text size
Određuju li 97 poena na Decanter WWA nadmetanju, velika zlata na Mundus Vini u Njemačkoj ili Nacionalna priznanja na AWC Vienna u Beču istinske vinske zvijezde, ili je to ipak hedonistička konekcija pojedinih vina sa gastonomijom? Mogu li i manje poznata vina iznenaditi uz obrok? Evo nekoliko primjenjivih eno-gastro prijedloga odabranih na osnovu određenih specifičnosti, a i iz ličnog iskustva (pa i onog najboljeg, od uha do uha) dok špartate regionom.
Srbija
To što je srpski autohtoni prokupac (pod starim nazivom) Kameničarka 2022 Aleksandrović, na Decanter World Wine Awards 2026 u Londonu osvojio platinu, prvu za tu gotovo zaboravljenu i izgubljenu drevnu sortu koja je u svoje doba vladala većim dijelom Balkana, apsolutno nije razlog da se to vino nađe u ovom pregledu. Srpska vinska scena je u velikom usponu i tih 97 poena naravno znače vinskom bardu Božidaru Boži Aleksandroviću za lakšu prodaju u inostranstvu, ali poenta ovog odabira je u nečem drugom. Prilagođavanju koje daje rezultate a koje nam je globalno neophodno.
Aleksandrović
Sad već legenda kaže da je prokupac oduvijek slovio kao lagano vince od koga nikad ništa biti neće. Vizionar Aleksandrović je uz regionalnu enološku legendu Vladana Nikolića poželio tu viziju da izmjeni pa je svojevremeno iz berbe 2017 stvorio prvi sortni Prokupac, ali urađen kao veliko, snažno, meditativno južnjačko vino. I nije išlo, nije to bilo - to. Međutim iskusni vinar-agronom je sve vreme radio na klonskoj selekciji i slušao šta govori "svijet" - da se sad traže sve laganija crvena vina. Pa konačno proizveo Kameničarku po svim tim sugestijama kao izvanredan New Age doprinos šumadijskoj gastronomiji. Prokupac, oduvijek u narodu slavljen uz hrskavo pečenje i kuvana jela sa mesom, sad je bio nova vizija, tako sofisticirana, meka i živahna u pino noar stilu koja je gastro-metu proširila do neslućenih granica. (prosečna cijena: oko 16 evra)
Nažalost pjenušava scena u Srbiji još daleko kaska za hrvatskom a posebno slovenačkom. Međutim šampanjski tradicionalno rađeno vino Dina Vinum od sorte grašac (nekada italijanski rizling, u Hrvatskoj graševina) što je sve češći (autohtoni) naziv ove sorte, svojevremeno je kvalitetom šokiralo Balkan ponijevši i zvanje najboljeg srpskog vina na Balkan International Wine Competition 2021.
Dina Vinum | Nenad Basarić
Mala vinarija Vinum iz Sremskih Karlovaca ni danas ne odstupa od impresivnog izraza finih mehurića, a brojne delegacije ruskih obožavalaca opsedaju vinariju koja posebno naglašava kombinaciju ovog vina sa kavijarom. (prosečna cena: 25 evra)
No možda najboljeg druga raznim jelima i novčaniku možete potražiti pod firmom nekadašnjeg vinskog giganta Džervin iz Knjaževca. Uspješna privatizacija (postoji i to) donosi danas brigu o vinogradima i sve više međunarodnih priznanja. Širok spektar etiketa je jedino što podsjeća na velike vinarije, ali današnji Džervin je džin u relativno malom izdanju čiji izuzetni Sauvignon Blanc (prosječna cijena: oko 8 evra) pokriva gotovo sve osim crvenog mesa na žaru, dok je barikirana varijanta Lozana Grand poseban doživljaj. (prosječna cijena: oko 15 evra)
Sauvignon Džervin | Kompanija
BiH
Carsko vino za sve ljude, tako se može nazvati autorski otisak najveće hercegovačke bijele vinske zvijezde – žilavke, u boci Carsko vino Grand Cru, Podrumi Vukoje 1982, trebinjskog vinskog maga Radovana Vukoja. Predanja govore da su na ušću rijeke Sušice u Trebišnjicu, nekih desetak kilometara istočno od Trebinja, 1894. godine u vrijeme Austrougarske podignuti Carski vinogradi sa zasadima žilavke od koje se dobijalo vino za bečki dvor. Tradiciju i taj vinograd obnovljen 2003. godine, Vukoje i danas održava baš kao i stil bogatog, herbalnog, mineralnog ali i lepršavog vina.
