Smanjena motivacija, osjećaj izolacije, emocionalna distanciranost i gubitak radne discipline neki su od najčešćih problema sa kojima se suočavaju digitalni nomadi, ali i mnogi koji rade izvan kancelarijskog okruženja. Nedostatak fizičkog razgraničenja između posla i dokolice dodatno komplikuje situaciju. "Kada u istom prostoru i živimo i radimo, treba uložiti dodatni napor da se koncentrišemo," kaže psiholog Anđelija Simić: "Ovo, dalje, može da dovede do pojačanog stresa i anksioznosti, kao i smanjene produktivnosti i zadovoljstva poslom. Takođe, frustracije izazvane tehničkim problemima mogu da izazovu osjećaj gubitka kontrole".
Nevidljive posljedice slobode
Psiholozi upozoravaju i da bez svakodnevne rutine odlaska i dolaska s posla, ljudi mogu da upadnu u vremensku i emocionalnu dezorijentaciju. Umjesto rasterećenja, mnogi osjećaju pritisak da uvijek budu dostupni, što dodatno povećava stres. Uz to, nedostatak svakodnevne bliske interakcije sa kolegama, za posljedicu može da ima emocionalnu distancu i pad u socijalnim vještinama. Digitalna komunikacija, koliko god bila funkcionalna, ne može u potpunosti da zamijeni neformalni razgovor u hodniku, zajednički ručak ili spontan susret u kancelariji. "Čovjeku su potrebni kako direktni kontakti, tako i raznolikost sadržaja koje može jedino uživo da dobije", kaže Simić.
Psiholog Anđelija Simić naglašava značaj ličnog kontakta i interakcije sa kolegama. Foto: Lična arhiva
Ove izazove iz "prve ruke" potvrđuje i IT stručnjak Bojan Komljenović koji se, zahvaljujući radu na daljinu, preselio iz Srbije na Kipar, ispunivši sebi želju da živi pored mora u zemlji u kojoj su hladni dani rijetkost. Kako kaže, mogućnost da slobodno organizuje sebi dan je odlična, ali to zahtijeva visoku dozu samodiscipline. Bez nje, lako se gubi ritam, a obaveze nagomilavaju. Kao najveće izazove ovakvog režima rada navodi potpunu demotivaciju, pad produktivnosti kao i osjećaj usamljenosti. "Dodatni teret je sociološke prirode - lako se upadne u zamku stalne izolacije, što može da dovede do socijalnog udaljavanja i nelagode u društvu. No, to su faze koje dolaze i prolaze. Zato je važno da se redovno izlazi iz kuće i održavaju kontakti bilo kroz sport, rekreaciju ili druženje, posebno ako živite sami", naglašava naš sagovornik.
Život u tranzitu i iluzije sa mreža
Posebna dimenzija problema javlja se kod onih koji često mijenjaju mjesta boravka. Podaci sa portala nomads.com pokazuju da se u prosjeku digitalni nomadi zadržavaju u jednoj zemlji oko 176 dana. Nepostojanje stabilne baze i kontinuirani prekidi u ritmu života mogu da dovedu do gubitka identiteta. Prisutan je osjećaj "nepripadanja nigdje" što dodatno otežava povezivanje sa drugima. "Zbog stalne promjene okruženja, ljudi mogu da se osjećaju kao da nemaju svoje mjesto i to može da izazove nemogućnost povezivanja sa partnerima, ali i sa sobom, te krnjenje identiteta", kaže psiholog Simić i dodaje: "Osjećaj zajedništva može da se njeguje putem virtuelnih okupljanja, online zajednica ili putem redovnih video poziva s prijateljima i porodicom".
IT stručnjak Bojan Komljenović preselio se na Kipar. Kaže da je važno održavati lične kontakte barem kroz rekreaciju ili druženje. Foto: Lična arhiva
U takvoj atmosferi, društvene mreže dodatno pogoršavaju stvar. Prikazujući idealizovane verzije života poslovnih nomada, one često izazivaju osjećaj neadekvatnosti kod onih koji ne uspjevaju da održe taj standard. Stvara se slika da je nomadski život uvijek lak, inspirativan i ispunjen slobodom, dok se realnost, u kojoj dominiraju usamljenost, prekovremeni rad i nesigurnost, vješto prećutkuje. "Društvene mreže su kao novčić sa dva lica - donose i dobro i loše. Definitivno su nametnule idealizovanu sliku rada na daljinu, baš kao što to čine i u drugim aspektima života", kaže Komljenović.
