.webp){kind=icon}
Nakon što je Apple na društvenoj mreži X objavio reklamu za novi iPad, preveliki pritisak korisnika primorao je tehnološku kompaniju iz Cupertina da je vrlo brzo ukloni.
Sporni oglas prikazuje veliku presu kako uništava brojne predmete – od klavira i metronoma do kanti boje i automata za igre - da bi se potom umjesto svih njih pojavio iPad Pro.
Reklama je, kada je lansirana, dobila skromnu ocjenu od 1,9 zvjezdica prema istraživačkoj firmi System1, koja predviđa dugoročni rast brenda na osnovu oglasa i omogućava brendovima da testiraju efikasnost svojih reklama. Takođe ima nisku ocjenu "spike" od 0,78, što znači da oglas ima slab kratkoročni prodajni potencijal. Pored toga, oglas je ostvario "skroman" fluency skor od 77, što se koristi kao mjerilo prepoznavanja brenda, navodi Marketing Week.
Sugestija da iPad može sabiti kulturnu snagu čovječanstva u predmet dubine od 5 mm naišla je na različite reakcije komentatora na društvenim mrežama. Glumac Hugh Grant je na mreži X napisao da reklama predstavlja "uništenje ljudskog iskustva, zahvaljujući Silicijumskoj dolini".
Justine Bateman, američka rediteljka koja je kritikovala uticaj vještačke inteligencije na svoju industriju, napisala je na mreži X: "Zašto je Apple napravio reklamu koja guši umjetnost? Tehnologija i vještačka inteligencija imaju za cilj da unište umjetnost i društvo uopšte."
Apple se kasnije izvinio i priznao da je reklama bila pogrešno procijenjena.
"Kreativnost je u našoj DNK u Appleu i izuzetno nam je važno da dizajniramo proizvode koji osnažuju kreativce širom svijeta", rekao je Tor Myhren, potpredsjednik Applea za marketinške komunikacije, u izjavi poslatoj trgovačkoj publikaciji Ad Age.
"Naš cilj je da uvijek slavimo bezbrojne načine na koje korisnici izražavaju sebe i oživljavaju svoje ideje kroz iPad. Nismo uspjeli s ovim videom i izvinjavamo se."
Prijavljeno je da je, iako reklama ostaje dostupna na nalogu Tima Cooka na mreži X i na YouTubeu, Apple otkazao planove da je prikazuje na televiziji.
Nepovoljna poređenja napravljena su i s reklamom Ridleyja Scotta iz 1984. godine za Apple Macintosh, koja je prikazivala orvelovsku budućnost koju izaziva heroina s maljem i imala je slogan "vidjet ćete zašto 1984. neće biti kao '1984'."
Snagu i glas koje su društvene mreže dale pojedincima mnogi koriste kako bi određene stvari stavili u pravi kontekst ili korisnicima pružili relevantne informacije do kojih inače ne bi došli, međutim, vrlo često može da se desi i da se određeni pojedinac ili kompanija nađu na udaru javnosti iz pogrešnih razloga ili tumačenja njihovih poteza.
Da li je Apple s pravom povukao svoju reklamu koja je okarakterisana kao problematična, ili je kompanija prosto popustila pod pritiskom javnosti koja je u videu vidjela mnogo više nego što on zapravo želi da prikaže – mogućnosti novog Apple proizvoda?
Bloomberg Mercury
"Mislim da je to u potpunosti pragmatičan potez, jer ne žele da podsvjesno odbijaju grupaciju koja sada već decenijama formira mišljenje o ovoj kompaniji i širi ga dalje", objašnjava za Bloomberg Adria Vladimir Ćosić, kreativni direktor u agenciji Reprezent iz Srbije.
S ovim stavom saglasna je i Ivana Mijatović, senior digital marketing manager i stručnjak za društvene mreže, koja vjeruje da je Apple na trenutak zanemario svoje korisnike i poslao im poruku koja prema mišljenju mnogih nije na mjestu.
"S obzirom na to da iPad ima mali doprinos u njihovoj prodaji, bilo kakav negativan sentiment može dovesti ne samo proizvod, već i sam brend u problem. Imajući u vidu da je reakcija javnosti bila prilično (i prema mom mišljenju opravdano) oštra, korak da uklone reklamu je sasvim opravdan. Ako pogledamo popularnost i uspjeh serije 'Black Mirror', smatram da svi tech brandovi treba da obrate posebnu pažnju na svoju komunikaciju prema krajnjim korisnicima. Iako je Apple reklama "Crush" potekla od popularnog TikTok trenda, ona u takvoj postavci povlači ozbiljne 'red flags'(crvene zastavice)."
Internetom kruži citat koji možda najbolje opisuje kako se ljudi osjećaju kada je riječ o primjeni tehnologije u njihovom životu. "I want AI to do my laundry and dishes so that I can do art and writing." — Joanna Maciejewska
"Kada uzmeš gitaru u svoje ruke, taj osjećaj nijedan tech uređaj ne može da zamijeni – niti treba da mijenja. I to je ono što je Apple zanemario. Tehnologija treba da bude tu da te inspiriše, da otključa tvoj potencijal i pomogne ti da još više napreduješ, a ne suprotno, da uništava i kreira vibe distopije", objašnjava naša sagovornica.
