.webp){kind=icon}
Otkako je srbijanskim investitorima omogućena i opcija učešća na stranim berzama, osim trgovanja hartijama na Beogradskoj berzi, dešavanja u Evropi i svijetu su postala itekako bitna za ulagače.
U skupu svih faktora koji pokreću svjetske berze, ipak ne možemo da kažemo da su svi isti ili jednako važni, a redakcija Bloomberg Adrije je istražila koja to dešavanja u svijetu trenutno najviše utiču na akcije, obveznice, sirovine i ostale klase imovine.
Ovo je pet najvećih rizika i faktora na koje ulagač mora da obrati pažnju pri određivanju i prilagođavanju svoje strategije ulaganja.
Bliski istok, Tajvan i Ukrajina
Ove nedjelje je obilježena prva godišnjica eskalacije sukoba u Pojasu Gaze, a Izrael danas pored Hamasa ratuje i sa Hezbolahom, kojeg podržava Iran. Dok se ministri odbrane Izreala i SAD-a Yoav Gallant i Lloyd Austin spremaju za sastanak, sukob se od prošle godine dodatno proširio, a tržišta strahuju od eskalacije i sve se češće spominju nuklearni arsenali bliskoistočnih igrača.
Došlo je dotle da predsjednik SAD-a Joe Biden upozorava Izrael da ne napada nuklearna postrojenja i infrastrukturu Irana, a i dalje nije jasno da li će ga jastrebovi Gallant i Netanyahu poslušati ili će probati koliko mogu da odstupe od američkih sugestija.
"Svakako mislim da je prvobitan rizik geopolitičke prirode i sistemskog karaktera, i odnosi se na ratna dešavanja na Bliskom istoku, kao i na drugim konfliktnim područjima", rekao je za Bloomberg Adriju Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, kada smo ga pitali o najvećim rizicima s kojima se tržišta suočavaju.
Neki analitičari posjetu Gallanta SAD tumače kao znak da bi tenzije mogle da se smanje, barem na kratak rok.
"Ako Gallant dolazi ove nedjelje, onda je jasno da će odgovor Izraela Iranu biti odgođen", napisao je na platformi X Aaron David Miller, bivši pregovarač SAD-a za Bliski istok, prenosi Bloomberg.
S druge strane, stavovi opozicionih lidera pokazuju da stanovništvo Izraela ne želi smirivanje tenzija. Vođa opozicije Yair Lapid rekao je da Izrael ne treba da sluša SAD i da treba da napadne naftna postrojenja Irana.
Evropu takođe može da poremeti sukob u Ukrajini jer na Stari kontinent najviše utiču prekidi u lancima snabdijevanja zbog Ukrajine, rekao je finansijski ekspert Goran Martinoski.
Bloomberg
On dodaje da se napetosti u Tajvanskom moreuzu i Južnom kineskom moru takođe nalaze na vrhu liste, kao rizik koji će najvjerovatnije uticati na svjetska tržišta u naredna 24 mjeseca. Sukobi u tom regionu mogli bi ograničiti protok ključnih tehnologija, posebno poluprovodnika, rekao je Martinoski u odgovorima poslatim mailom.
Na šta može da utiče:
Dešavanja na Bliskom istoku po pravilu utiču na cijene nafte, a tenzije između zemalja koje proizvode veće količine ovog energenta uglavnom podižu cijene. Osim toga, rast geopolitičkih tenzija dovodi do rasta cijene plemenitih metala, a prekidi lanaca snabdijevanja mogu na kratak rok da podignu cijene akcija snabdjevača, ali na duži rok nerijetko guše privredni rast.
Njemačka je dugo kihala, a sada i kašlje
Drugi faktor rizika je Njemačka privreda, koja se definitivno ne oporavlja onoliko brzo koliko su se tržišta ili zvaničnici nadali, pa je pitanje da li se još uvijek može koristiti fraza da "kada Njemačka kihne, ostatak Evrope se razboli". Njemačka svakako i dalje utiče na ostatak privreda na Starom kontinentu, ali teško da bi se anemična situacija u prvoj privredi evrozone još uvijek mogla uporediti s kihavicom.
