S padom povjerenja u banke raste vjera u algoritme – Harari objašnjava zašto

"AI bi za nekoliko godina mogao izmisliti nove finansijske instrumente koje mi nećemo moći razumjeti. Kreirat će se povjerenje između niza AI sistema koji će međusobno trgovati i sarađivati."

Ovo je upozorenje s pozornice zagrebačkog Lisinskog uputio poznati historičar i autor Yuval Noah Harari, čija je teza kako čovječanstvo ulazi u razdoblje u kojem algoritmi neće samo podržavati, nego i preuzimati finansijsko odlučivanje. Harari pita: hoćemo li uskoro sa strane promatrati igru čija pravila više ne razumijemo?

Od vjere u institucije do vjere u algoritme

Iako Hararijeva predviđanja zvuče apstraktno, ta stvarnost je bliža nego što se čini.

Povjerenje u vlade, medije i banke opada globalno, dok digitalizacija već mijenja način investiranja. Prema istraživanju JPMorgana iz augusta 2025., broj retail investitora u SAD-u naglo raste: oko trećina 25-godišnjaka danas ima investicijske račune, što je šesterostruko više nego 2015. godine.

Uz rast broja malih investitora, raste i popularnost AI alata za investicijsko savjetovanje. Trading 212 nudi alat za analizu portfelja, a Robinhood je u oktobru predstavio AI investicijskog asistenta Cortex. Iako se mogu čuti prigovori korisnika da analize nisu uvijek tačne, a i same kompanije naglašavaju kako alati mogu pogriješiti, entuzijazam investitora ne pada. To ilustrira Hararijevu tezu: povjerenje u tehnologiju može nadjačati skepticizam prema njenim ograničenjima.

Naprimjer, valuacija OpenAI-ja na 500 milijardi dolara, unatoč činjenici da OpenAI nikada nije ostvario dobit, pokazuje kako tržište nagrađuje potencijal i uvjerljivost priče o budućnosti, a ne samo trenutnu zaradu. Harari primjećuje sličan trend u kriptovalutama: "Ljudi kažu: 'Ne vjerujem bankama', a istovremeno vidimo porast povjerenja u kriptovalute, koje su algoritmi. Ne vjerujete ljudima koji proizvode novac, ali vjerujete algoritmu koji ga proizvodi."

Hoće li tehnologija 'pretrčati' i profesionalce?

Sljedeća faza razvoja, upozorava Harari, mogla bi iz temelja promijeniti način na koji se kapital kreće svijetom. AI neće provoditi naloge, kaže, već će sam stvarati nove finansijske instrumente, tržišne modele i međusobne mreže povjerenja s drugim AI sistemima.

OpenAI već ulazi na Wall Street. Bloomberg je u oktobru izvijestio kako više od stotinu bivših investicijskih bankara pomaže obučiti umjetnu inteligenciju o tome kako izgraditi finansijske modele. Ideja je zamijeniti sate rada koji obavljaju bankari početnici. U sklopu projekta nazvanog Mercury, sudionici pišu upute za izgradnju modela za razne transakcije, od restrukturiranja do pripremanja inicijalnih javnih ponuda.

Bloomberg

 

Za jednog bankara koji je dosad gomile sati trošio na ove poslove, ubrzanje koje donosi AI nije loša vijest. Ipak, Harari je pesimističan po pitanju kompetitivnog kapaciteta ljudi u novom finansijskom ciklusu.

"Ljudi će promatrati kompleksne finansijske operacije koje AI provodi na vlastitom, nama nerazumljivom jeziku, bez mogućnosti da shvate logiku koja stoji iza njih," kaže Harari. "Bit ćemo poput 'konja' koje će umjetna inteligencija angažirati i otpuštati, trgujući na temelju finansijskih teorija i koncepata koje ne možemo razumjeti."

'Novac je priča o povjerenju'

Usprkos upozorenjima, i sam Harari priznaje kako je potencijal koji ova tehnologija donosi ogroman. Umjetna inteligencija tek je u svojim povojima i ne možemo predvidjeti u kojem smjeru i na koji način će se ona razviti.

U budućnosti u kojoj AI sve dublje ulazi u procese, pojavljuje se paradoks novog finansijskog doba: tehnologija otvara vrata pravednijem i učinkovitijem tržištu, ali bez dovoljno ljudskog znanja, istovremeno stvara rizik od stvaranja sistema koji nam nije u potpunosti shvatljiv i koji finansijske odluke donosi brže nego što ih možemo pratiti.

Hararijevim riječima: "Šta je novac? To nije komad papira, to je priča o povjerenju."