Eskalacija u Iranu potresa tržišta: Nafta iznad 110 dolara, dionice tonu, zlato slabi

Nade u brzi završetak rata u Iranu sve su slabije, što izaziva potrese na globalnim financijskim tržištima. Cijene nafte ponovno rastu, dok gotovo sve ostalo bilježi pad: cijene dionica, obveznica, pa čak i plemenitih metala poput zlata i srebra.

Eskalacija sukoba, obilježena prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa i iranskim odgovorom, gurnula je ulagače u neizvjesnost i strah od širih ekonomskih posljedica.

Sukob je nedavno dosegnuo novu razinu napetosti nakon što je američki predsjednik Trump u subotu navečer zaprijetio uništenjem iranskih energetskih postrojenja ako zemlja unutar 48 sati ne otvori Hormuški tjesnac. Iran je odgovorio prijetnjom potpunog zatvaranja ovog ključnog pomorskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte.

"Čini se da je mula režim u Teheranu spreman na sve u borbi za opstanak, dok je Bijela kuća podcijenila njihov otpor i očito nema plan B", komentira Berndt Fernow iz LBBW-a. Nadalje upozorava da je jedna stvar ponovno otvoriti tjesnac, a sasvim druga popraviti uništena proizvodna postrojenja, terminale i rafinerije.

Financijska tržišta stoga očekuju primjetan rast inflacije. Međunarodna agencija za energiju (IEA) opisala je situaciju kao "najveći poremećaj opskrbe energijom u povijesti".

Kaos na tržištima: Dionice padaju, nafta divlja

Cijena barela sirove nafte tipa Brent u ponedjeljak ujutro dosegla je 114 dolara, dok se prije izbijanja rata kretala oko 70 dolara.

Pad dionica se nastavlja: njemački DAX u ponedjeljak je pao ispod 22.000 bodova, nakon što je u petak zatvorio na 22.380 bodova. Indeks Stoxx Europe 600 također nastavlja svoj silazni trend, a američka su tržišta u petak ponovno zabilježila gubitke.

Posebno je upečatljiv trend kod plemenitih metala, koji su tradicionalno smatrani sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

Unca zlata sada stoji 4.200 dolara, što je značajan pad u odnosu na rekordnih 5.570 dolara iz siječnja. Cijena srebra se prepolovila i sada iznosi 62 dolara, dok je na vrhuncu vrijedila gotovo 122 dolara.

Analitičari ovaj pad pripisuju snažnom američkom dolaru i očekivanjima rasta kamatnih stopa, što plemenite metale čini manje atraktivnima.

Ni bitcoin nije nastavio svoj nedavni oporavak te je pao ispod 68.000 dolara.

Posljedice za realno gospodarstvo

Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajni sukob mogao imati ozbiljne posljedice na globalno gospodarstvo. "Što sukobi duže traju i što cijene nafte duže ostanu na značajno povišenim razinama, to će prigušujući učinci na realno gospodarstvo biti teži", napominje Markus Reinwand iz Helabe. Uz cjenovne učinke, mogli bi se pojaviti i poremećaji u lancima opskrbe.

Iako Globalni indeks pritiska na lance opskrbe još ne pokazuje abnormalnosti, raste zabrinutost zbog potencijalnih nestašica. Primjerice, kroz Hormuški tjesnac prolazi i oko 25 posto svjetske proizvodnje gnojiva, što je već dovelo do skoka cijena uree i stvorilo novi pritisak na globalnu sigurnost hrane.

 

"Još uvijek je moguće da će globalno gospodarstvo proći s blagim posljedicama", smatra Reinwand, dodajući da su tržišta posljednjim korekcijama uračunala realniji scenarij. Ipak, prema njegovoj procjeni, još uvijek nema mnogo prostora za pozitivna iznenađenja i trenutno ne postoji istinski atraktivna prilika za ulazak na tržište.