.webp){kind=icon}
Svjetska financijska i robna tržišta i dalje su pod utjecajem situacije na Bliskom istoku, no raspoloženje ulagača ovih dana dirigiraju i sve bliži neizvjesni američki predsjednički izbori, te pokušaji kineskih vlasti da potaknu tamošnju ekonomiju. Jedina donekle sigurna točka ovih dana bilo je očekivano rezanje referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke, što se i ostvarilo u četvrtak.
Dionički indeksi najvećih europskih burzi tako su nastavili svoj rast zahvaljujući, dijelom, i optimizmu da bi niže kamatne stope mogle potaknuti posustalu europsku ekonomiju. Do kraja trgovanja u četvrtak, indeks DAX frankfurtske burze ojačao je za 1,1 posto, a indeks FSTE u Londonu za još viših 1,6 posto.
No trgovanje terminskim ugovorima pokazivalo je kako su investitori suzdržani oko brzine budućeg labavljenja monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama. Vrlo dobri ekonomski pokazatelji signaliziraju kako je tamošnje gospodarstvo i dalje otporno na visoke kamatne stope. Podaci o maloprodaji u rujnu premašili su očekivanja, kao i podaci s tržišta rada. Uz nešto višu potrošačku inflaciju od prognoza sve zajedno ukazuje kako američka privreda nije ni blizu recesiji.
Suzdržani optimizam
Burzovni indeksi stoga pokazuju na nešto malo suzdržaniji optimizam jer ulagači strahuju kako Savezne rezerve (Fed) neće biti spremne tako brzo rezati kamate. Sveobuhvatni S&P 500 je do kraja trgovanja u četvrtak ojačao za pola postotka, Dow Jones indeks za nešto viših 0,9 posto, ali je vrijednost tehnološkog Nasdaqa porasla za samo 0,2 posto.
Azijske burze najosjetljivije su na poruke iz Kine, a među njima su posljednjih dana ipak prevladale dobre nad lošima. Zabrinutost oko stanja u gospodarstvu, posebno u sektoru nekretnina, natjerala je kineske vlasti na objavu poticajnog paketa vrijednog nekoliko stotina milijardi eura.
Objava je inicijalno podigla raspoloženje ulagača, ali je naknadna nesigurnost oko pravog stanja kineske ekonomije ipak poslužila kao kočnica oduševljenju. Brojke objavljene u petak ponešto su potvrdile da situacija u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji nije poletna kao nekad.
Bruto domaći proizvod Kine u trećem je kvartalu rastao po najsporijoj stopi još od početka 2023. godine, odnosno bio je 4,6 posto viši nego godinu prije. Rast je niži od ciljanih pet posto, na koliko kineske vlasti vole računati, no kako je brojka zapravo bila viša od analitičkih prognoza, mešetari dionicama na burzama reagirali su pozitivno. Dionički indeks šangajske burze u petak je skočio za 2,9 posto, a hongkonški za čak 3,7 posto. Iznimka na Dalekom istoku bio je Japan. Tokijski indeks Nikkei 225 u tjedan dana je skliznuo za 1,2 posto.
Kiyoshi Ota/Bloomberg
Na tržištu robe i sirovina u petak ujutro barelom Brent sirove nafte trgovalo se po cijeni od blizu 74,50 dolara, dok je WTI nafta bila četiri dolara jeftinija. Strahovanja od toga kako bi Izrael mogao napasti iransku energetsku infrastrukturu ponešto su se smanjila početkom tjedna, što je i snizilo cijenu nafte s razine više od 78 dolara.
No nakon što je Izrael objavio kako je likvidirao vođu Hamasa, cijena je ponovo počela rasti zbog neizvjesnosti oko moguće odmazde. Američki predsjednik Joe Biden ponovo je pozvao na primirje u Gazi, ali je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio kako vojne operacije "još nisu kompletirane".
Na cijenu nafte utjecale su i informacije o solidnoj potrošnji u najvećem svjetskom potrošaču, SAD-u. Moguće ubrzavanje ekonomskog rasta u Kini također bi moglo povećati potražnju. No Međunarodna agencija za energiju (IEA, International Energy Agency) nedavno je objavila kako bi rastuća globalna ponuda iduće godine mogla dovesti do značajnih viškova na tržištu.
Geopolitičke napetosti uvijek dio ulagača tjeraju u klasične sigurne investicijske luke, poput zlata i srebra. Jača potražnja podigla je cijenu zlata na novu rekordnu razinu. U prvom dijelu listopada finom uncom zlata se trgovalo oko razine od 2.650 dolara, da bi joj vrijednost prošlog tjedna u jednom trenutku dosegnula i 2.710 dolara. U petak ujutro zlatom se trgovalo po nešto nižih 2.700 dolara za uncu.
Na tržištu kriptovaluta pojavili su se znaci kako se mali ulagači i dalje drže podalje od trgovanja, barem kad je riječ o najpopularnijem kriptonovčiću bitcoinu. Institucionalna potražnja mu u međuvremenu ponovo gura cijenu prema rekordu. U petak ujutro cijena bitcoina bila je nešto niža od 68.000 dolara, a u prethodnih osam dana skočila je za gotovo 15 posto. Rekordna vrijednost bitcoina bila je 73.798 dolara.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
62.426,5 EUR
+632,3 +1,02%
vrijednost na početku trgovanja
61.794,89
posljednja zaključna vrijednost
61.794,2
promjena od početka godine
64,381%
dnevni raspon
61.763,51 - 62.973,67
raspon u 52 nedjelje
27.057,90 - 67.431,45
Fokusiramo li se s globalnih tržišta na burze u regiji, može se vidjeti kako i tu vlada određeni optimizam. Najviši je proteklih dana bio na Zagrebačkoj burzi, pa je indeks Crobex 10 porastao za više od četiri posto. Na Ljubljanskoj burzi rast je bio nešto suzdržaniji te je SBITOP indeks ojačao 1,6 posto, dok je većina drugih dioničkih indeksa u regiji rasla za manje od jedan posto.
Optimizam u Zagrebu ponovo su gurale dionice Končara, proizvođača električne opreme, primarno transformatora za kojima usred zelene tranzicije vlada velika potražnja. U Ljubljani su među vodećim dionicama bile vrijednosnice Nove ljubljanske banke i osiguravatelja Sava.
Dunav osiguranje i Messer Tehnogas bili su dominantne dionice u Beogradu, dok su u Skoplju najbolje prošle dionice Makedonijaturista i Komercijalne banke.
Raspoloženje na burzama idućih će nekoliko tjedana zasigurno barem dijelom krojiti kvartalni rezultati kompanija. Sezona financijskih izvještaja polako se zahuktava, a prve objave zasad su uglavnom u skladu s očekivanjima. Ulagači se mogu samo nadati da će tako i ostati jer se kvota neočekivanih događaja posljednjih godina poprilično popunila. Financijska tržišta kroz njih su pokazala utješnu stabilnost, no ne treba se nadati iznimki koja će potvrditi pravilo.
