Balkan Crypto Exchange (BCX) je brend koji razvija mala banjalučka kompanija i pionirski je poduhvat na polju tržišta digitalne imovine i blockchain tehnologije u Bosni i Hercegovini (BiH).
Za Bloomberg Adria su o nastanku i rastu prve kripto mjenjačnice i kripto berze u BiH govorili direktor kompanije Digital Assets Management Nikola Klak i njegov zamjenik i rukovodilac sektora informaciono-tehničke podrške i razvoja Boris Majstorović.
S obzirom na to da na prostoru BiH ne postoji pravno lice koje integralno spaja pomenute nove tehnologije sa klasičnim tržištem, osnivači su odlučili da iskoriste veliku priliku da na lokalnom tržištu svim fizičkim i pravnim licima omoguće učešće na tržištu digitalne imovine.
"BCX je prvi fintech startup koji se dotakao teme kriptovaluta i digitalnih plaćanja u BiH. Nakon četiri izazovne godine poslovanja, uz puno prepreka, uspjeli smo da, uz otežane okolnosti, napravimo uspješnu kompaniju. To nije bilo nimalo lako na tržištu koje je neregulisano, a legislativa je na više nivoa, ali pridobili smo zadovoljstvo klijenata, rastemo ogromnom brzinom i profitabilni smo", kaže Klak.
BCX
Dodaje da nisu imali podršku institucija, već opstrukcije, pogotovo od strane finansijskih institucija, prije svega banaka.
"Ti problemi, iako su iza nas, ustvari i dalje traju. Sada se borimo za naše klijente, odnosno da oni nemaju problema sa svojim bankama kada koriste naše usluge", ističe Klak.
Stalno rade na podizanju svijesti klijenata, zakonodavca i institucija za nadzor finansijskog tržišta da tehnologija i ono što oni rade dolazi i da će sve više transakcija biti u digitalnom svijetu, da će se koristiti blockchain, a samim tim i kriptovalute i da to nije tabu tema, nego je budućnost.
Šta je digitalna imovina?
Na pitanje šta sve spada u digitalnu imovinu, Majstorović odgovara da je Evropska komisija (EK) usvojila uredbu i podijelila tu vrstu imovine u tri kategorije.
"Imamo kripto imovinu, odnosno to su sve kriptovalute, Bitcoin, Ethereum… Takođe, imamo token vezan za stvarnu imovinu, odnosno čija je podloga FIAT valuta, evro, dolar, HOV, roba (pšenica, nafta…). Treći oblik digitalne imovine je digitalizovana FIAT valuta, sada imamo Tether, to je digitalizovani dolar koji ima omjer 1:1, za jedan dolar jedan token Tether", precizira Majstorović.
Kako se garantuje legalnost i sigurnost?
Što se tiče same sigurnosti i legalnosti, rukovodioci BCX-a kažu da trenutno posluju po zakonskim normama koje postoje u BiH.
"Za sad nema lex specialis zakon u vezi sa digitalnom imovinom, ali postoje zakoni koji regulišu imovinu. Svi zakoni koji su na snazi, mi ih se pridržavamo. Republika Srpska je napravila prvi korak i u Zakon o HOV uvela, po prvi put u BiH, virtuelne valute i pružaoce usluga u toj oblasti. Sada smo prepoznati u zakonodavstvu i regulator je Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) RS. Bilo koji investitor može provjeriti ko je registrovan za ove poslove i time bi se trebala smanjiti mogućnost potencijalnih prevara", ističe Majstorović.
Slaže se da se digitalne valute ne mogu svrstati u HOV, te da je Vlada RS mogla napraviti bolje zakonsko rješenje, ali smatra da je i trenutno dobro, kao prelazno rješenje.
"Ni zemlje u regiji nisu ništa bolje to regulisali, jedino je Srbija donijela lex specialis Zakon o digitalnoj imovini, ali imaju problema s podzakonskim aktima i zakomplikovali su sve podjelom nadležnosti između Narodne banke Srbije i KHOV", navodi Majstorović.
Klak dodaje da je i Evropska unija imala namjeru da napravi sveobuhvatan zakon, ali se tehnologija brzo razvija i odlučili su da naprave okvir, a da izdaju posebne propise kako se različiti digitalni proizvodi budu razvijali.
