Je li S&P 500 već dotaknuo dno ili slijedi još veći pad

S&P 500 američki indeks, koji je dvije godine zaredom rastao, 23 i 24 posto, značajno iznad dugogodišnjeg prosjeka od oko 10 do 11 posto, ove je godine od početka već pao za šest posto. Investicijska banka Goldman Sachs krajem prošlog novembra prognozirala je da će indeks rasti i treću godinu zaredom. Temeljili su to na stabilnom ekonomskom rastu i rastu dobiti, te su vrijednost indeksa do kraja 2025. predvidjeli na 6,5 hiljada bodova.

No nakon uvođenja (carinskih) politika Donalda Trumpa, nad berzama su se nadvili crni oblaci, a indeks je snažno potonuo s rekordnih nivoa. U najgorim danima bio je gotovo petinu ispod vrhunca. Goldman Sachs je nakon šokova u martu revidirao prognozu i novu ciljanju vrijednost indeksa S&P 500 na kraju 2025. postavio na 6,2 hiljade bodova. Za usporedbu, u ponedjeljak se indeks, koji se sastoji od košarice američkih dionica, zatvorio na 5529 bodova (na posljednji trgovinski dan 2024. bio je na 5882 boda).

Unatoč padu vrijednosti (nakon pada od oko 19 posto od februara, došlo je do manjeg oporavka), sve je više glasova koji smatraju da je i dalje precijenjen. Stručnjaci Bank of Americe, prema Bloombergu, istaknuli su ovih dana kako nisu ispunjeni uvjeti za održiv rast te da bi ulagači trebali razmatrati prodaju u kontekstu rasta američkih dionica i dolara. Investicijski menadžer kompanije GMO Ben Inker je početkom aprila za Business Insider izjavio da je S&P 500 i dalje precijenjen za oko 30/40 posto. Suosnivač GMO-a Jeremy Grantham još od 2022. redovito upozorava na prenapuhane cijene dionica.

Redovna tema postaju i rasprave o mogućoj recesiji u SAD-u. Statistika Goldman Sachsa pokazuje da je indeks u prosjeku padao za 24 posto tokom recesije. Ako recesije nije bilo, padovi su često predstavljali dobru priliku za kupovinu, pod uvjetom da je ekonomija nastavila rasti. To je i osnovni scenarij Goldman Sachsa.

Čekaju se poslovni rezultati kompanija

"Trenutno svjedočimo značajnoj neizvjesnosti oko smjera američke politike, što izaziva snažne oscilacije na berzama, jer tržišta ne vole nesigurnost. Američki predsjednik Donald Trump pokušava temeljito redefinirati vanjsku politiku, pravila međunarodne trgovine i globalne geopolitičke odnose. Dodatni izazov je i nejasna komunikacija, koja investitorima otežava razumijevanje njegovih ciljeva", kaže Rok Brezigar, samostalni upravitelj imovine u NLB skladima.

Dodaje kako je u takvom okruženju teško predviđati tržišne trendove, osobito jer je Trump poznat po nepredvidivosti i sklonosti brzom mijenjanju najavljenih mjera: "Više jasnoće očekujemo kroz objave poslovnih rezultata američkih kompanija koje su u toku. Iako se učinci carina još ne vide u potpunosti, tvrtke će u svojim prognozama za iduću godinu morati uzeti u obzir i te utjecaje."

Gašper Dovč, viši upravitelj investicijskih fondova u Triglav skladima, procjenjuje: "Vrijednost američkog indeksa S&P 500 može još malo pasti, ali to ne mijenja naš osnovni scenarij." Očekuje da će se trgovinske napetosti ublažiti, što će pozitivno utjecati na opće povjerenje i očekivanja u vezi s budućim ekonomskim rastom:

"Tržišne valuacije su se zbog nedavne korekcije znatno smanjile, a očekivanja u pogledu dobiti ostaju pozitivna. Inflacija bi mogla ostati blago povišena, ali ne toliko da bi promijenila očekivanja o labavijoj monetarnoj politici, što će dodatno poduprijeti kretanja na tržištu kapitala."

Izbori za Senat mogli bi promijeniti odnos snaga

Brezigar dodatno ističe kako se u posljednje vrijeme vidi da ni Trump nije imun na vanjske pritiske. Naime, zbog rastućih troškova zaduživanja i pada berzovnih indeksa već je ublažio retoriku, što je imalo pozitivan učinak na američka tržišta: "Zato možemo očekivati da će američke berze na kratki rok ostati volatilne, dok Trump na srednji rok vjerovatno neće moći nastaviti takvu nestabilnost, pogotovo uoči izbora za američki Senat sljedeće godine, koji bi mogli drastično promijeniti političku ravnotežu snaga."