Najnovija berba 2022 u potpunosti ispunjava zadate zahtjeve, a sa kakvom se hranom slaže? Veoma jednostavno, sa medenim kruškama, zrelim smokvama, slatkom jabukom, ananasom, da potakne sočne kiseline da provire iz čaše. Možda ovo krajnje meditativno vino nećete naručiti uz hranu ali kao didžestiv ili čak desert savršeno igra ulogu "aromatizovanja" čak i suhih kolača sa koštunicama.
Nenad Carsko vino Grand Cru, Podrumi Vukoje 1982. uparuje se sa medenim kruškama, zrelim smokvama, slatkom jabukom, ananasom, da potakne sočne kiseline da provire iz čaše | Nenad Basarić
Na kraju krajeva, Carsko vino Grand Cru, magazin Decanter svrstao je na prestižnu godišnju listu preporuka, ne samo za berbu 2018, već i sve sljedeće poštujući konstantnost kvaliteta do kojeg vinar neobično drži. Uostalom, na slavi ovog vina i sorta je dobila svoj festival koji se tokom avgusta već punu deceniju održava u Trebinju u Vinskoj galeriji Vukoje. (prosječna cijena: oko 40 evra)
Vinska je istorija BiH dugi niz decenija bila zapostavljena uglavnom se oslanjajući na sirovine za industrijska bijela vina kroz sudbinu velikih kombinata poput HEPOK-a, dok je vranac, koliko-toliko održavao svijest o potencijalu jedinstvenog teroara na krajnjem istoku Hercegovine.
Na "repu" vinskih dešavanja u regionu krenuli su prvo vinski festivali u Banja Luci i Sarajevu, pa sve šire okretanje autohtonim sortama koje stiču zaslužene aplauze što je dovelo do toga da su hercegovački vinari u nekoliko posljednjih godina obilno zasipani zlatom iz Londona. To ih je potaklo da se dodatno foksiraju na širenje sopstvene priče. I dok je na zapadu Hercegovine festival Blaž (blatina/žilavka) hvatao korijene, Vinski salon žilavke u Trebinju sve je više postajao konkurent tradicionalnom shvatanju vrhunskog vranca, a u posljednje vrijeme stiglo se i do impozantnog nastupa vinara u Ljubuškom na već četvrtoj Trnjak Fest manifestaciji vina od autohtone sorte koja sve više privlači pažnju.
Za svo to vrijeme vinarija Jungić iz Markovca nedaleko od Banja Luke, vrijedno osvaja visoka priznanja i bodove za BiH na svjetskoj top listi. Vina od internacionalnih sorti iz savršeno uređenih markovačkih vinograda daju široku lepezu mogućnosti za lokalnu gastronomiju bilo da je riječ o ćirilicom ispisanom vinu Tamjanika Premium ili zlatnom sa Decantera Cabernet Sauvignon Premium 2015 gdje vina od internacionalnih sorti pišu latinicom.
Vina Jungić | Nenad Basarić
Možda će vam vlasnik vinarije Željko Jungić reći da mu je najdraže njegovo vino Šikar, ali vertikala kabernea od 2009. do 2021. godine iskazala je svo bogatstvo crvenog i crnog voća, bez obzira da li je vino sadržalo 15% alkohola, bilo gipko na nepcu, nosilo suštu eleganciju sa malo dima i čokolade u završnici, ili podsjećalo na slasni amarone stil. (prosječna cijena Cabernet Sauvignon Premium vina: oko 50 evra)
Idealno uz divljač na sve načine, uz crnu čokoladu sa višnjama, uz teletinu ispod peke ili malo pečen biftek u sosu od tartufa, ono je visoka klasa koja ljubitelja vina ne ostavlja ravnodušnim ni za tren.
Blatina je kao sorta ogromnim trudom vraćena na velika vinska vrata regiona dok je trnjak vino koje će se pripiti grudima uz sve jake sireve, moćne ukuse suve pršute i mesa sa roštilja za svakodnevnu upotrebu. To je ukratko samo djelić onoga što će ova sorta tek pružiti u budućnosti s' obzirom na potencijal. Veliki broj vinara sad radi na daljem širenju a nama se posebno zanimljivim učinio Castellum Cuvee 2024 braće Čuvalo, kupaža 50% trnjka, te blatine, merloa i kambuše, bronzano sa Decantera. Uz pršutu ili gambore, savršen par.
Sjeverna Makedonija
Većim dijelom 20. i 21. vijeka makedonsko grožđe i vina čine sastavni dio regionalnog obroka pa i (nezvanično) etikete, od Srbije do Slovenije. I šire, vole Nijemci makedonsko vino ali ga bar pošteno naznače na boci.
Nije se slika drastično promijenila, izvoz rinfuze je i dalje velki dio kolača ekonomije, ali makedonska premijum vina nose sve više odlika originalnosti pa i artisan izrade što se lako da vidjeti na vinskim nadmetanjima. Vinarija Tikveš sa svojim akvizicijama u Francuskoj i fokusu na različite teroare, regionalni je rekorder po broju najviših i drugih priznanja, dok neke vinarije poput Chateau Kamnik, prate to u stopu šireći nove sortne vidike. Nije više vranac sve što (samo) sija u Sjevernoj Makedoniji, kao ni temjanika. Male vinarije sve više insistiraju na autohtonosti stanušine i originalnosti izraza, ma kako produkcija bila mala.
Vina Kamnik | Nenad Basarić
Jedna od vodećih vinskih zvijezda regiona svakako je Barovo Red 2022 Tikveš, vino koje se upravo vratilo iz Njemačke sa ljetnim Mundus Vini 2026 zlatom i titulom Best of Show za S. Makedoniju. To je isto ono vino koje je iz berbe 2015. osvojilo prvu platinastu medalju za Sjevernu Makedoniju u Londonu na Decanter WWA 2018 sa 97 poena. Ali nisu medalje ono što se pije i jede.
Autohtona kupaža kratošije i jedne trećine vranca već godinama suvereno vlada crvenom balkanskom vinskom scenom. Svježina koja stiže sa posebno mineralnog tla i 700 metara nadmorske visine odlično je harmonizovana u snažnom vinu somotastih tanina sa mnoštvom aroma začina preko bobičastog šumskog voća i suvih šljiva.
Ovakva vina su sposobna da podnesu masnoću svinjskih rebara, ali i suvo planinsko jagnje prožmu neophodnim sočnim kiselinama i dodatnom aromatikom. Gulaš od šumskih pečuraka "začinjen" komadima divljači je novi, viši nivo. (prosječna cijena: oko 40 evra)
Nenad Basarić
Kad je gastronomija u pitanju, lagana bijela makedonska vina odigraće potrebnu ulogu u spektru hladne daske i predjela ali ako je rižoto u pitanju potreban je poseban stepen prefinjenosti. U tom pravcu lijepo se nazire Temjanika čuvene skopske vinarije Chateau Kamnik koja na mirisu donosi arome meda i cvijeća dok je za masniji dio trpeze preporučen Pinot Grigio istog proizvođača, sočnih kiselina i orašaste završnice. (prosečna cena Temjanika: oko 15 evra, ukoliko ne preferirate nešto skuplju verziju sa zlatnim listićima)
Ukoliko vas put nanese na Ohrid u prilici ste da probate ono što bi nazvali best velue for money. Vinarija Ohrid, gigant koji proizvodi oko šest miliona litara u (su)vlasništvu je vinarije Čoka, ali se ta vina ipak ne prodaju u regionu. Šteta, jer uz svaki obrok moguće je upariti lagana, lepršava, ma ta pitka vina internacionalnih sorti ali i tamjanike. (prosečna cijena: 6,5 evra)
Crna Gora
Nova imena su na sceni koju je praktično činio samo Kombinat 13. jul sa vinarijom Plantaže na najvećem monolitnom vinogradu Evrope. U ovom trenutku se posebno izdvaja ime Dejana Kekovića, vlasnika Keković Estate vinarije. Dok se novo zdanje gradi pored vinarije nedovoljnog kapaciteta ali i lijepe degustacione dvorane i vrta, Dejan uporno radi na vaspostavljanju cnogorskih autohtonih sorti od vranca, preko izvanredne kratošije, pa do gotovo izgubljenog bijelog grožđa žižak koje sadi.
Za sada je ipak prava zvijezda kupaža Radovan, za kratko vrijeme opterećena velikim brojem svjetskih zlata, a zbog čega je Keković Estate najbrže rastuća vinarija Crne Gore. Tome je dokaz i titula Best of Show Montenegro na balkanskom BIWC 2026 nadmetanju. Pasta sa domaćom pršutom, Wellington od telećeg bifteka, paštete od šampinjona i šitake pečuraka, tokom proslave Dana Kratošije 2026 u ovoj vinariji, nisu poremetili aromatiku pomenute perjanice kuće, blenda vranca i kaberne sovinjona koji je ime Radovan dobio po Dejanovom ocu. Raskošan miris crnog šumskog voća protkan čokoladom, duvanom i začinima iz francuskog hrasta u završnici ostaje dugo u sjećanju i kad hrana prođe. (prosečna cijena: oko 31 evro)
Kupaža Radovan, vinarija Keković Estate, Crna Gora | Nenad Basarić
Zbog globalnih klimatskih promjena proizvođačima u Crnoj Gori predloženo je da vinograde bijelih sorti podižu na veće nadmorske visine. U porodičnoj vinariji Brnovića Patrimonio Estate sa tim nemaju problema, vina su jednostavno svježa i pitka. Posebno Malvasija Virgola od sorte malvasia di candia koja obiluje citrusima i kao takva nije namijenjena samo siru i pršuti već i masnijem rižotu. (prosečna cijena: oko 20 evra)
Deset puta manju proizvodnju od pomenute vinarije, svega oko 20.000 boca rade u vinariji Marković, u čudesno zelenom ambijentu kotline u blizini jezera.
Vinarija Marković, Crna Gora | Nenad Basarić
Podzemni tunel, galerija i vinski hram na sedam metara dubine, staklena restoranska bašta, smještaj i bazen, samo su zanimljivosti ove vinarije uz činjenicu da rade i crnu tamjaniku Инат od loze porijeklom iz manastira Bukovo, te pino noar koji gotovo niko u Crnoj Gori ne radi. Veliki portfolio neobičnih imena nudi mnogo mogućnosti ali širaz Ti’o je nešto što se ne odbija i što prati sva pečena i barena mesa uz grilovano povrće. (prosječna cijena: 28 evra)
Hrvatska
Tri jasno definisane vinske regije, ogroman broj autohtonih sorti, razvijena pjenušava scena uz začin ostrvskog vinarenja, malvaziju i Istru kao pojam za sebe, te koketiranje Dalmatinskog zagorja sa crnim sortama blatina i trnjak, čini beskrajnu plejadu izvrsnih mogućnosti za uparivanje vinskih zvijezda i Michelin zamisli slavnih chefova.
Uduženje Kvarner Wines uzelo je prije samo par godina na sebe zahtjevan poduhvat da vremenom u neku ruku dostigne patern uspjeha koji je Istra doslovno primjenila – savršena gastronomija uz lagano bijelo vino od autohtone sorte žlahtina (gdje posebno raduje i lagani prodor crne sorte sansigot).
Tako je kvarnerska žlahtina krenula utrtim putem istarske malvazije gde je Kvarner Wines uz pomoć TO Kvarnera organizovao manifestaciju WineRi, ubrzo potom i Kvarner Wine Trophy nadmetanje, a sve je zaokruženo titulom Evropske regije gastronomije za Kvarner u godini 2026.
Żlahtina, Kvarner Wines, Hrvatska | Nenad Basarić
Pa iako bi u domenu udruživanja sa lokalnom hranom mogli preporučiti zbilja vanserijski Sansigot 2021, Kuća vina Ivan Katunar, bogatstvo namirnica iz mora, ostrva, primorja i zaleđine Kvarnera, zahtjeva nešto univerzalno i nadasve originalno. A tako nešto, lagano, za ljeto ali i konobu u svim vremenskim dobima nalazimo u boci žlahtine koju zajednički kreiraju članovi udruge Kvarner Wines. Za kvarnerskog škampa, hobotnicu, brodet, školjke ili ribu na gradele, to je univerzalno vino. Ne po mnogo čemu osim etiketi drugačije od ostalih žlahtina, ali sjajan izraz zajedništva, ideje, univerzalne originalnosti. (prodaje se u gift verziji, drvena kutija sa dve čaše za žlahtinu: 70 evra)
Sansigot ili Sušćan crni dobio je ime po kvarnerskom peskovitom ostvru Susku, na kojem se ova crna sorta grožđa uzgaja od pamtiveka | Kuća vina Ivan Katunar
Mladi korčulanski tehnolog i vinar Ivan Batistić – Zure, proizveo je Elysion prošek 2016. godine od sorte grk koja je u tom trenutku bila gotovo potpuno nepoznata na svjetskoj vinskoj sceni. Tek nekoliko godina kasnije korčulanski vinari dospijevaju u žižu javnosti ovom autohtonom sortom gotovo izgubljenom u vremenu i prostoru. Osvojena platinasta DWWA 2026 medalja za ovo vino samo je ukras činjenice da Elysion možete piti uz masne žute sireve, ali najbolje kao kolač. (projsečna cijena: 53 evra za bocu 0,375)
Grk "Bartul", Zure Wines, Korčula, Hrvatska | Kompanija
Posavina nudi fantastične graševine i ledene tramince, vina od plavca malog sve su prefinjenija i nisu samo vince uz sitnu morsku ribu, malvazija ima svih stilova i primjene. Ali penušavci, kako oni sa Plešivice, tako i priobalni, jesu nova stranica hrvatske vinske istorije. Jednom rječju gastronomski univerzalna vina uz čorbu, predjelo, kuvano jelo, roštilj, kolače, prije i poslije jela. Ili vjenčanja.