Bloomberg Mercury
U današnjem povezanom svijetu, gdje se informacije i dezinformacije, a nerijetko i mržnja, šire neslućenom brzinom, jasno je da samo jedno pogrešno tumačenje bilo čijeg djela vrlo lako može da pokrene požar negativnosti. Međutim, da li bi umjetnici trebalo da nastave da slušaju kreativne muze ili pokleknu pod pritiskom društvenih mreža?
"U oglašavanju je oduvijek postojala velika doza autocenzure, jer je advertajzing od svih formi popularne kulture ili primijenjene umjetnosti (ako ga možemo tu svrstati) najizloženiji kritici javnosti i veoma laka meta za svako mišljenje. Danas je to samo malo vidljivije i izraženije zbog dijaloga na društvenim mrežama. Da li je to dobro je jedno od vječitih pitanja oglašavanja – ja mislim da nije, te da je posao kreativaca u kompanijama i agencijama da formiraju mišljenja, pomjeraju granice, nude kreativne i intelektualne izazove auditorijumu, a ne isključivo podilaze mainstream ukusu publike, jer to podilaženje neminovno kompaniju vodi u mediokritetsko razmišljanje", smatra Ćosić i dodaje:
"Mislim da je ova pojava mračna strana medalje zvane društvene mreže. S jedne strane, društvene mreže, internet i ostala tehnička dostignuća su demokratizovali proces proizvodnje i distribucije umjetnosti do neslućenih razmjera. S druge, demokratizovali su i kritiku, s obzirom na to da doslovno svaka osoba ima pravo i sredstva da iskaže svoj stav u vezi s bilo čime, čak i stvarima o kojima ne zna ništa. Pored toga, stavovi koji su ekstremno negativni su vidljiviji jer su podržani od algoritama i tako se stvara lavina negativnosti. Jedan od meni omiljenih umjetnika koji se puno bavi ovim pitanjima na beskompromisan način u kontekstu komedije je britanski komičar Ricky Gervais i sklon sam da slijedim njegove stavove po ovim pitanjima".
Bloomberg Mercury
Sve veći pritisak koji pojedinac ili javnost mogu da stvore na brendove svakako će u budućnosti uticati i na njihovu spremnost da rizikuju ili kreiraju nešto drugačije od ustaljenih šablona i samim tim nas možda uvesti u „bezbjedniji“ i manje kreativan prostor.
"Ako brend može da stane 100 posto iza poruke i bude siguran da je ono što radi ispravno za ljude i generalno društvo u kojem živimo, onda pritisak javnosti neće imati toliko uticaja. Primjer toga je Nike reklama "Dream Crazy" – gdje i pored pritiska javnosti Nike nije odustao od svoje poruke.
Svakako, brend treba da osluškuje (čitaj: sluša) mišljenje javnosti i svojih korisnika. Posebno sada kada potrošači očekuju više od samih brendova – nije dovoljno da proizvod bude dobar, korisnici žele da se istinski povežu s tim brendom.
Bloomberg
Appleova reklama iz 1984. godine je revolucionarno remek-djelo i treba da se posmatra upravo tako. Isto tako, ta reklama je postavila temelj komunikacije za Apple koju su oni godinama njegovali. Imajući u vidu da nova "Crush" reklama ima, da kažemo, suprotnu poruku od te iz 1984. godine, sasvim je jasno zašto je toliko kritikovana. Snaga brenda se zasniva na povjerenju korisnika, ako godinama gradiš neku poruku, promjena te poruke može da ima negativan efekat.
Brendovi prolaze kroz dosta promjena i rebrandiranje nije nepoznata stvar za same korisnike – ali treba biti oprezan na koji način se nova poruka plasira.
"Sasvim je sigurno da treba čuti sve poruke koje korisnici šalju brendovima. Povratna informacija je jako važna i komentari koje dobijaš od krajnjih korisnika su nekada zlata vrijedni", objašnjava Ivana Mijatović za Bloomberg Adriju.
Bloomberg Mercury
Da li bi nova bezbjedna zona mogla da se odrazi i na poslovanje brojnih kompanija koje će možda izgubiti ono što ih je činilo drugačijim i poželjnijim od drugih, kao što je to upravo iskusio i Apple.
"Gubljenjem identiteta brendovi prestaju da postoje, a kompanije se gase. Ne zavaravajmo se, ne postoji bezbjedna zona za brendove. U stvari, koliko god to bilo kontraintuitivno, mislim da je najbezbjednije biti u potpunosti iskren s potrošačima, i rizikovati kada je to neophodno. To može dovesti do određenih oscilacija u preferencama, ali na duge staze, to su najuspješniji brendovi i kompanije", kaže Ćosić.
Ćosić objašnjava i da će na kratke staze internet oglašavanje biti sve više usmjereno na individualni pristup, do te mjere da će svako od nas u nekom momentu dobijati jedinstvene poruke od brendova koje su kreirane da se dopadnu isključivo nama.
"A onda će se klatno neminovno vratiti u drugu stranu, kada će brendovi biti neka vrsta pokrovitelja univerzalne umjetnosti koja će pomjerati čovječanstvo unaprijed. A možda se i jedno i drugo paralelno već dešava. Na odgovore na ova pitanja ćemo morati da sačekamo dok čovječanstvo ne uspije da procesuira ekstremne tehnološke inovacije koje su već u upotrebi", zaključuje Ćosić.
