Električni automobili će promijeniti način kretanja ljudi po gradovima i šire, a oni koji u Srbiji imaju i dva puta veću platu od prosječne teško da će moći da imaju jadan takav automobil u svom vlasništvu kao što je trenutno slučaj, zaključak je panela o održivoj mobilnosti na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu.
Ljudi će sve više morati da funkcionišu u lokalu kao što je "nekad bilo", rekao je za Bloomberg Adriju Slavc Habič, generalni direktor kompanije Hyundai Srbija. "Manje će se koristiti automobili i biće samo za prevoz od tačke A do tačke B", dodao je on. Osim toga, on je rekao da će se sve više koristiti robotika i samovozeći, pa čak i leteći automobili kako bi se smanjio broj vožnji.
"Jedna stvar koju sam vidio je da se spremaju automobili koji će letjeti. A biće i robotike. Hyundai puno ulaže u robotiku, u leteće automobile, a i u elektriku", dodao je on. Robotikom i samovozećim automobilima će se tako smanjiti broj potrebnih vožnji, kaže Habič.
Govoreći na panelu, predsjednik kompanije OMR Group Ostoja Mijailović naveo je da vjeruje da budućnost leži u promjeni koncepta mobilnosti, tj. u zakupu, a ne u vlasništvu.
On je naveo primjer nekoga ko ima platu od 1.000 evra, ko je kupio automobil i ne zna šta od automobila, u troškovnom smislu, može da očekuje za narednih pet godina. "Ali ako od svojih 1.000 evra on kupi ratu za 300 evra, a tu spadaju i kupovina automobila, i prodaja automobila, i registracija, i kasko, i održavanje, i sve ono što može da izazove troškove na tom automobilu", on smatra da se računica mijenja.
Vlasništvo nad automobilom će biti rijetkost
"Moramo da pobijedimo u glavi ta razmišljanja da nešto po svaku cijenu mora biti naše", naglasio je Mijailović. "Doći ćemo vrlo brzo u situaciju da ljudi ovdje koji rade za plate od 80.000 do 150.000 dinara neće moći da kupe automobil."
Bloomberg
Prosječna neto zarada za decembar u Srbiji iznosila je 84.227 dinara, ali medijalna neto zarada, koja označava da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu manju od tog iznosa, iznosila je 60.413 dinara. Samim tim, za veliki dio građana Srbije postoji mogućnost da će automobil postati samo sjećanje. Naravno, uz haotičan i često prljav javni prevoz, to bi moglo stvoriti dodatne probleme. Uostalom, od kovida, čini se da se više ljudi odlučuje za putovanje automobilom.
Vozni park u Srbiji već je veoma star. Podaci pokazuju da se godišnje uveze oko 160.000 polovnih automobila, a prosječna starost automobila na ulicama u Srbiji je 17 godina. Čak 89 odsto voznog parka u Srbiji 2021. godine činili su polovni automobili, naglasili su analitičari Bloomberg Adrije u svom istraživanju.
Ovo nije preveliko iznenađenje. Stručnjaci su godinama upozoravali da će drastičnijim mjerama o korištenju i kupovini automobila u Evropskoj uniji doći do toga da se nepoželjni automobili s tržišta EU prebace u Srbiju.
Habič je rekao da vjeruje da će se u Srbiji automobili s motorom na unutrašnje sagorijevanje koristiti dok se ne raspadnu. "Ljudi sjednu u te automobile jer ne mogu sebi priuštiti ništa drugo nego da potroše tih dvije, tri, četiri hiljade evra. Dođu u servise onda i kažu 'ja sam kupio auto koji je prešao 200.000 kilometara'. To uopšte nije tačno, pređu često i pola miliona kilometara, tako da ima tu velikih i teških prevara."
Međutim, on je napomenuo da su u Srbiji električna vozila "još uvijek igračka" te ih je poredio s razvojem tržišta mobilnih telefona na kojem su prvi telefoni bili veoma skupi i pristupačni samo bogatima, pa se tek kasnije to promijenilo. Uostalom, i sam Habič je priznao da još uvijek ne vjeruje infrastrukturi da putuje za Sloveniju iz Beograda električnim automobilom, već za to koristi automobil na dizel.
Niko ne zna da li su električni automobili stvarno održivi
"Postoji problem troškova", rekao je na panelu Roberto Brendaglia, direktor prodaje u kompaniji MIDI Europe.
Pritom, na pitanje o tome da li jurimo u elektrifikaciju i ulazimo u proizvodnju automobila koji koriste mnoge rijetke sirovine, poput litijuma, član upravnog odbora Toyota Adria Dino Brekalo odgovorio je da niko na ta pitanja trenutno nema tačan odgovor ili svako ima svoj odgovor. "Cijela ova priča ima tri aspekta, jedan je tehnološki o kojem možemo razgovarati, drugi je ekonomski, a treći je vrijednosni ili, možemo reći, politički", dodao je on.
Brekalo je napomenuo da Toyota po pitanju održivosti razmišlja globalno - tako ta japanska kompanija ide ka tome da nudi više opcija, a hibride vidi kao prelazno rješenje za cijelu industriju. Međutim, i on je rekao da je elektrifikacija budućnost, i to posebno u EU, gdje je ona i politički strateški cilj.
Bloomberg
EU ide ka tome da potpuno zabrani prodaju vozila s motorom na unutrašnje sagorijevanje. Međutim, ni to ne ide tako brzo kao što se mislilo da će ići. Naime, plan je bio da Savjet EU formalno odobri zabranu sedmog marta, ali je onda odlučeno da se ipak odloži formalizacija. Neke države, a posebno one s velikim automobilskim industrijama, smatraju da je zabrana preuranjena.
Uprkos tome što se većina proizvođača prebacuje na proizvodnju električnih vozila, oni nailaze i na velike probleme. Radna snaga u fabrikama nije obučena za proizvodnju nove vrste automobila, troškovi baterija su i dalje ogromni, a lanci snabdijevanja predstavljaju konstantni problem za sebe - što je prvi put bilo veoma očigledno za vrijeme pandemije kada su poluprovodnici teško dolazili do Evrope.
Politika igra veliku ulogu na tržištu električnih automobila
"To gdje će se otvarati fabrike automobila, bilo običnih ili električnih, zavisi od proizvođača. Svi ti proizvodi - tu su Njemačka, Francuska, Italija - ako govorimo samo o evropskim proizvođačima, zaštitiće svoje radnike i tako će otvarati najvjerovatnije u svojim državama. To je, nažalost, priča na Balkanu. Jer ja sam iz Slovenije i znam da ni Renault nije baš siguran da će ostati u Novom Mestu mnogo godina", izjavio je Habič.
Ali mnogo prije problema u pregovorima u EU, kao dio političke volje mnoge evropske države uvele su visoke subvencije za kupovinu električnih vozila, a čak i u razvijenim zemljama viđena je tendencija pada popularnosti električnih vozila po ukidanju subvencija.
Depositphotos
"Mi smo još u početnoj fazi gdje moramo da imamo subvencije, da imamo grantove", rekao je na Kopaonik biznis forumu Nikola Vuletić, CEO Unicredit Srbija. On je dodao da je socijalno odgovorna tranzicija važna i da se možda ne treba slijepo držati rokova koji su postavljeni u EU jer su i oni pitanje političke volje koja se uvijek može promijeniti.
Uostalom, kao što je Mijajlović napomenuo, ovog puta možda treba iskoristiti činjenicu što Srbija redovno kaska za Evropom da bismo vidjeli kako se oni nose s tranzicijom na električna vozila prije nego što i sami u nju pohrlimo.
.webp){kind=icon}