Vinarija Tomac sa Plešivice autor je jedne od pjenušavih zvijezda. Brut Amfora 2010, kupaža šardonea i 50% autohtonih plešivičkih grožđa, jedno je od prvih penušavih vina rađenih u amfori a svojevremeno ga je Decanter postavio na počasno mjesto liste 75 najuticajnih mjehurića za 2016. godinu. Pečeni bademi slani i slatki, lagano bijelo meso ćurke, guščija pašteta, crveni kavijar, kombinacije su koje divno osvježavaju tijelo ali i duh. (prosječna cijena oko 45 evra)
Slovenija
Dobrodošli u carstvo bijelih i pjenušavih vina, prvenstveno. Ono što na svjetskoj sceni rade Bjana i Istenič u domenu pjenušavaca, prirodni vinari Brda poput Marjana Simčiča ili Aleša Kristančiča (Movia) te oni iz Vipavske doline u dugim maceracijama grožđa, odavno je svijet prepoznao, a priča se samo nastavlja i produbljuje.
Izrazito mineralna i elegantna vina iz Simčičeve serije Opoka redovno osvajaju medalje na svim najvećim ocjenjivanjima. Možda sovinjon blan sa čokota starijih od pola vijeka, pogotovo oranž stila, nije idealan primjer za uparivanje sa hranom ali jedna vinska zvijezda se mora i sa time suočiti. Bez brige, morski plodovi, jastog ili hobotnica uplivaće na kompleksne aromatske slojeve sovinjona i sljubiće se bez ometanja. Morska i riječna riba ili živina u sosu od bijelog vina upiće energiju sovinjona, dok će se vrganji prepoznati u notama šumskog tla iz vina. Ni tartufe ne treba isključiti. (prosječna cijena: oko 58 evra)
Sauvignon Blanc Opoka | Vinarija Marjan Simčić
Miran Sirk, vlasnik vinarije Bjana u selu Biljana u Goriškim brdima je na neki način i kralj pjenušavaca tog kraja. Barem prema dosadašnjim svjetskim nagradama i regionalnim (platinastim) trofejima Decantera. Bjana Brut Terroir od sorte rebula je konačno riješenje ukoliko želite savršenstvo mehurića uz vrhunsku ribu na tanjiru. (prosječna cijena: oko 26 evra)
Ponuda vinarije Bjana u selu Biljana u Goriškim brdima, Slovenija | Vinarija Bjana
Da ne bude da Slovenija nudi samo fantastična bijela vina, vjerodostojan dokaz nudi vinska kuća iz Vipavske doline Tilia Estate – House of Pinots. Vlasnik Matjaž Lemut, se opredijelio da uglavnom radi vina od njemu omiljene sorte pino noar, ali i sivog pinoa kojeg na isti način proizvodi više od tri decenije.
Jedan od četiri pinot noira Tilia Estate – House of Pinots Matjaž Lemuta, Slovenija | Nenad Basarić
U priči o vinu i umjetnosti ili umjetnosti izrade crnog burgundca (pinoa) kao najzahtjevnije svjetske sorte, Matjaž radi četiri različita, autentična pino noara. Najkompleksniji je Tilia White Label, ali već početna etiketa Pinot Noir Vipava Valley nudi dostojnu nadogradnju foie gras ukusu i aromama. (prosječna cijena: oko 12 evra)
.webp){kind=icon}