Javni sektor treba da se osloni na privatni
U BCX su spremni da maksimalno sarađuju sa institucijama kako bi vlasti bolje razumjele digitalni svijet. "Bili smo sa brojnim državnim službenicima u RS i oni razumiju potrebu da se relaksira situacija i da se donese zakonsko rješenje. U FBiH su i dalje protiv regulacije pa nam predstoji da i s njima razgovaramo, kao i sa nivoom BiH, jer imamo problem za cijelu državu", dodaju u ovoj kompaniji.
"Slijedi nam evaluacija Moneyval-a (FATF) vezano sa sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i oni će ocjenjivati i industriju kriptovaluta. Tu moramo da se pokažemo jer su velike šanse da ćemo završiti na sivoj listi jer FBiH nema regulatorno tijelo", ističe Majstorović.
Klak dodaje da, u vezi sa temama pranja novca i finansiranja terorizma, imaju dobru saradnju sa međunarodnim partnerima, sa Ujedinjenim nacijama i Evropskom unijom koji rade s vlastima na regulaciji tržišta.
"Imamo prijedloge i znanje, ali i problem da regulatoru, koji ne razumije tematiku, to približimo. Međunarodna zajednica upućuje javni na privatni sektor i daje instrukcije vlastima da se oslone na privatni sektor u tom domenu", kaže Klak.
Nije moguće, dodaju, pratiti transakcije u kripto svijetu ako javni sektor ne sarađuje s privatnim. "Mi kao kripto mjenjačnice i kripto berze jedina smo centralna tačka u decentralizovanom sistemu, kad neko prebaci kriptovalutu jedino se kod nas identifikuje i jedino je tako moguće povezati transakciju i račun sa određenim licem", tvrde u BCX.
Na pitanje koliko je utemeljena tvrdnja da kriptovalute služe za pranje novca, Majstorović odgovara da je sumnjivo tek 0,15 odsto prometa, u odnosu na sav promet te da se keš dominantno koristi za pranje novca.
"Kriptovalute su maksimalno transparentne, sve transakcije možete naći i vidjeti tok. Postoje privatni alati i zato se traži da se javni i privatni sektor udruži, da se vidi kome računi pripadaju. Mi lako nađemo transakciju i vidimo ko je unovčio. Imali smo saradnju sa SIPA-om i vidjeli su kako to funkcioniše", kaže Klak.
Problemi s bankama
Kao glavne kočničare u razvijanju ove vrste biznisa Majstorović identifikuje banke i podsjeća da postoji prvostepena presuda protiv UniCredit banke (vrijednosti preko 200 miliona KM) koja je klijentu, koji radi s kriptovalutama, onemogućila transakcije i zatvorila račun.
"Imamo probleme, malo manje nego ranije, ali i dalje prisutne, nadamo se da će sudski postupci, koji su u toku, promijeniti i omekšati stav banaka. Sada imamo i zakon, mi želimo zajedno sa bankama da razvijamo finansijski sektor, da građani dobiju bolju uslugu. Banke koje to budu razumjele nastaviće razvoj, a one koje ne razumiju, neće proći dobro. Kao što je dolazak Interneta promijenio svijet, tako će i blockchain", poručuju iz BCX-a.
I sami su, kažu, u sudskom sporu sa jednom bankom i čekaju epilog. "Definitivno je za ovu oblast potrebna edukacija sudija, advokata, tužilaca, policije, Poreske uprave…", dodaju.
"Presuda koja je donesena, bez obzira na komplikovanost slučaja, je vrlo jednostavna, bazirana na obligacionom pravu gdje je sud presudio u korist klijena kojem je banka nanijela štetu nepoštovanjem ugovora. Banka je prekršila ugovor i zakon i treba da plati štetu", ističe Klak.
Kao još veći apsurd ističe da banke, koje su strane i matične bankama u BiH, dozvoljavaju poslovanje s firmama koje se bave kriptovalutama u inostranstvu, a istovremeno u BiH zatvaraju račne i vraćaju transakcije.
"Ista banka u Austriji sarađuje sa kripto mjenjačnicom i zajedno razvijaju svoj coin na blockchain tehnologiji. Imaju hub, istražuju blockchain, a nama ovdje u BiH ne daju da radimo, pod različitim izgovorima", dodaje Majstrorović.
