Digitalni potpis je osnova za digitalnu transformaciju a Zakon o digitalnom potpisu u Bosni i Hercegovini postoji od 2006. godine ali još uvijek se ne vidi ozbiljna primjena.
Na Bloomberg Adria konferenciji Budućnost financijskih institucija Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit banke, rekao je da su digitalna tranzicija i digitalizacija potrebni kako bi banke mogle poslovati u područjima gdje nisu fizički prisutne.
Najprije se taj slučaj odnosi na područje Bosne i Hercegovine, gdje se fizički gase banke, a za privredu i građane i dalje bi bilo moguće ostvarivati bankarske usluge.
"Sva digitalna rješenja koja banke implementiraju moraju biti jednostavnija kako bi ih klijenti primijenili umjesto konvencionalnih rješenja", dodao je Salkanović.
Bloomberga Adria
Novi trendovi ekonomije i brzina života ne dozvoljavaju gubljenje vremena kao što je to slučaj u tradicionalnom pristupu, gdje se moraju iznova vaditi dokumenti i čekati u redovima, rekao je Samir Mustafić, predsjednik Uprave ASA Banke.
Neminovno je da će BiH kao tržište biti uvučena u proces digitalizacije, jer je dio svjetskog tržišta, nije izolirani otok. Kroz AI tehnologije otvara se mogućnost personaliziranja usluga za klijente gdje je sve moguće ostvariti na touch.
Prije sedam-osam godina osiguravajuće kuće su započele procese digitalizacije poput provjere stanja polise ili online prijavljivanja štete. "Smatram da je problem što korisnici usluga nemaju dovoljno digitalnog znanja", rekao je Eldar Dudo, direktor UNIQA osiguranja.
Osiguravajuće kuće su shvatile da suradnja s fintech kompanijama omogućava brži put digitalne transformacije, dodao je. "Sve više naših korisnika zahtijeva digitalnu uslugu". Kroz digitalnu transformaciju će sve naše usluge biti personalizirane, što znači da će prema podacima i iskustvima nuditi personalizirane ponude klijentima, dodao je Dudo.
Zakon o digitalnom potpisu postoji od 2006. godine, ali još uvijek se ne vidi ozbiljna primjena. "Odmah sam otvorio svoj e-identitet, ali imam brojne primjedbe na njegovu sigurnost, gdje zaštita potpisa i podataka nije na zadovoljavajućoj razini", istakao je Mirko Antić, član Uprave Atos banke.
Bloomberga Adria
Ključni razlog zašto je i dalje potrebno vaditi potvrde o tri posljednje plaće je naš mentalitet koji je konzervativan i koji se drži zone komfora.
Banke još uvijek nemaju pristup brojnim registrima. "Idealno za banke bi bilo da porezne uprave otvore svoje registre te ne bi bilo potrebno dostavljati bilo kakve dodatne financijske podatke i dokumente bankama pri traženju usluga", ističe Antić.
Bankarski sektor se ne može digitalizirati u potpunosti bez zakonskog okvira, rekao je Mustafić. "Mi smo daleko od toga."
Sigurnost podataka
Aleksandar Mastilović, savjetnik za digitalizaciju, navodi primjer gdje klijenti u svojoj banci primaju plaće, banke imaju podatke od porijekla novca do iznosa novca te ne bi bilo potrebno dostavljati dodatne potvrde.
Istakao je i primjer Srbije, koja je 4. u Europi po indeksu e-governmenta. "Država kroz elektronske sustave dostavlja bankama podatke po vašem zahtjevu, te je potrebna samo osobna iskaznica u banci za podizanje kredita ili bilo koju drugu uslugu", rekao je Mastilović. "No, to je regulirano zakonom."
Bloomberga Adria
Kako idete dublje u digitalnu transformaciju, rizik i opasnost rastu. "Pitanje je dana kada će hakeri povući podatke iz e-GRUNTA iz FBiH, jer nemaju plaćenu zaštitu i na stranici piše non-secured. Izrazito je važno da se prati put podataka poput npr. redoslijeda po kojem su zaposlenici banke pristupili mojim podacima", zaključio je Mastilović.
Uz digitalizaciju dolaze i brojni problemi. "Kada se pojavilo prvo certificirano tijelo za digitalni potpis, uradili smo testnu fazu s klijentima, međutim ne možemo uraditi značajan korak naprijed dok se on ne primijeni šire u institucijama i društvu", rekao je Salkanović.
.webp){kind=icon}
