste kriptovalute za pranje novca, prevare i nezakonite finansijske tokove, nastaviće da iskorištavaju slabosti sistema za otkrivanje i zapljenu nelegalno stečene imovine, zaključak je Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar