Zaposlenici i lideri prave razliku između uspješne i neuspješne digitalne transformacije

Digitalna transformacija je jedna u nizu poslovnih transformacija, u kojoj je uvođenje i efikasna primjena modernih tehnologija imperativ za opstanak na tržištu. Kao i do sada, tehnologija je "enabler", ona koja omogućava povećanu efikasnost poslovnog modela. No presudnu ulogu u uspjehu digitalne transformacije i dalje imaju ljudi.

Senad Kulenović, partner u kompaniji Agilcon, sa 20 godina rada u oblastima prodaje, marketinga i omnikanalnih strategija, na nedavno održanoj konferenciji Industrial Digital Transformation (IDT) podsjetio je da bez ljudi nema nikakvih transformacija, pa tako ni digitalnih, jer njima trebaju upravljati upravo oni. 

"Vraćajući se u prošlost, zaposlenici su kreirali poslovne zahtjeve koji su za posljedicu imali odabir i uvođenje tehnologija koje su trebale unaprijediti postojeće poslovne modele. U današnjem digitalnom dobu, tehnologija stvara nove mogućnosti i temeljno transformiše poslovanje u svim aspektima - operacijama, poslovnim modelima i strategijama. No ono što stvara razliku između uspješnih i neuspješnih projekata transformacije je kvalitet zaposlenika i lidera te način na koji se upravlja transformacijom", pojasnio je Kulenović.

Senad Kulenović

Nasuprot uvriježenom mišljenju kako je digitalna transformacija primjena tehnologija kojima je svrha smanjenje troškova, prema Kulenovićevom mišljenju, digitalna transformacija treba osigurati stvaranje temelja povećane konkurentnosti i osiguranje tržišnog opstanka u sljedećim desetljećima, za što su potrebni ljudi s potrebnim digitalnim znanjima i vještinama, a kojih, jasno je, manjka. 

"Digitalna transformacija nije novost, ona nije buzzword, to je nešto što je prisutno duže vrijeme i ako vam se ne sviđa digitalizacija ili deautomatizacija – onda morate biti svjesni da je trenutak u kojem živimo najsporiji digitalni trenutak koji ćete živjeti u svim godinama koje su pred vama. Ako se nastavimo razvijati kao civilizacija, bit ćemo u pozicijama da ćemo morati donijeti odluke, ne samo u našim kompanijama, nego u osobnim karijerama - šta planiramo raditi za 20-30 godina. Jasno je da ne možemo nastaviti razmišljati, raditi kao što smo to radili nekoliko godina ranije", kaže Kulenović. 

Prema podacima Svjetske banke iz 2023. godine, Bosna i Hercegovina znatno zaostaje za evropskim prosjekom u gotovo svim aspektima digitalne transformacije.

Tržišta se smanjuju, kupaca sve manje

Kada je riječ o tržištu zemalja regije, prisutno je smanjenje broja ljudi kojima se nešto može prodati.  

Na kompanijama je da procijene hoće li anorganskim rastom nastavit rasti s prihodima ili organskim povećati efikasnost digitalizacije i automatizacije i tako istisnuti s tržišta one koji nisu efikasni.  

Drugi izazov koji firme u kontekstu ljudskog kapitala gura u transformaciju i automatizaciju danas je sve manje radne snage, treba s istim ili manjim brojem ljudi raditi isto ili više, i onda tu ponovo digitalizacija i automatizacija dolaze kao potencijalan odgovor.  

"Još jedna komponenta koja gura digitalnu transformaciju jeste šta raditi sa svim tim, imamo li vještine i znanja unutar kompanije ili ćemo se osloniti na partnere. Tu je još jedna činjenica koju treba uzeti u obzir, a to je da su se korisnici promijenili, sve ih je manje, inflacija čini svoje – tu se dalje postavlja pitanje kako zadržati svoje korisnike", govori Kulenović. 

Često se ne uzima u obzir da korisnici imaju tri dimenzije u svom korisničkom putovanju, razmišljanju. Očekivanja su bitna, ako se ona ne dese i ne realiziraju, onda se mijenjaju i korisnička ponašanja koja utječu na navike.  

