Prvih nekoliko akorda na gitari bilo je dovoljno da se publika raspojasa. Tijela su se njihala dok je tekst prizivao osamljenu dolinu u Kataloniji čije je akumulacijsko jezero nekoć bio grad – crkveno zvono koje je virilo kroz vodu nagovještavalo je njegov prijašnji život. Svi su znali pop-rock melodiju.
Godina je 1998., bend je bio Sau i taj vrući ljetni koncert bio je moj prvi izlazak bez nadzora roditelja. Kao tinejdžerka u Španjolskoj razvila sam za Sau, ime benda, pjesme i akumulacijskog jezera, vrstu opsesije koja može zahvatiti samo djevojke te dobi. Tako da sam te noći pjevala i znojila se, sretna.
Ta su lijepa vremena prošla, i to ne samo zato što je bend nestao ili zato što sam postala punoljetna. Prošlog mjeseca katalonska vlada objavila je da prazni i zatvara akumulacijsko jezero Sau jer je razina vode dosegla povijesno najnižu razinu. Sada, kada je preostalo manje od šest posto vode, nije vidljiv samo zvonik, već cijela crkva Svetog Romana od Saua, sela koje je poplavljeno kada je 1960-ih izgrađen rezervoar.
"Razina oborina je na povijesno najnižoj razini i situacija je kritična", rekao je novinarima u ožujku Samuel Reyes, direktor katalonske agencije za vodu. "Zabrinuti smo jer nismo na kraju dvogodišnje suše, nego usred suše koja traje tri ili četiri godine."
Vlade u Središnjoj i Zapadnoj Europi počele su uvoditi ograničenja u korištenju vode kako bi zajamčile opskrbu milijunima ljudi dok kontinent prolazi kroz drugu sušnu godinu za redom. Suha i topla zima dovele su do isušivanja tla, smanjivanja snježnog pokrivača i smanjenja vodostaja rijeka u Španjolskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, sjevernoj Italiji i Grčkoj, navodi europska agencija Copernicus.
Predviđa se da će proljetni mjeseci biti topliji od prosjeka, a ne nazire se kraj nestašicama vode diljem kontinenta. Katalonija, regija na istoku Španjolske koja graniči s Francuskom, je 2022. imala najtopliju godinu otkako je katalonska meteorološka agencija počela voditi evidenciju 1917. godine. Temperature su lani bile 2,7 stupnjeva Celzijeva više od prosječnih temperatura u razdoblju između 1960. i 1990. godine.
"Ovo je anomalija koju smo predviđali za 2050. godinu", rekla je Sarai Sarroca, direktorica agencije. "Ovo je pregled onoga što će se dogoditi u Kataloniji u sljedećih nekoliko desetljeća."
Regija pati od nedostatka kiše već dvije godine, rekla je. To je dulje i intenzivnije od povremenih suša za koje ovaj dio Mediterana ima predispozicije. Kao posljedica toga, akumulacijska jezera u regiji nisu se napunila kao što se to obično čine tijekom proljeća i jeseni te sada imaju samo trećinu uobičajenoga kapaciteta.
Katalonija nije usamljen slučaj. Oko dvije trećine Europe pogođeno je najgorom sušom u posljednjih 500 godina, prema istraživanju Globalnog opservatorija za sušu, objavljenom prošle godine. Europa se također zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka, a prošla je godina bila peta najtoplija ikada zabilježena na tom kontinentu. Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti zagrijali su planet za 1,1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijska vremena.
U dolini Sau, mještani se pripremaju za još teže ljeto. Selo Vilanova de Sau većinu svoje vode crpi iz akumulacijskog jezera. Međutim, kad se ono isprazni, ovisit će o bunaru koji tijekom najtoplijih mjeseci u godini zna presušiti. Nakon toga jedino rješenje bit će da kamioni s cisternama vodu dovoze uskom krivudavom cestom koja selo povezuje s većim mjestima.
Za mnoge od 300 stanovnika Vilanove de Sau, akumulacija nije samo izvor vode, već i prihoda. Upečatljiv krajolik i bend koji je proslavio akumulaciju tijekom mojih tinejdžerskih godina učinili su cijelo područje nevjerojatno popularnim, privlačeći stotine posjetitelja željnih iznajmljivanja kajaka i veslanja oko crkvenog zvona. Ove će godine vlasnici tih tvrtki morati potražiti alternativne izvore prihoda.
"Samo se nadam da će opet padati kiša jer, ako ne bude, svi ćemo umrijeti", kaže Joan Riera, načelnik sela. "Nisam pesimist, naravno da mislim da će opet biti kiše, no pitanje je kada."