Fabričke narudžbine u Njemačkoj su naglo pale u avgustu, što je još jedan znak da je najveća evropska privreda i dalje u krizi, kao i da su nade o oporavku slabe.
Bloomberg je prošle nedjelje objavio da se Njemačka više ne nada da će postići ikakav privredni rast ove godine. "Vlada Njemačke je spremna da smanji svoju prognozu i ne očekuje nikakav rast ove godine", rekli su izvori upoznati sa situacijom.
Zvaničnici u Berlinu planiraju da smanje svoju prognozu rasta za 2024. godinu na – u najboljem slučaju – stagnaciju, s prethodno projektovanih 0,3 odsto, rekli su izvori koji su željeli da ostanu anonimni jer su prognoze trenutno povjerljive.
Iako se ovaj najpesimističniji scenario nije ostvario (projekcija je smanjena na 0,2 odsto za 2024, a BDP Njemačke bi u naredne dvije godine trebalo da raste 1,1 i 1,6 odsto), i dalje ostaju strahovi od novih previranja na ovom tržištu.
Iako je industrijska proizvodnja u zemlji porasla više od očekivanja u avgustu, glavni razlog za to je bio automobilski sektor, koji svakako karakteriše volatilnost i pitanje je koliko se na njemu može graditi optimizam.
Kako dodaje Stakić, ovaj razvoj događaja mogao bi da utiče na kretanja u evrozoni, a region svakako ne može da ignoriše posustajanje njemačke privrede.
"Zemlje regiona imaju malu i otvorenu ekonomiju. Najveći trgovinski partner su zemlje evropskog kontinenta i pretežno Njemačka. Zato mislim da će se dešavanja u Njemačkoj lako prenijeti na zemlje u regionu. Najave o padu i usporavanju njemačke privrede vidim kao najveći rizik za privredu u regionu", rekao je za Bloomberg Adriju Martinoski.
Na šta može da utiče:
Na akcije njemačkih kompanija, ali i državnih obveznica u Evropi, gdje su upravo njemačke hartije referentna vrijednost po pitanju prinosa.
SAD: Mirođija u svim čorbama
Dok je na početku godine situacija u SAD-u bila donekle predvidljiva, kako se bliže izbori, stvari postaju komplikovanije. Poslije neuspješnog atentata na republikanskog kandidata Donalda Trumpa i odustajanja demokratskog takmaca Joea Bidena, situacija je sve samo ne jasna.
Depositphotos
Posljednje ankete blagu prednost daju Kamali Harris, čija bi pobjeda tržištima nagovijestila kontinuitet, ali je poznato da izbore odlučuju takozvane "swing" države, gdje pobjeda nije zagarantovana nijednom kandidatu.
Kako ova jesen donosi i novu trku za mjesta u Senatu, politički izbori u SAD-u nose još veću težinu. Najbrže promjene u domaćoj i stranoj politici SAD je sprovodio kada je jedna partija kontrolisala i gornji i donji dom parlamenta, uz svog čovjeka u Bijeloj kući.
Kako stvari trenutno stoje, taj scenario nije mnogo vjerovatan.
Pošto se SAD nalazi gotovo u svakoj geopolitičkoj jednačini kao najveća svjetska privreda i vojna sila, s njom se prvo treba računati po svim ostalim pitanjima.
Bloomberg
"Bilo kakav prekid u snabdijevanju naftom može izazvati skok cijena i destabilizaciju globalne ekonomije. S druge strane, smatram da će aktuelna administracija u SAD-u pokušati taj scenario da spriječi pred same izbore, jer bi takvo odvijanje događaja moglo ponovo podgrijati rast inflacije", rekao je Mihailo Đurđević iz Senzal Capitala.
On skreće pažnju i na makroekonomske rizike u SAD-u.
"Ono što se mnogima ne sviđa (pa ni meni) jeste zloupotreba kejnzijanizma i veliki fiskalni deficit koji Amerika ima, što predstavlja značajan rizik u dužem roku", rekao je Đurđević.