Boris Majstorović (BCX)
Dokazan koncept za koji sada slijedi samo rast
Klak ističe da su dokazali koncept i da na finansijskim tržištima bilježe najveći rast, iako su mala firma.
"Ovo što radimo biće sve prisutnije u budućnosti, a institucije, nakon negativnog stava, postaju nam partneri. Vide šta radimo. Želimo da podstaknemo inovacije u platnom sistemu, jer smo zapeli u prošlom vijeku", naglašava Klak.
Trenutno imaju 13.000 korisnika u BiH, rastu brzo te vjeruju da bi do kraja godine trebali preći broj od 15.000 korisnika.
"Coinbase, svjetska berza, ima registrovano 98 miliona korisnika, od čega 86.000 korisnika sa adresom u BiH. To nama otvara potencijal da rastemo još pet puta na domaćem tržištu, bez problema", optimističan je Klak.
Majstorović dodaje da su fokusirani na nove generacije, Millennials i Z generacije, one koji će tek postati punoljetni.
"Naši korisnici imaju dominantno između 18 i 35 godina, mada imamo i starije", dodaju.
Da ubrzano rastu pokazuju i finansijski podaci. U 2018. godini su radili samo par mjeseci i imali promet od 48.162 KM, a u 2019. godini su već prešli milion (1.556.107 KM), a u 2020. godini promet im je bio 2.529.903 KM.
Prošla godina bila je izuzetna za BCX sa prometom od čak 20.649.362 KM, a ove godine do 30. maja bilježe promet od 5.541.941 KM.
"Vjerujemo da će do kraja godine taj iznos da bude 12 miliona, biće manji nego prošle godine, a razlog je pad vrijednosti kriptovaluta u odnosu na njihov maksimum prošle godine. Ova godina je lošija u kripto svijetu, vezana je za pad HOV. Od 2020. godine u kripto ulaze veliki fondovi i od tada se ponašanje i trend u kripto svijetu izjednačava sa kretanjem u HOV", pojašnjava Majstorović.
Širenje na tržište regije i prvi coin u BiH
Na mjenjačnici BCX-a u svakom trenutku možete zamijeniti KM u kriptovalutu i obrnuto.
"Preko berze ide nalog za prodaju ili kupovinu kriptovaluta, pa čekate cijenu koju želite, berza nije toliko zaživjela. Mjenjačnica je jednostavnija i radi u realnom vremenu, po svjetskoj cijeni mijenjate KM u kriptovalute i obrnuto, dok je za berzu potrebno znanje o ponudi i tražnji", pojašnjavaju u BCX.
Najavljuju promjene i da će berza do kraja godine biti samo kripto za kripto, a mjenjačnica za razmjenu u FIAT.
"Berza će biti jedinstvena za sve države na zapadnom Balkanu, kako se budemo širili, likvidnost će se povećavati. Cilj nam je da se širimo kroz franšizu na Balkan i imaćemo ozbljnu berzu. Imamo zainteresovane, pravimo franšizu i do kraja godine bićemo u Srbiji, a onda u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji", kaže Majstorović.
U planu za ovu godinu imaju i kreiranje prvog coina koji će biti vezan za KM i zvaće se Lova token (BAML). "Biće 1:1, za jednu KM dobićete jedan token, cilj je da veliki broj naših ljudi u dijaspori koji šalje velike iznose u BiH preko WesternUnion-a i drugih kanala, netransparentnih, da oni u budućnosti to rade preko našeg tokena. Osoba iz npr. Njemačke kupi token i pošalje rođaku u BiH, a on u roku od par minuta i preko naše berze unovči to u KM ili plaća preko naše aplikacije Lova različite robe i usluge. Vjerujem da će iduće godine token biti na našoj berzi", ističe Majstorović.
Lova aplikacija je njihov poseban proizvod, a o njemu i drugim planovima koje ova mala firma ima pisaćemo uskoro. Ono što je sigurno je da neće stati s napredovanjem jer generišu veliki interes, a imaju i tržište koje se tek stvara i koje je njihova prilika da unaprijede svoje proizvode, za koje ističu da su razvili od nule. "Mali je broj ozbiljnih kripto mjenjačnica i berzi. Išli smo težim putem, a od prve godine bilježimo profit", zaključuju u BCX.
.webp){kind=icon}