Na tržištima koja se smanjuju, kakva su naša u regiji, gubitak svakog korisnika je loš.

Lideri kao zvijezde vodilje

Pored tehnologija još najmanje tri dimenzije guraju kompanije u procese digitalizacije, na liderima je da odluče hoće li to za njih biti prilika ili neprilika. 

"Ljudi su i dalje najveća vrijednost kompanija. Jasno je da će se dosta toga morati automatizirati i digitalizirati. Treba prepoznati koliko ljudi imaju iskustva i znanja da određene poslove rade u praksi. Ogromna je to prilika za ljude koji žele biti digitalni lideri unutar svojih organizacija", govori Kulenović. 

Da bi neko bio digitalni lider, trebalo bi da zna kako to nije samo promjena, već i prilika. Kulenović navodi da treba biti svjestan toga koji su tipični izazovi digitalne transformacije da bi ona bila uspješna. 

"Prema mom mišljenju, u regiji imamo jako malo lidera, puno je tu menadžera, tehnokrata, ljudi koji znaju upravljati kroz određene programe – to danas više nije dovoljno dobro. Kompanijama trebaju ljudi koji imaju viziju, lideri trebaju pogledati sebe i pokušati prognozirati budućnost narednih od tri do pet godina da kompanija bude konkurentnija", kaže on. 

Nužnost i potreba

Digitalna transformacija je necessity, kako na ličnom nivou, tako i na nivou kompanija. 

Za različite ljude iz različitih sfera digitalna transformacija znači i različite stvari. Neki će govoriti o robotizaciji i procesima koji trebaju ubrzati automatizaciju i digitalizaciju određenih procesa, gdje ljudi rade ručno, ponekad s mogućnošću greške ili zaborava. Drugi će opet govoriti o nekim digitalnim alatima koji će ukinuti sve registratore ili excel tabele, dok će ljudi iz IT sektora govoriti o artificial intelligenceu, date modelingu i slično. 

Digitalna transformacija različito utječe na pojedine sektore ekonomije. Finansijski sektor prednjači u implementaciji digitalnih rješenja, dok javna uprava i tradicionalne industrije zaostaju. Zdravstveni sektor pokazuje veliki potencijal za digitalizaciju, posebno kroz telemedicinu i elektronske zdravstvene kartone. Obrazovni sektor također doživljava značajne promjene kroz implementaciju online platformi za učenje.

U poređenju sa zemljama regije, BiH pokazuje određeno zaostajanje u procesu digitalne transformacije. Dok zemlje poput Hrvatske i Srbije bilježe značajan napredak u implementaciji e-usluga i razvoju digitalnih kompetencija, BiH tek treba da uhvati korak u mnogim aspektima. Međutim, pojedini sektori, posebno IT outsourcing, pokazuju konkurentnost na regionalnom nivou.

Sve ovo ukazuje na to da je digitalna transformacija kompleksna stvar koja nudi i nosi različite perspektive. Radi se uglavnom o promjenama poslovnih modela određenih kompanija u kojima su tehnologije katalizatori ljudskih odnosa. 

Kulenović kaže da pored tehnologije još neke svari uzrokuju potrebu za digitalnom transformacijom kompanija. Kao najvažnije od njih izdvaja globalne destrukcije gdje dolazi do promjene polova ekonomske moći. Jedan od takvih primjera je trenutna kriza njemačke autoindustrije, tačnije Volkswagena koji planira otpustiti oko 30.000 ljudi.  

"Ovakvi primjeri tjeraju kompanije da adresiraju sistemske rizike sa modernizacijom i digitalizacijom unutar kompanije, jer ne mogu utjecati na geopolitičke uzroke, ali mogu povećati internu efikasnost kroz digitalizaciju i automatizaciju", kaže Kulenović.