On dodaje da svakako treba pratiti predstojeće makroekonomske podatke, ali i posvetiti posebnu pažnju novoj sezoni kvartalnih finansijskih rezultata kompanija.
Na šta može da utiče:
Na gotovo sve klase imovine kojima se trguje na svjetskim tržištima kapitala ako se uzme u obzir američka prevlast na ovom polju. Posebno treba posmatrati stav nove administracije prema Kini i proizvodima (i carinama na proizvode) iz ove azijske zemlje.
Inflacija ponovo pomalja glavu
Monetarne politike su donedavno bile glavna tema tržišta i investitora koji su se pitali dokle cijene zaduživanja mogu da ostanu na višedecenijskim rekordima. Evropska centralna banka (ECB) kamate je podigla najviše u svojoj istoriji, a tek od juna je počela da smanjuje troškove zaduživanja, uplašena da bi previše agresivan pristup mogao da osakati već skroman privredni rast.
U SAD-u su Federalne rezerve u smanjenje kamatnih stopa krenule u septembru, kada su se cijene zaduživanja smanjile za 50 baznih poena. U toj odluci su se pozvali upravo na napredak koji je dosad ostvaren po pitanju inflacije, kao i potrebu da se relaksiraju monetarni uslovi da ne bi došlo do osjetnijeg pogoršanja na tržištu rada.
I jedna i druga privreda suočavaju se sa sopstvenim rizicima, a situaciju dodatno komplikuju azijske privrede (Kina i Japan, na prvom mjestu), koje se muče s deflacijom, a ne rastom cijena.
Bloomberg
"Što se tiče drugih rizika, tu bih naveo akutno ekonomsko posustajanje u Njemačkoj, koja ne uspijeva da se vrati na željeni kolosijek, čineći ekonomski rast Evrope tromim, sa sve većom divergencijom u odnosu na ekonomske performanse SAD-a. Ne treba zanemariti ni rizik ponovne inflacije kao posljedicu prvobitnog rizika, kao i sporije od očekivanog popuštanja monetarnih politika uslijed jake bazne komponente inflacije", dodao je Stakić.
Vladimir Radojković, portfolio menadžer u Vista Rica alternativnom investicionom fondu, takođe je istakao ovaj rizik.
"Trenutni pravci monetarne politike G7 ekonomija, koji se ne moraju nužno nazivati rizikom, ali se moraju uzimati u obzir pri dugoročnom investiranju", rekao je Radojković za Bloomberg Adriju.
Na šta može da utiče:
Inflacija i monetarne politike utiču na sve kanale privrede, ali (pored glavnog uticaja na privredu i berze) ne treba zanemariti ni derivative koji su direktno vezani za inflaciju, a nerijetko se njima trguje uz leveridž. Pored toga, inflacija može da pogura tražnju za sigurnijim klasama imovine poput plemenitih metala, a ne treba smetnuti s uma da i kriptovalute (naročito bitcoin) često na sebe preuzimaju "hedžing" ulogu.
Likvidnost domaćih tržišta
Poseban rizik odnosi se na likvidnost i malu ponudu hartija na domaćim tržištima. Iako rizik likvidnosti nije jednako raspoređen među svim državama Adria regiona, ono što je zajedničko jeste da sve zaostaju i za evropskim, a kamoli američkim berzama.
Uz promete, koji su nužno veći u većim privredama i na razvijenijim tržištima, problem na srpskom tržištu kapitala je i niža svijest o koristima investiranja, ali i istorija akcionarstva koja se ne može nazvati svijetlom.
"Treba istaći ograničenu ponudu dostupnih finansijskih instrumenata, čime se potencijalni investitori sve više okreću međunarodnim tržištima. Mislim da je za većinu zemalja regiona karakteristično slabo razvijeno korporativno upravljanje, koje smanjuje atraktivnost ulaganja u vlasničke instrumente", rekao je Stakić.
Radojković je takođe izdvojio manjak kvalitetnih hartija na domaćim tržištima.
On dodaje da sve zemlje u regionu imaju problem s niskim prometom na tržištu kapitala i da se to se prije svega odnosi na trgovinu akcijama.
"Nastavak gradnje institucionalnog okvira, eventualno listiranje novih hartija na Beogradskoj berzi i nastavak rada na unapređenju kreditnog rejtinga naše zemlje nameću se kao prioritet za naredne periode", rekao je Radojković.
Stakić dodaje da ne treba zanemariti ni rizike koji su vezani za ESG ulaganja. "ESG investiranje dobija sve više na značaju, postajući čak i dio zvaničnih investicionih mandata najvećih investitora, a mi kao region tu prilično kasnimo", zaključio je ekonomista.
Na šta može da utiče:
Na ponudu i tražnju za domaćim i regionalnim hartijama, čiji pad može da odgodi ili oteža razvoj tržišta kapitala i lakši pristup finansiranju za kompanije.
Kako se ponašati uslijed ovih rizika?
Redakcija Bloomberg Adrije se već bavila temom rizika i gubitaka na berzi. Ulaganje na berzi dolazi s mnogim pogrešnim procjenama, a koliko su procjene bile pogrešne, nažalost, vrlo se lako može iskazati u dinarima, evrima ili dolarima. Pa ipak, nije svaki gubitak isti, a neki gubici mogu imati i edukativno ili motivaciono dejstvo.
Nije moguće ne gubiti na berzi i naravno da će gubitaka biti, ali brokeri zbog toga preporučuju držanje diverzifikovanog portfelja, gdje nećete sve uložiti u jednu ili dvije pozicije.
Ni u vremenu kada su rizici izraženiji, investitor ne bi trebalo da juri odgovarajući tajming, ali postoje stvari koje može da uradi.
"Smatram da dugoročni investitori treba da ostanu mirni i da ne izlaze s tržišta u vrijeme krize, već da inteligentno drže uloženi portfolio, a kada dođe do većeg pada, to iskoriste dodatnim ulaganjima", kaže Martinoski.
Đurđević dodaje da treba ignorisati "buku" i biti iskren prema sebi o projekcijama kretanja tržišta i kompanija u koje se ulaže.
U investiranju ne treba slijediti filozofiju "one size fits all", odnosno isti pristup za sve ulagače. Velika je razlika između investitora koji ima 25 i 55 godina. Treba jasno definisati šta su konkretni ciljevi, vremenski horizont i tolerancija na rizik na osnovu koje investitor treba da se pozicionira, kaže Đurđević.
Dugoročni investitor bi trebalo da se fokusira na kompanije s dokazano jakim fundamentima koje su se pokazale otpornim na berzanske "bočne vjetrove", kaže Radojković.
"Investitor treba da prepozna svoj dugoročni investicioni horizont i adekvatnu investicionu strategiju. To može podrazumijevati, između ostalog, određeni nivo likvidnosti na računu, za slučaj eventualnih korekcija i mogućnost dokupljivanja pozicija po diskontnoj vrijednosti, ali i izbjegavanje korištenja prekomjernog leveridža kako ne bi došlo do potencijalnog 'margin calla'. Takođe, uspostavljanje pravovremenih i dinamičnih 'stop-loss' naloga može biti korektivni mehanizam u zaštiti vrijednosti portfolija", rekao je Stakić.
Ispoljavanje rizika može biti dobra prilika za investicione aktivnosti, ali treba biti doslijedan svojoj investicionoj politici i izbjegavati prekomjerno trgovanje u kratkim vremenskim intervalima.
"Zlatno pravilo dugoročnog investiranja je moć kapitalisanja koja se nedosljednim prekidanjem može u potpunosti izgubiti", zaključuje.
Kako skreće pažnju Radojković, dobra vijest za Srbiju i domaće ulagače jeste to što je zemlja nedavno dobila svoju prvu ocjenu kreditnog rejtinga, gdje joj je dodijeljen investicioni rang.
"Prije svega, moramo napomenuti da je sistemski rizik Republike Srbije znatno umanjen dobijanjem investicionog kreditnog rejtinga, čiji pozitivni efekti tek treba da se pokažu", zaključuje Radojković.