Psihološki kompas za rad na daljinu
Na pitanje šta pomaže da se održi psihološka stabilnost i očuva mentalno zdravlje u okruženju koje se stalno mijenja, psiholog Anđelija Simić daje konkretne savjete:
- Važno je da uspostavite jasnu dnevnu rutinu
Imajte redovan raspored rada i odmora, kao i neke male rituale poput jutarnje šolje kafe prije početka rada, šetnje nakon posla ili večernjeg razgovora sa bliskim osobama. To može da pomogne u stvaranju osećaja stabilnosti i sigurnosti.
- Budite u pokretu
Ovo se ne odnosi isključivo na vježbanje, već je i sama šetnja dovoljna - studije su pokazale da blagotvorno utiče na mentalno zdravlje pokrećući prirodne mehanizme koji podstiču procesuiranje negativnih događaja i emocija.
- Njegujte kontakte sa prijateljima i kolegama
Članstvo u coworking prostorima, prisustvo na lokalnim događajima, volontiranje ili učešće u online grupama može značajno da doprinese osjećaju pripadnosti.
- Postavljajte granice
Bitno je da jasno odvojite radno od ličnog vremena i u njemu imate one aktivnosti koje će vas ispinjavati i koje će, po mogućnosti, biti van online svijeta.
- Koristite različite "alate"
Uvedite u rutinu, na primjer, redovno pisanje dnevnika, oprobajte se u kreativnim aktivnostima ili koristite meditaciju i psihoterapiju kao pomoćna sredstva.
- Potražite stručnu pomoć
Stručnu pomoć treba potražiti onda kada primijetimo prve simptome preplavljenosti anksioznošću, strahovima koji se generalizuju, zatim ako smo duže vremena depresivni ili pasivni, imamo potrebu da se osamljujemo, ne uživamo kao prije, ako smo iscrpljeni i osjećamo se kao "na ivici", ako nam je "fitilj kratak", ako osjećamo da smo usamljeni i bez podrške, ako smo umorni i iscrpljeni uprkos odmoru…
Rad na daljinu ponekad znači da je pametni telefon bliži - ali i teži od ljudi. Foto: Depositphotos
Za koga je rad na daljinu – i kuda dalje?
Rad na daljinu ne mora nužno da vodi ka psihološkoj iscrpljenosti, ali nema sumnje da zahtijeva svjesno upravljanje sopstvenim vremenom, prostorom i emocijama. Najbolje se u ovom režimu snalaze samodisciplinovani, nezavisni pojedinci, oni koji ne traže čvrstu hijerarhiju već prostor za autonomiju.
"Duboko nezavisni i kreativni ljudi, sa dobrom disciplinom i malom potrebom za autoritetom, profili su koji uspješno funkcionišu na daljinu. Takođe, osobine kao što su fleksibilnost, proaktivnost i introvertiranost su dodatni saveznici u takvom načinu rada", kaže Simić.
A, kako izgleda budućnost ovog modela? Sve upućuje na rast hibridnih rješenja - kombinaciju rada iz kancelarije i od kuće - koja omogućavaju optimalnu mjeru socijalne interakcije i lične slobode, nudeći balans između zajedništva i individualizma. "Vjerujem da će hibridni režim postati dominantan, jer ljudima omogućava bolju organizaciju dana, naročito roditeljima male djece", kaže Komljenović.
Rad na daljinu je nesumnjivo jedna od najznačajnijih promjena savremenog rada. ali i izazov koji traži da brinemo o sebi jednako predano kao o poslu. U svijetu gdje više ne mjerimo radne učinke prema dolascima u kancelariju, već prema fokusu, otpornosti i sposobnosti da ostanemo povezani, kako sa drugima, tako i sa sobom, pitanje mentalnog zdravlja postaje ključno. Jer čak i najljepši pogled na more ne može da zamijeni osjećaj bliskosti, sigurnosti i smisla koji dolazi iznutra.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...