Drugi trend, prema Kulenovićevom mišljenju, jeste volatilnost cijena energije, koja je direktni trošak nad kojim nemamo kontrolu, pa se to zna manifestirati kroz povećanje cijena, što utječe na inflaciju, smanjuje kupovnu moć pojedinca i onda sve to gura firme da budu efikasnije kroz digitalizaciju i automatizaciju.  

Kao treće navodi činjenicu da svi žele živjeti u velikim gradovima i onda to firme stavlja u poziciju da razmišljaju o onim sredinama gdje ljudi više ne žive u onom broju u kojem su nekada živjeli i ko će raditi ako kompanija tamo otvori svoje predstavništvo ili ispostavu.

Strateški i jasni pristupi

Treba imati na umu da je tehnologija samo jedan od drivera promjena.  

Digitalnoj transformaciji ne treba pristupati situacijski, jer prema njegovom mišljenju i dosadašnjem iskustvu, takav put vodi u neuspjeh, konkurentnost se ne postiže tako.

Prioritetna područja za investiranje uključuju razvoj digitalne infrastrukture, posebno u ruralnim područjima, ulaganje u obrazovanje i razvoj digitalnih vještina, te modernizaciju javne uprave. Poseban fokus treba staviti na podršku startup ekosistemu i razvoju inovativnih digitalnih rješenja za ključne ekonomske sektore.

Treba napraviti jasnu strategiju i sagledati trenutnu situaciju. Treba shvatiti značaj dimenzija upravljanja. Kulenović kaže da je tu još i upravljanje poslovnom promjenom, implementacija tehnologije, upravljanje kulturom promjene te da sve ovo zajedno s upravljanjem rizicima treba da se stavi u praksu. 

U digitalnoj transformaciji treba se odlučiti na strateški pristup koji ima metodološki okvir. Da bismo došli do naprednih tehnoloških rješenja, jasno je da se mora ići malim koracima.  

Kulenović ističe da je važnost podataka u ovakvim procesima jako bitna - data is the new gold. 

Napominje da, ako želimo biti u kontaktu s korisnikom na tržištima koja se smanjuju, u smislu broja ljudi koji kupuju, potrebno je biti u stanju s kupcima komunicirati na adekvatne načine, brzo i kvalitetno, povećati frekvenciju kupovanja, broj artikala u kupovini i vrijednost ukupne kupovine. A sve to tako da ne budemo nasrtljivi, nasilni, da se prodavač ne doživljava kao neko ko želi iscijediti svaku marku iz njih. 

Transformacija proces koji traje

Treba imati organizacijski setup, Kulenović podsjeća da je transformacija nešto što je jako važno i nešto što se ne radi usput, ne radi sa 20 posto radnog vremena, to je nešto čemu se treba u potpunosti posvetiti.

Naglašava da su ljudi i dalje centar svega, poslodavci trebaju istražiti korisnička i zaposlenička putovanja i iskustva, trebaju se pronaći neefikasnosti koje postoje u odnosu s kupcima i klijentima, u internim načinima rada – jer upravo zato se koriste tehnologije.  

"Kada mislite o tehnologijama, stavite ljude u prvi kontekst, jer upravo će oni biti ti koji će njima upravljati", kaže. 

Transformacija se ne dešava preko noći, to nije sprint ni maraton, ništa se ne mijenja jednostavnim okretanjem ključa u virtuelnoj bravi. Digitalna transformacija zahtijeva strpljenje i koncentraciju, nije za one slabijeg srca ili slabe volje i one koji se prepadnu. To je jako naporan put. Mijenjati ljude, mijenjati organizacije uopće nije lagano.  

Ono što je prema Kulenovićevom mišljenju značajno jeste da bez podrške uprave, digitalna transformacija ne može uspjeti.  

"Sve kreće od vizije i od resursa, ljudi su ti koji vas trebaju podržati, jer samo tako sve ima smisla. Ako se sve shvata kao neki side projekt, firma se neće transformirati u željenom pravcu. Nije problem ni ako transformacija ne uspije – velike firme neće propasti tako brzo, ono što je u tome najgore jeste da će propasti ideja promjene. Vrijeme se mijenja i ono danas, sutra već neće biti isto", kazao je. 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar