Planiranje ljetovanja odavno nije samo pitanje slobodnih dana i organizacije, već ozbiljna stavka u budžetu, čak i kod imućnijeg dijela populacije. Višegodišnja inflacija je uticala na cijene turističkih usluga, a samim tim i džepove turista, tako da većina njih sada pokušava da spoji lijepo i pristupačno. Mada, nisu ni cijene uvijek presudne - mijenja se svijest putnika o opreznijem upravljanju finansijama, klimatskim promjenama i održivosti, uštedi vremena, a ne samo novca, te istraživanju novih oaza za uživanje i odmaranje.
U tom duhu, nastao je globalni fenomen "destination dupe", koji podrazumijeva biranje manje popularnih, ali sličnih i znatno pristupačnijih destinacija. Na primjer, umjesto da provedete nedjelju dana na krcatim i skupocijenim Havajima, za trećinu cijene možete uživati na portugalskim Azorima.
Italijanska obala ima svoju konkurenciju u hrvatskim primorskim gradovima, dok sve više putnika po strani ostavlja London, otkrivajući čari Liverpula.
Zašto je 'destination dupe' toliko atraktivan
Prema podacima sa Tripadvisora i drugih turističkih platformi, šest od deset putnika koji su probali neku od duplikat destinacija tvrdi da im je to iskustvo bilo prijatnije nego na originalnoj destinaciji. Kao pozitivno su istakli manje gužve, autentičniju atmosferu i veću povezanost s lokalnom kulturom, što znači da nije po srijedi samo ušteda novca.
Osim toga, u vreme kada Venecija uvodi naplatu ulaska, a lokalne zajednice u Barseloni i Amsterdamu sve glasnije protestuju protiv masovnog turizma, putnici žele alternativu i ljepši osjećaj- žele da se osjećaju dobrodošlo.
Nedavna anketa je pokazala da, trenutno, čak 63 odsto od hiljadu ispitanih Amerikanaca bira takozvane duplikat destinacije, što im u prosjeku donosi uštedu od 2.262 dolara (1.900 evra) po putovanju. Za 73 odsto njih, primarni motiv su troškovi, više od polovine želi da izbjegne gužve, te bira manje posjećene lokacije, a oko 60 odsto je reklo da im se duplikat destinacija dopala više od prvobitno planirane. Kada je riječ o ovom globalnom hitu, treba istaći važno pravilo - duplikat destinacija mora biti najmanje 20-30 odsto povoljnija od originalne, da bi bila vrijedna zamijene.
Šta je bolje - kopija ili original?
U svijetu mode i luksuza "dupe" se najčešće povezuje sa povoljnjijim verzijama skupih parfema, ili pak njihovim kopijama, a zahvaljujući TikToku, korisnici su preplavljeni video snimcima u kojima se porede Zarini parfemi s mirisima kuća kao što su Armani, Dior, Tom Ford i Yves Saint Laurent. I dok se nastavlja debata da li su ove kopije vjerne i koliko su "dupe" mirisi postojani, isto se možemo zapitati u kontekstu 'duplikat destinacija' - hoće li zadovoljstvo ispariti brzo, koliko su ove destinacije zaiste atraktivne i koliki je kvalitet korisničkog iskustva.
U osnovi, fenomen duplikat destinacija i kopija parfema ima istu srž - cilj je dobiti što sličnije iskustvo (ili proizvod), ali za znatno manju cijenu. Kada je riječ o destinacijama, ušteda na ukupnom budžetu je daleko značajnija, te može dostići i 70 odsto, posebno kada se uračunaju povoljnije cijene smještaja, avionskih karata i lokalnih usluga.
Ali, osim toga, duplikat destinacije donose još jedan važan kvalitet - autentičnije iskustvo, i tu prestaje sličnost sa parfemskim kopijama. Korisnici svjedoče da manje poznata mjesta često nude više lokalnog šarma, manje gužve i iskustvo "otkrivanja" koji turisti sve više cijene.
Termin potiče od engleske reči 'dupe', što znači kopija ili imitacija, ali u ovom slučaju bez negativne konotacije. Radi se o destinacijama koje izgledom, atmosferom ili ponudom podsjećaju na poznatije lokacije, ali su daleko pristupačnije.
Dakle, suština nije da se, zbog ograničenog budžeta, biraju bilo kakve destinacije, već one koje svojim ambijentom i sadržajem autentično podsjećaju na prvobitno planirane ili željene, ali dolaze uz znatno povoljniju cijenu.
I još nekoliko finansijskih savjeta za ljetovanje...
Finansijski savjetnici kažu da i male sume koje ostavljate sa strane kroz nekoliko mjeseci mogu postati ozbiljan "fond za putovanja". Štaviše, Investopedia govori o principu "set it and forget it", koji sugeriše da je dovoljno ostaviti svega pet dolara nedjeljno. Usmjeravanje novca na poseban račun odmah pošto primite platu - bez razmišljanja i predomišljanja - pokazalo se kao najefikasniji način da štednja zaista postigne efekte.
Prema nekim istraživanjima, u Srbiji prosječan trošak dnevnog boravka na putovanju kreće se između 20 i 60 dolara, u zavisnosti od nivoa komfora. To znači da je za sedmodnevni odmor moguće planirati budžet između 25.000 i 75.000 dinara. S obzirom na to da zakonski minimum godišnjeg odmora u Srbiji iznosi 20 radnih dana, većina zaposlenih ima dovoljno prostora da napravi pauzu - makar jednu tokom godine. |
Iako se želja za odmorom ne dovodi u pitanje, mnogi odustanu kada krenu da računaju troškove. Bankrate i Investopedia navode da čak polovina putnika posljednjih godina razmišlja da preskoči ljetovanje zbog finansijskih izazova. To, međutim, ne znači da je odmor rezervisan samo za one sa visokom platežnom moći. Pravilno planiran budžet, uz rano rezervisanje i odabir datuma, može donijeti značajne uštede. Sezona odmora ne mora početi u julu - kraj avgusta ili početak septembra, po pravilu, obećava povoljniji smještaj. A ni oktobar nije za zanemariti. Kao ni 'last minute' ponude.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...